Ana Anđelić – ideje primjenjuje prvo u praksi, a onda ih strukturiše i pretvara u strategiju

Ana Anđelić ideje primenjuje prvo u praksi, a onda ih strukturiše i pretvara u strategiju, a, kako kaže, ono što je razlikuje od tradicionalnih marketing direktora je inovacija, entrepreneurship, promjena ustaljenih metoda i načina rada, kreativnost i strateško razmišljanje.

Jedna od najuticajnijih marketing direktorki današnjice biće govornica na prestižnoj konferenciji Power Women’s Summit, koja će biti održana 4. septembra u Beogradu.

Anđelić za Forbes Crna Gora govori o svojoj karijeri i iskustvima u vodećim svjetskim modnim kućama – Banana Republic, Mansur Gavriel, David Yurman, Rebecca Minkoff  i Esprit. Njena bogata karijera uključuje pozicije senior brand menadžera u Spring Studios i Droga5, gdje je radila sa brendovima kao što su Sotheby’s, Sergio Rossi, Belvedere, Moët Hennessy, PUMA, H&M, Topshop i Topman, Tom Ford i MCM…

Ove godine, Ana se našla na listi “The 2024 Forbes Entrepreneurial CMO 50”, a sličnu čast imala je i 2020. godine, kada ju je Forbes proglasio jednom od najuticajnijih direktora marketinga. Dvije godine ranije, 2018. godine, bila je na listi 50 najboljih direktora marketinga. Luxury Daily ju je proglasio za jednu od “Luxury Women to Watch”, dok ju je The Guardian uvrstio među 10 najboljih digitalnih stratega u svijetu.

Rođena Beograđanka sa doktoratom iz sociologije sa prestižnog Kolumbia univerziteta, je autorka knjige „The Business of Aspiration“, koja istražuje promjene društvenog, kulturnog i ekološkog kapitala koji potrošači i brendovi stiču.

Za Forbes Crna Gora njavljuje izlazak nove knjige, “Hitmakers” koja se bavi elementima i dinamikom strategije kulturnog uticaja i na koji način brendovi utiču na kulturu danas.

Kako ste odlučili da gradite karijeru u marketingu?

Definišem moju karijeru više kao brend strategiju, kreativnu direkciju i strategiju kulturnog uticaja, jer su to oblasti koje me zanimaju, praktično i teoretski. Školovala sam se u oblasti psihologije, medijskih studija, i sociologije, sa fokusom na inovaciju, tehnologiju i organizaciju. Nikad nisam studirala marketing, a mislim da ga nikad nisam ni praktikovala u tradicionalnom smislu – moj cio profesionalni život je građenje brendova i biznisa.

Imate doktorat iz sociologije na Kolumbija univerzitetu. Koliko Vam je to pomoglo u karijeri?

Naučila sam kako da razmišljam, kako da jasno izražavam ideje, kako da unesem strukturu u objašnjenja. To su vještine primjenljive u svakoj profesiji, a naročito onoj u kojoj su neprekidno potrebna originalna rješenja i novi pogledi.

Možete li nam reći nešto više o Vašoj knjizi „The Business of Aspiration“ i glavnim temama koje istražujete u njoj?

Knjiga analizira kako se statusni simboli potrošača mijenjaju i kako to utiče na brend strategiju. Kako potrošači izražavaju svoj status, kroz ukus, estetsku inovaciju, curation, ili environmentalizam, je osnova moderne aspirational economy. U aspirational economy, potrošaći izrazavaju status kroz skupljanje znanja, ukusa, micro-communities i društvenog uticaja. Ovaj novi kapital mijenja kako biznisi i cijela tržišta funkcionišu. U knjizi sam uključila primjere, analize i metode koji pomažu brendovima da rastu u aspirational economy i odgovore na pitanja poput “šta je dugoročno dobro za moj brend?”, “kako biznis odluke utiču na kulturu?”, ili “koji su glavni ciljevi našeg rasta?”. Ovog novembra mi izlazi nova knjiga, “Hitmakers” koja se bavi elementima i dinamikom strategije kulturnog uticaja i na koji način brendovi utiču na kulturu danas.

Kako su Vaša iskustva u Banana Republic, Mansur Gavriel, David Yurman i Rebecca Minkoff oblikovala vaše pristupe i strategije u marketingu?

Način na koji radim je da ideje primjenjujem prvo u praksi, a onda ih strukturišem i pretvaram u strategiju. Sve o čemu pišem u mojim knjigama i u mom newsletteru, The Sociology of Business, je već urađeno u praksi. U svim brendovima u kojima sam vodila strategiju, sam takođe i napravila pristup koji je specifican za taj brend, za njihovu poziciju na tržištu, organizacionu strukturu, poslovne ciljeve i ciljeve rasta. Ta iskustva su informisala moju novu knjigu, “Hitmakers,” u kojoj brend strategiju definišem kao strategiju kulturog uticaja i bavim se “kulturnim proizvodima” kroz koje brendovi utiču na kulturu, u kombinaciji sa novim pristupom medijskoj strategiji. 

Kako ste se osjećali kada ste se našli na listi “The 2024 Forbes Entrepreneurial CMO 50” i šta to priznanje znači za Vas lično i profesionalno?

Ovo je treći put da je moj rad prepoznat od strane Forbes-a. Na njihovoj  listi najuticajnijih CMO-a (chief marketing officer) bila sam 2020, godine, a 2018 na listi “CMO Next.” Priznanje ove godine je ono što me razlikuje – zajedno sa ostalima na listi – od tradicionalnih CMO-a, a to je inovacija, entrepreneurship, promjena ustaljenih metoda i načina rada, kreativnost i strateško razmišljanje. Drago mi je da su ove osobine profesionalno prepoznate i cijenjene. 

Foto: Privatna arhiva

Koje trendove trenutno vidite kao ključne u luksuznoj i modnoj industriji? Kako će se tržište luksuznih brendova razvijati u narednih nekoliko godina?

Modna industrija prolazi, već neko vrijeme, kroz, sa jedne strane drastičan rast cijena luksuznih brendova, a sa druge, drastično opadanje cijena kod brendova kao Shein i Temu. Modni trendovi su globalni, ali ne traju dugo i brendovi stalno moraju da plasiraju nove ideje. Garderoba ne traje dugo, po dizajnu, čak ni ona koju proizvode luksuzni brendovi. Sve je skraćeno i ubrzano, kao i naša pažnja. Stvari koje traju su napravljene u prošlosti i zato je vintage market jako popularan. 

Koji su vaši savjeti za mlade profesionalce koji žele da se bave marketingom u luksuznoj industriji?

Savjetujem da prate šta se dešava u kulturi, da razumiju biznis i kako, gdje i na čemu kompanije zarađuju, kako tehnologija i društvo utiče na našu estetiku i ukus, kako se trendovi prenose, kako ljudi donose odluke… 

Kako balansirate profesionalni uspjeh sa ličnim životom i šta Vam je najvažnije u postizanju tog balansa?

Balans ne postoji i mislim da je iluzija da ikada može da se postigne. Svakog dana donosimo odluke koje nekad prioritiziju lični život, a nekad profesionalnu ambiciju. 

Kako ste uspjeli da u Espritu izgradite marketinšku, kreativnu i dizajnersku organizaciju od jednog čovjeka do organizacije sa preko 50 ljudi širom svijeta?

Njujorška kancelarija Esprita je otvorena u jesen 2022. godine, sa svrhom da služi kao globalni headquarters za dizajn, brend, marketing i kreativne operacije. Na početku smo bili samo Thomas Cawson, SVP Product Design-a, i tim se polako širio – prvo sam zaposlila VP, Creative iz Banana Republic-a, a onda i cijeli dizajn tim, kreativni tim, marketinški tim. Esprit je vec imao tim u Evropi, ali dodali smo i tim u Amsterdamu. Poslije šest mjeseci je bilo oko 100 zaposlenih u Njujorku, isto toliko u Amsterdamu, pored cijele legacy organizacije od 1.300 u Njemačkoj.

Koji su bili najizazovniji trenuci tokom Vašeg rada na oživljavanju brenda Esprit?

Najveći izazov – i najbolji trenutak – je kada brend vizija postane realnost: u obliku proizvoda, retail experience-a, kampanje, events-a…

Kako biste opisali novu viziju i strategiju koju ste donijeli za Esprit i šta podrazumijeva koncept „Pravila se ne primjenjuju“?

Nova strategija je zapravo i stara, jer Esprit nikada nije pratio pravila mode – kada je brend osnovan, oni su uveli styling, art direction, fotografiju koja je u modi bila nova. Oliviero Toscani, John Casado, Ettore Sottsass su napravili taj brend kroz jedinstvenu fotografiju, grafički dizajn i retail experience. Moj posao je samo bio da to dovedem u ovo vrijeme.

Da biste uživo čuli iskustva Ane Anđelić, obezbijedite svoje mjesto na Forbes Adria Power Women‘s Summit 2024 kupovinom karte na tickets.rs.

Paneli će biti organizovani na engleskom i jezicima Adria regiona, a za posjetioce je obezbijeđen simultani prevod.