Singapur: Koja je formula finansijskog uspjeha ove azijske države
Azijska, ostrvska država manja je od Njujorka, ali je najbogatija zemlja u regionu i jedna od najbogatijih u svijetu. Singapur: njegov BNP (bruto nacionalni proizvod) po stanovniku premašio je one u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD, Francuskoj i u mnogim drugim najrazvijenim zemaljama.
Školski primjer države bez korupcije.
Prema podacima Svjetske banke iz 2022. godine, BNP je iznosio 82.807,63 američkih dolara, što je Singapur stavilo na drugo mjesto liste iza Luksemburga (125.935 dolara).
Tokom šest decenija, Singapur se transformisao od kolonijalne trgovačke luke (krunska kolonija Ujedinjenog Kraljevstva koja je obuhvatala današnji Singapur od 1946. do 1958. godine) u užurbani finansijski centar kome zavidi cio svijet. Postao je primjer za svaku zemlju koja cilja robusnu ekonomiju visoke tehnologije. Njeno bogatstvo je proizvod decenija planiranja jedne stranke koja je na vlasti od nezavisnosti.
Formula uspjeha
Dakle, koja je singapurska formula za uspjeh? I pošto se njeno rukovodstvo mijenja prvi put u 20 godina, može li da nastavi da napreduje?
Kada je Singapur postao nezavisan 1965. godine, prvi premijer Li Kuan Ju, koji se našao na čelu Stranke narodne akcije i drugi osnivači prepoznali su ekonomski problem. Singapur nije imao prirodne resurse. Postalo im je jasno da ukoliko žele da razvijaju ekonomiju koja se bazira na izvozu i privlačenju stranog kapitala, moraju da izgrade prerađivačku industriju.
Lokacija i geografija bile su na njihovoj strani. Pristup Malačkom moreuzu, Indijskom okeanu, Južnom kineskom moru, čine Singapur ključnim brodskim čvorištem.
Uz ogromnu parlamentarnu kontrolu na svakim opštim izborima, Li je nadgledao transformaciju Singapura u razvijenu zemlju sa visokom ekonomijom u okviru svog premijerskog mandata. U tom procesu je stvorio veoma efikasnu, antikorupcijsku vladu i državnu službu.
Transformacija zemlje
Li je izbjegavao populističku politiku u korist dugoročnog društvenog i ekonomskog planiranja, zagovarajući građanski nacionalizam kroz meritokratiju i multietničnost kao vladajuće principe. Učinio je engleski jezik zvaničnim, zarad lakše integracije imigrantskog društva u nastajanju i olakšane trgovine sa svijetom. Sa druge strane, dvojezičnost u školama kako bi se očuvao maternji jezik i etnički identitet učenika bila je obavezna.
Li nije samo isplanirao proizvodnju kao odskočnu dasku ka razvijenijoj ekonomiji, on je postavio osnove – čvrst finansijski i pravni sistem, stabilnu i nekorumpiranu vladu. Istovremeno, starao je efikasan sistem javnog prevoza, uz besprekornu infrastrukturu zdravstvene zaštite.
Sve navedeno bilo za zamajac za šlag na tortu i finalni dio reformi, a to je finansijska transformacija tokom 1980-ih.
Po uzoru na SAD i Veliku Britaniju, on je liberalizovao industriju finansijskih usluga lakšom regulacijom. Nasljeđe tog pristupa evidentno je i danas, ali je bilo prepoznato i kada je preminuo, pa ga je 2015. godine ispratilo više od 1,7 miliona sugrađana.
Ovu politiku nastavio je i Lijev nasljednik, Goh Čok Tong, oslanjajući se na privlačenje velikog kapitala, uz fokus Singapura na ekonomiju zasnovanu na znanju i kreativnosti svojih preduzetnika.
Sve počinje od aerodroma
Godine 2004. Li Sjenlung (najstariji sin Li Kuan Jua) naslijedio je Tonga, preuzevši premijersku funkciju. Tada je shvatio da je za održavanje finansijskog toka, biznisa i bogatstva, Singapur morao da bude još privlačnije mjesto za život, razbribrigu i zabavu. Neimarski poduhvati početi su na logičnom mjestu, aerodromu, odakle sve počinje i završava se. Izgrađen po cijeni od 1,5 milijardi dolara, aerodrom Čangi bio je najveći javni projekat u Singapuru kada je završen 1981. godine.
To je bio ključ uspjeha ove zemlje. Započet je ambiciozan projekat melioracije zemljišta 1970, da bi taj prostor ispunio ne samo kancelarijama i stambenim zgradama, već i centrima za zabavu. To je, ujedno, mijenjalo i obris grada, na način na koji će to činiti Emirati i Saudijska Arabija godinama kasnije.
Formula 1
Jedan takav primjer je i dobijanje licence za trku Formule 1. Ulična staza Marina Bej stupila je na scenu 2008. sa poznatim gradskim horizontom u pozadini. Početni plan je zasluga Hermana Tilkea, koju je kasnije nadogradila kompanija KBR Inc. Troškovi organizovanja trke 2022. iznosili su između 135 i 140 miliona dolara. Ozbiljna investicija na godišnjem nivou, ali i sjajna reklama.
Vlada je takođe dala zeleno svjetlo za kazina, odnosno integrisana odmarališta, kako ih pomalo eufemistički nazivaju u Singapuru. Odmarališta poput Marina Bej Sandsa i Sentose, u okviru kojih je kazino samo dio ponude uključuju hotel, kongresne sale, tematske parkove, luksuzne prodavnice…
Tajming nije mogao da bude bolji, najvećim dijelom i zbog cvjetanja kineske i indijske ekonomije. Singapur je bio na idealnom mjestu da privuče ultra bogate iz regiona, koji su tada mogli da uživaju u kockarnicama i noćnom životu, ali i da, što je još važnije, osiguraju svoj novac.
Bogatstvo
U brojkama, ukupna vrijednost imovine kojom se upravlja u Singapuru skočila je sa 420 milijardi dolara na početku mandata Li Sjenlunga na 3,6 biliona u 2022. godini.
Brojke danas govore sve – preko 7.000 multinacionalnih korporacija prisutno je u ovoj zemlji, 300 fondova rizičnog i privatnog kapitala. Polovina azijskih najvažnijih korporacija stacionirana je u ovoj zemlji, što važi i za najveći broj startap kompanija. Jedna od glavnih razloga su niski porezi, pošto stopa poreza na dobit preduzeća u Singapuru iznosi 17%, a može se spustiti i na 13,5% ili niže još niže, u zavisnosti kojom se oblašću kompanija bavi.
Izazovi
Iako je Singapur bio ekonomski uspjeh njegovo rukovodstvo kritikuju zbog ograničenja građanskih sloboda i medija. Sloboda medija mora biti podređena najvažnijim potrebama integriteta Singapura. Pod vođstvom Li Kuan Jua, jedna od glavnih kritika bila je da u Singapuru vlada klima straha. Ljudi su se plašili da kritikuju vlast, pa su i protesti uglavnom bili nelegalni.
Nova Vongova era
Vlada je definitivno svjesna da se njeno stanovništvo mijenja, da je raznovrsnije, glasnije, hrabrije. Mnogo je glasnije. Kako da Singapur ostane konkurentan u vrijeme kada druge zemlje uče iz njegovog modela rasta? Kako riješiti pitanje klimatskih promjena koje je važna stavka u agendama ove zemlje? To su pitanja koja nasljeđuje novi lider i premijer zemlje od 2024. godine Lorens Vong, koji je prethodno bio ministar zdravlja.
Vong je odrastao u javnim stambenim objektima u naselju Marin Parajd, dobio je simpatije svojih sugrađana tokom pandemije COVID-19 (Vong je tada bio kopredsjedavajući višeministarskog komiteta koji je vlada osnovala januara 2020). Bio je tada na „prvim linijama fronta“, tu za običnog čovjeka, zdravstvene i transportne radnike, pripadnike organa javnog reda i mira.
Ne slučajno. Magistrirao je primijenjenu ekonomiju na Univerzitetu u Mičigenu 1995. godine, a magistrirao je javnu upravu na Univerzitetu Harvard 2004. godine.
Njegova ekonomska logika iz vremena dok je radio u ministarstvu trgovine i industrije tokom azijske finansijske krize i ministarstvu finansija, kasnije je primijenjena u službovanju u energetici i zdravstvu, ministarstvima odbrane i obrazovanja (2011).
Singapur i Srbija
Bio je i ministar kulture, komunikacija i informisanja, član borda direktora Monetarne uprave Singapura. Čovjek bi pomislio, pa u Singapuru je isto kao u Srbiji, samo sa jednim značajnim izuzetkom. Vong je svuda nizao uspjehe. Stvorio je primjera radi Nacionalni omladinski fond od 100 miliona dolara za mlade, botaničke bašte u Singapuru priznate su kao prvo mjesto UNESCO svjetske baštine u toj zemlji, muzeji su postali besplatni za sve Singapurćane, dok su finansije sve to vrijeme bile stabilne.
Sa druge strane, rejting političara generalno u Singapuru pada i vlastima predstoji grčevita borba za glasove. A Singapur je zemlja u kojoj se gledaju rezultati, ne obećanja. Nagomilavanje bogatstva donijelo je brojne probleme. Porasli su troškovi života, a i cijene nekretnina. Dio modela rasta Singapura, privlačenje strane radne snage dostiglo je svoju kulminaciju. Građani Singapura dugi niz godina zabrinuti su da će im stranci zauzeti sve primamljive poslove. Po brojkama nejednakost jeste smanjena, ali obični ljudi to ne osjećaju, a uz to Singapur kao nacija stari. Vongov posao je da ostane na teško izvojevanom uspješnom kursu prosperiteta.
Kada je Singapur u pitanju, zaključak se nameće sam od sebe. Mnoge zemlje bi mogle da ekonomski napreduju, ali im korupcija to onemogućava. Mi u Srbiji to najbolje znamo.
Pavle Jakšić, Forbes Srbija