Trumpov trgovinski rat stvorio je novog rudarskog milijardera

Ministarstvo odbrane SAD u julu je napravilo neobičan potez za jednu saveznu agenciju kada je kupilo akcije u vrijednosti od 400 miliona dolara, uz naloge za kupovinu dodatnih akcija, u kompaniji MP Materials, koja iskopava rijetke zemne elemente. Kao dio sporazuma, Pentagon je potpisao i desetogodišnji ugovor o kupovini magneta iz rudnika MP Materials za napajanje budućih oružanih sistema.

Savezna vlada se obratila MP Materials jer ova kompanija posjeduje jedini rudnik rijetkih metala u SAD, na lokalitetu Mountain Pass u kalifornijskoj pustinji Mohave. Tu se vade, prerađuju i razdvajaju materijali poput neodimijuma i prazeodimijuma. Ti elementi su ključni sastojci magneta koji se koriste u električnim vozilima, dronovima, odbrambenim sistemima, robotici, vjetroturbinama i drugim naprednim tehnologijama.

Cijena akcija MP Materials porasla je 150% od objave Ministarstva odbrane, čime je osnivač i direktor Džejms Litinski (James Litinsky) ušao u klub milijardera. Bogatstvo ovog 47-godišnjaka iz Las Vegasa procjenjuje se na oko 1,2 milijarde dolara. Od toga je oko milijardu vrijednost njegovog udjela od 8% u MP Materials. A ostatak od 200 miliona u gotovini i drugim investicijama, prema procjenama Forbesa.

Od obveznica do akcija rudnika

Litinski, koji nije odgovorio na zahtjev Forbesa za komentar o svom bogatstvu, nije tipičan rudarski magnat. Studirao je ekonomiju na Jejlu, a zatim stekao diplomu iz prava i MBA na Univerzitetu Nortvestern, prije nego što je radio u investicionom gigantu Fortress Group i osnovao sopstveni hedž fond JHL Capital 2006. Njegova firma je 2014. kupila obveznice Molycorp Minerals, prethodnog vlasnika lokaliteta Mountain Pass, u vrijednosti od 20,5 miliona dolara. Tri godine kasnije, tokom stečajnog postupka Molycorpa, pretvorio je te obveznice u potpuno vlasništvo nad rudnikom (koji je u to vrijeme bio poplavljen i neaktivan).

Nakon što je dobio 50 miliona dolara finansiranja od kineskog partnera i organizovao 18-mjesečni proces čišćenja, novoimenovani MP Materials počeo je sa radom 2018. godine. Litinski je kompaniju izveo na berzu 2020. putem SPAC transakcije, a proizvodnja se od tada više nego utrostručila.

Uvoz iz Kine

Dok su Trampove carine i trgovinski rat remetili globalne lance snabdijevanja i povećavali potrošačke cijene u SAD, MP Materials je bio u jedinstvenoj poziciji da profitira od haosa. Naročito od sve većeg sukoba između SAD i Kine. Kina dominira svjetskom trgovinom rijetkih zemnih elemenata. Obrađuje 90% metala i proizvodi 95% magneta visoke čvrstoće. SAD gotovo sve svoje godišnje potrebe od oko 7.000 tona uvozi iz Kine.

Kina je američku zavisnost od njenih magneta koristila kao glavni adut u pregovorima sa Trampom. Nakon Trampove objave o carinama u aprilu, Kina je počela da zahtijeva od stranih kompanija izvozne dozvole za magnete. To je izazvalo krizu u američkim firmama. Izvoz magneta u SAD pao je 59% u aprilu. A čak 93% u maju na godišnjem nivou, prema pisanju Vol strit džurnala (Wall Street Journal). Za MP Materials, taj pritisak je izazvao snažan rast domaće potražnje. „Ovakav osjećaj hitnosti nikada nisam vidio“, rekao je Litinski za Forbes u aprilu.

Oslobađanje od Kine

Ironično, Litinski se u početku oslanjao na Kineze kako bi MP Materials pokrenuo i održao poslovanje prije Trampovog trgovinskog rata. Shenghe Resources, kineski gigant iz Čengdua djelimično u vlasništvu države, pomogao je finansiranje JHL-ove kupovine 2017. otkupom buduće proizvodnje koncentrata rijetkih metala od MP Materials u vrijednosti od 50 miliona dolara. Ti fondovi su pomogli u finansiranju čišćenja rudnika i troškova pokretanja. Zauzvrat su dobili 8,4% udjela u kompaniji, koji i dalje posjeduju (bez operativnog učešća i mjesta u odboru). Shenghe je takođe bio najveći kupac, čineći 80% od 204 miliona dolara prihoda prošle godine. To se brzo mijenja. Nakon „Dana oslobođenja“ i kineskih protivmjera, MP Materials je objavio da prestaje sa isporukama proizvoda u Kinu i fokusira se na druge kupce.

Kako bi se oslobodio zavisnosti od Kine, MP Materials mora da nastavi vertikalnu integraciju. Rafinerija u Mountain Pass-u trenutno prerađuje oko polovinu rude izvađene iz obližnjeg rudnika. Ali, još razvija kapacitete za preradu ključnih neodimijum-prazeodimijum metala koji se koriste u magnetima. (Vladina investicija od 400 miliona dolara trebalo bi da pomogne u tom pravcu).

MP Materials je izgradio fabriku magneta u Fort Vortu u Teksasu. Ona već proizvodi magnete i očekuje se da će početi punu komercijalnu proizvodnju kasnije ove godine. U skladu sa ugovorom sa Ministarstvom odbrane, kompanija je najavila i izgradnju druge fabrike magneta u SAD, na još nepoznatoj lokaciji, uz pomoć bankarskog kredita od milijardu dolara.

Pad cijena i profita

Sve to je skupo, ali još skuplji izazov za MP Materials bio je nagli pad cijena rijetkih metala tokom posljednjih nekoliko godina. To je teško pogodilo profit. Nakon rekordne zarade od 290 miliona dolara u 2022, kompanija je ostvarila 24 miliona u 2023. Prošle godine zabilježila je gubitak od 65 miliona. Ipak, kompanija ostaje u dobroj poziciji sa 750 miliona dolara gotovine i ekvivalenata u bilansu. Ima sve veći broj američkih kupaca poput Dženeral Motorsa (General Motors). Tu je sada i vladina podrška usred eskalacije trgovinskog rata. Čak i uz rekordnu cijenu akcija od 73 dolara po akciji, sedam od 11 analitičara daje preporuku „kupiti“, dok preostala četiri savjetuju „zadržati“.

Iako Litinski nema formalno obrazovanje iz rudarstva ili geologije, očigledno zna kada prepozna dobru investiciju. Pretvorio je ulaganje od 20,5 miliona dolara u obveznice rudnika u kompaniju sa tržišnom vrijednošću od 13 milijardi dolara, strateški važnu za svoju zemlju. „Ako možete da kupite vrhunski resurs po cijeni nižoj od troškova njegove zamjene, i to na dnu ciklusa“, rekao je prošle godine za Forbes, „sreća će vas pronaći“.

Johnn Hyatt, Forbes

Trump’s Trade War Mints An Unlikely New American Mining Billionaire