Mapa bogatstva Evrope: Ko ima najviše, a ko najmanje

Nejednakost bogatstva u Evropi jasno je vidljiva. Stanovnici nekih zemalja znatno su bogatiji od drugih. Bogatstvo po punoljetnoj osobi pokazuje izraženu podjelu između bogatijih i siromašnijih država. Koje su, dakle, najbogatije, a koje najsiromašnije zemlje u Evropi? Gdje ljudi raspolažu najvišim nivoima bogatstva?

Neto imovina, odnosno „bogatstvo“, predstavlja ukupnu vrijednost onoga što domaćinstvo posjeduje, umanjenu za njegove dugove. Uključuje finansijsku imovinu i realnu imovinu, prvenstveno nekretnine, nakon čega se oduzimaju obaveze.

Prema Izvještaju o globalnom bogatstvu 2025. banke UBS, kao i dodatnim podacima dostavljenim Juronjuzu (Euronews), prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini znatno je variralo među 31 evropskom zemljom. Kretalo se od 29.923 eura u Turskoj do 634.584 eura u Švajcarskoj. Unutar EU razlika je bila nešto manja, ali i dalje značajna: od 44.568 eura u Rumuniji do 523.591 eura u Luksemburgu.

Samo dvije države iznad 500.000 eura

Švajcarska i Luksemburg jedine su dvije zemlje s prosječnim bogatstvom po punoljetnoj osobi iznad 500.000 eura. Danska je na trećem mjestu sa 444.898 eura.

Prosječno bogatstvo iznad 300.000 eura imaju Nizozemska (342.477 eura), Norveška (340.364 eura), Belgija (322.805 eura), Ujedinjeno Kraljevstvo (313.840 eura) i Švedska (308.935 eura).

To Ujedinjeno Kraljevstvo čini najbogatijim među pet najvećih evropskih ekonomija, dok Italija među njima ima najniže prosječno bogatstvo od 198.321 euro. U Francuskoj ono iznosi 278.550 eura, u Njemačkoj 237.172 eura, a u Španiji 215.945 eura.

Prosječno bogastvo po punoljetnoj osobi, u eurima (2024)

Trećina ispod 100.000 eura

Više od trećine zemalja ima prosječno bogatstvo po punoljetnoj osobi ispod 100.000 eura. Među njima su Letonija (91.783 eura), Češka (86.791 eura), Hrvatska (76.358 eura), Estonija (72.276 eura), Litvanija (63.189 eura), Slovačka (58.573 eura), Poljska (56.159 eura), Mađarska (55.276 eura), Bugarska (47.798 eura), Rumunija (44.568 eura) i Turska (29.923 eura).

U izvještaju se upozorava da i prosječno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi imaju svoja ograničenja te mogu dati vrlo različite rezultate. Medijan predstavlja tačnu srednju vrijednost u raspodjeli bogatstva stanovništva. „Prosječne vrijednosti često su uvećane zbog relativno malog broja pojedinaca s nesrazmjerno visokim bogatstvom, dok medijan pruža precizniji uvid u nivo bogatstva sredine raspodjele“, navodi se u izvještaju.

Odnos prosječnog i medijalnog

U svakoj zemlji medijalno bogatstvo niže je od prosječnog, a u nekim slučajevima razlika je vrlo velika. Na primjer, u Švajcarskoj ono pada sa 634.584 eura na 168.374 eura.

Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 7.765 eura u Turskoj do 365.244 eura u Luksemburgu. Unutar EU raspon je od 22.257 eura u Poljskoj do 365.244 eura u Luksemburgu.

Belgija je druga sa 234.238 eura, a slijede Danska (199.647 eura), Švajcarska (168.374 eura) i Ujedinjeno Kraljevstvo (162.944 eura).

Medijalno bogatstvo iznad 100.000 eura bilježe i Francuska (134.901 euro), Norveška (131.653 eura), Nizozemska (121.855 eura), Španija (116.676 eura), Italija (114.988 eura) i Malta (111.673 eura).

Među velikim ekonomijama Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima najviše medijalno bogatstvo, dok Njemačka ima najniže, 69.949 eura.

Rang po medijalnom (zeleno) i prosječnom (plavo) bogatstvu po punoljetnoj osobi

U Hrvatskoj bez velike razlike

Medijalno bogatstvo po punoljetnoj osobi niže je od 50.000 eura u nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska, sa 37.885 eura, što je dvostruko manje od prosječnog bogatstva (76.358).

Rangiranja se znatno mijenjaju kada se umjesto prosječnog koristi medijalno bogatstvo. Njemačka, Švedska, Austrija i Češka padaju za šest mjesta na ljestvici prema medijanu i bolje su plasirane prema prosječnom bogatstvu. Njemačka tako pada sa 11. mjesta prema prosjeku na 17. mjesto prema medijanu.

Suprotno tome, Malta napreduje za šest mjesta, sa 17. na 11. poziciju. Belgija, Španija, Italija, Slovenija, Slovačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe su bolje rangirani prema medijalnom nego prema prosječnom bogatstvu.

Kod Hrvatske nema velikog pomaka – dok je po prosječnom bogatstvu na 23. poziciji, po medijalnom je lošija za jednu poziciju (24).

Zapad i sjever bogatiji od istoka

Podaci pokazuju jasne razlike u bogatstvu širom Evrope. Stanovnici zapadne i sjeverne Evrope raspolažu višim prosječnim bogatstvom, dok su nivoi bogatstva u istočnoj Evropi znatno niži.

Finansijska središta poput Švajcarske i Luksemburga predvode ljestvicu. Nordijske zemlje takođe postižu dobre rezultate, iako ne ujednačeno – Finska se nalazi bliže sredini tabele.

Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja u Evropi veća je od 20 puta. Unutar EU ta razlika je veća od deset puta.

Ukupni jaz u medijalnom bogatstvu uži je u većini zemalja, ali to ne važi za krajnje vrijednosti. Razlika između najviših i najnižih medijalnih iznosa veća je od 45 puta u Evropi, te više od 15 puta unutar EU.