Zakerberg je prokockao svoje AI talente, sada troši milijarde da ih nadomjesti

Haotična kultura i nedostatak vizije u Meti doveli su do odliva mozgova, a konkurenti tvrde da je njen kadar za vještačku inteligenciju (AI) ispodprosječan. Ni Zakerbergovo mahnito zapošljavanje nije zaustavilo odlaske.

Meta je vrvjela vrhunskim stručnjacima za vještačku inteligenciju — sve dok više nije bilo tako. Godinama prije nego što je Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) započeo svoje visokoprofilno “šoping” razdoblje, kompanija je zapošljavala istraživače i inženjere koji su kasnije otišli i osnovali velike kompanije iz oblasti vještačke inteligencije: osnivači Perpleksitija (Perplexity), Mistrala, Fajrvorks AI-ja (Fireworks AI) i Vorld Labsa (World Labs) svi su potekli iz AI laboratorija u vlasništvu Fejsbukove (Facebook) matične kompanije. Kako je procvat vještačke inteligencije podstakao izgradnju sve sposobnijih modela, drugi su otišli konkurentima poput OpenAI-a, Antropika (Anthropic) i Gugla (Google).

Odliv mozgova posljednjih godina bio je težak udarac, rekla su trojica bivših zaposlenih Meta AI-ja za Forbes. “Već su imali najbolje ljude, a izgubili su ih u korist OpenAI-a… Ovo je Markov pokušaj da poništi gubitak talenta”, rekao je jedan bivši zaposleni Meta AI-ja. Čak i dok Zakerberg daje nevjerovatne ponude vrhunskim istraživačima, društvena mreža i dalje ih gubi.

Danas je, kada je riječ o zapošljavanju vrhunskih AI istraživača, Meta često tek naknadna pomisao. Ljudi iznutra u nekim od najvećih kompanija Silicijumske doline rekli su da Meta, prije nedavnog talasa zapošljavanja posljednjih mjeseci, uglavnom nije zadovoljavala njihove kriterijume. “Možda bismo bili zainteresovani za neke od novih ljudi koje Mark sada dovodi. Ali prošlo je dosta vremena otkako smo bili posebno zainteresovani za one koji su već tamo”, izjavio je visoki rukovodilac jedne vodeće AI kompanije za Forbes.

Metini stručnjaci više nijesu traženi

Gugl je od prošle jeseni zaposlio manje od 20 AI kadrova iz Mete, prema riječima osobe upoznate s Guglovim procesom zapošljavanja, u poređenju sa stotinama AI istraživača i inženjera koje je ukupno angažovao u tom periodu. Ta osoba je rekla Forbesu da “prevladava uvjerenje” da Meta više nema mnogo talenata koji bi se mogli privući. Gugl je odbio da komentariše.

To je Zakerbergovim pokušajima da “preotme” talente iz kompanija poput OpenAI-a Thinking Machines Labs, mlade firme koju vodi bivša glavna tehnička direktorka  OpenAI-a, Mira Murati, dalo prizvuk očajničkog poteza, uz ponude od devetocifrenih iznosa i obećanja skoro neograničenih računarskih resursa. Prema pisanju Vol Strit Džurnala (The Wall Street Journal), u najmanje dva slučaja izvršni direktor Mete ponudio je pakete plata vrijedne više od milijardu dolara, raspoređenih tokom više godina. Navodno je uspio da privuče najmanje 18 istraživača iz OpenAI), ali mnogi su ga odbili, vjerujući da će postići veći uticaj i povrate od udjela na drugom mjestu.

“Meta je Vošington Komanders (Washington Commanders) među tehnološkim kompanijama,” rekao je jedan AI osnivač za Forbes, aludirajući na NFL tim poznat po agresivnom dovođenju slobodnih igrača. “Preplaćuju osrednje AI naučnike, a onda ljudi spolja misle da su to najbolji AI stručnjaci u svijetu jer su tako dobro plaćeni.”

Meta snažno odbacuje tvrdnje da ima problem sa AI talentima i njihovim zadržavanjem. “Osnovne činjenice jasno ne podržavaju ovu priču, ali to nije spriječilo neimenovane izvore sa određenim agendama da guraju taj narativ niti Forbes da ga objavi,” izjavio je portparol Rajan Denijels (Ryan Daniels).

Izvršni direktor Antropika Dario Amodei izjavio je da je razgovarao sa svojim zaposlenima koji su dobili ponude od Mete, ali ih nisu prihvatili, dodavši da njegova kompanija ne bi ponovo pregovarala o platama zaposlenih na osnovu tih ponuda. “Ako Mark Zakerberg zabode pikado u ploču i pogodi vaše ime, to ne znači da treba da budete plaćeni deset puta više od osobe pored vas koja je jednako vješta i talentovana”, rekao je prošlog mjeseca u emisiji Big Technology Podcast. Antropik je odbio dodatno komentarisati.

Agresivno zapošljavanje

Prema izvještaju VC kompanije SignalFajer (SignalFire) iz maja, Antropik ima stopu zadržavanja zaposlenih od 80 procenata, što je najviše među vodećim laboratorijama vještačke inteligencije. Ti podaci odnose se na sve stalne pozicije, uključujući inženjering, prodaju i ljudske resurse, a ne isključivo na AI istraživače. Za poređenje, DipMajnd (DeepMind) ima 78 procenata, OpenAI 67 procenata, dok Meta zaostaje sa 64 procenta.

Avgustovski izvještaj iste kompanije, koji se opštije fokusirao na inženjerski kadar, navodi da Meta agresivno zapošljava inženjere dvostruko bržim tempom nego što ih gubi. “Određeni odlasci objašnjavaju zašto Meta toliko ulaže u ponovno izgrađivanje i proširivanje svojih tehničkih timova”, rekao je Džarod Rejes (Jarod Reyes), rukovodilac zajednice divelopera u SignalFajeru. “To odražava intenzitet konkurencije za vrhunske AI stručnjake i pritisak koji čak i najveće kompanije osjećaju da nadomjeste iskustvo dok istovremeno pokreću nove projekte.”

U junu je Zakerberg zaposlio Aleksandra Vanga (Alexandr Wang), 28-godišnjeg bivšeg izvršnog direktora Skejl AI-ja (Scale AI), giganta za označavanje podataka, i stekao 49 procenata udjela u toj kompaniji. Vang je dobio zadatak da vodi novu laboratoriju unutar Mete, usmjerenu na izgradnju tzv. “superinteligencije” — sistema vještačke inteligencije koji nadmašuje ljude u nizu kognitivnih zadataka.

Pridružio mu se Net Fridmen (Nat Friedman), istaknuti investitor fokusiran na vještačku inteligenciju i bivši izvršni direktor GitHaba (GitHub), kao i oko desetak vrhunskih istraživača svježe “preotetih” iz OpenAI-a, Gugl DipMajnda (Google DeepMind) i Antropika, od kojih su neki navodno dobili ponude vrijedne između 100 i 300 miliona dolara raspoređenih na četiri godine (Meta tvrdi da su veličine tih ponuda pogrešno predstavljene).

Krajem juna Meta je zaposlila Denijela Grosa (Daniel Gross), istaknutog AI investitora i bivšeg izvršnog direktora startapa Sejf Superintelidžens (Safe Superintelligence), čija je vrijednost procijenjena na 32 milijarde dolara, a koji je osnovao sa bivšim rukovodiocem istraživanja u OpenAI-u, Iljom Sutskeverom (Ilya Sutskever).

Talas odlazaka

Kompanija je premjestila i dio postojećih zaposlenih u novi tim. Devet zaposlenih iz infrastrukturnih timova Mete prebačeno je u odsjek za superinteligenciju nakon što su neki od njih dobili ponude iz  Thinking Machines Lab-a, izvijestio je Vol Strit Džurnal. Zakerberg je takođe pokušao da vrati ljude koje je Meta ranije izgubila, ponovo zapošljavajući bivšeg višeg direktora inženjeringa Džoela Pobara (Joel Pobar) i bivšeg istraživačkog inženjera Antona Bahtina (Anton Bakhtin), koji su 2023. otišli u Antropik, navodi Vol Strit Džurnal. Oni nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.

U međuvremenu, ljudi i dalje napuštaju kompaniju. U 2024. godini, matična kompanija Fejsbuka bila je drugi najčešće “preotimani” tehnološki gigant u svim stalnim pozicijama, sa 4,3 procenta novih zaposlenih u AI laboratorijama koji su stigli iz Mete, prema izvještaju SignalFajera iz maja. (Gugl, ne računajući svoj DipMajnd odsjek. bio je tehnološki gigant iz koga se najviše preuzimalo kadrova).

Prošle nedjelje, Antropik je zaposlio Lorensa van der Matena (Laurens van der Maaten, bivšeg Metinog uglednog istraživača koji je suvodio istraživačku strategiju za Llama modele, kao člana tehničkog osoblja Antropika. U junu je AI startap Writer angažovao Dwna Bajkla (Dan Bikel), bivšeg višeg istraživačkog naučnika i tehničkog rukovodioca u Meti, kao svog šefa za vještačku inteligenciju. U Meti je Bajkl vodio primijenjena istraživanja za AI agente — sisteme koji mogu autonomno da izvršavaju određene zadatke.

Kristijan Kanton (Cristian Canton), koji je vodio sektor odgovorne vještačke inteligencije u Meti, napustio je kompaniju u maju i pridružio se javnom istraživačkom centru Barcelona Supercomputing Center. Kompaniju su takođe napustili Namen Gojal (Naman Goyal), bivši softverski inženjer u FAIR-u, i Šaodžije Baj (Shaojie Bai), bivši viši istraživački naučnik za AI, kako bi se pridružili Thinking Machines Lab u martu. Prema pisanju Biznis Insajdera (Business Insider), Majkrosoft (Microsoft) je sastavio listu najtraženijih inženjera i istraživača iz Mete i naložio usklađivanje s ponudama koje im daje Meta.

U francuskom AI startapu Mistral (Mistral), najmanje devet istraživača vještačke inteligencije prešlo je direktno iz Mete otkako je startap osnovan u aprilu 2023, prema pretragama na LinkedInu, koje je sproveo Forbes. U Meti su radili na treniranju ranih verzija Llama modela. Dvoje od njih zaposleno je u posljednja tri mjeseca.

Ilon Mask (Elon Musk) je nedavno izjavio da je xAI zaposlio nekoliko inženjera iz Mete, a da pritom nije trošio “suludu” i “neodrživo visoku” sumu novca na plate. Od januara xAI je zaposlio 14 inženjera iz Mete, izvijestio je Biznis Insajder.

Kultura haosa

U decembru 2013. Meta je pokrenula FAIR, internu laboratoriju posvećenu vještačkoj inteligenciji. (Izvorno nazvan Facebook AI Research, slovo F je, nakon rebrendiranja kompanije u Metu 2021, promijenjeno u “Fandamental”). Pod rukovodstvom poznatog profesora sa Njujorškog univerziteta Jana Lekana (Yann LeCun, FAIR se u to vrijeme smatrao jednim od najboljih poslodavaca za one koji žele da rade na vrhunskim AI projektima. Laboratorija je doprinijela pionirskim istraživanjima u računarskom vidu i obradi prirodnog jezika. To su bila “zlatna vremena AI istraživanja,” rekao je jedan bivši Metin istraživač.

U februaru 2023. kompanija je objedinila AI istraživanja u tim usmjeren na proizvode, nazvan DženAI (GenAI), umjesto FAIR-a. Iako FAIR i dalje postoji, unutar Mete “polako umire”, dobijajući sve manje računarskih resursa i gubeći ključne kadrove. “Zak (Zuck) nikada nije trebao da umanji važnost FAIR-a,” rekao je taj istraživač. Meta je tada odbacila tvrdnje da FAIR gubi na značaju i navela da je riječ o novom početku za laboratoriju, sa fokusom na dugoročnije projekte. Kompanija je istakla da FAIR i DženAI blisko sarađuju, što omogućava bolju koordinaciju i brže donošenje odluka.

Novi tim DženAI dobio je zadatak da radi ubrzanim tempom, ostaje do kasno i vikendima kako bi isporučio AI proizvode poput Metinog konverzacionog asistenta i AI likova koje je Zakerberg kasnije predstavio svijetu na Meta Konektu 2023, godišnjoj konferenciji proizvoda kompanije, rekao je treći bivši viši istraživač. “U suštini, imali smo šest mjeseci da krenemo gotovo od nule do lansiranja proizvoda,” rekao je taj istraživač, koji je prebačen iz drugog tima u DženAI, koji je počeo sa 200 do 300 zaposlenih, a narastao na skoro 1.000. Kako se AI trka pojačavala, tako se ubrzavala i isporuka proizvoda 2024. i 2025, dodao je. “Radili smo kao ludi, cijelu godinu bez prestanka.”

Ali s vremenom su ti ubrzani ciklusi postali haotičniji — viši rukovodioci nijesu se slagali oko tehničkih pristupa, poput najboljeg načina predtreniranja modela, timovi su dobijali preklapajuće zadatke, a ljudi su se borili za zasluge, rekla su dvojica bivših zaposlenih Meta AI-a. Timovi bi se formirali i raspadali u roku od nekoliko nedjelja, prisiljavajući istraživače da stalno mijenjaju fokus na nove projekte. Jedan od bivših AI istraživača, koji je proveo tri godine u Meti, rekao je da je u tom periodu promijenio čak sedam menadžera.

Metaverzum je bio velika prepreka

Jedan od bivših viših istraživača vještačke inteligencije rekao je da je Metaverzum (Metaverse) — Zakerbergova dugoročna vizija trodimenzionalnog svijeta u kojem ljudi mogu međusobno da komuniciraju putem avatara — bio haotična prepreka. Nakon što je već povukao milijarde dolara i resursa, rukovodstvo kompanije je krajem 2022. tvrdilo da je Metaverzum prioritet za tehnološkog giganta, čak i dok je vještačka inteligencija dobijala sve veći značaj.

Te godine istraživač je premješten u Meta Horizon, platformu Metaverzuma za VR igre i virtuelne prostore. “Zapravo nijesu znali šta bi sa svima nama i to je bio prilično loš potez. Srećom, formirala se organizacija DženAI i mi smo otišli odatle,” rekao je.

Portparol Mete, Rajan Danijels nije komentarisao te tvrdnje.

Zaposleni su morali da dokazuju poslovni uticaj u polugodišnjim evaluacijama učinka, na primjer, ako su se njihovi skupovi podataka koristili za treniranje modela ili ako su modeli na kojima su radili postigli visoke rezultate na određenim testovima, rekao je četvrti bivši AI istraživač za Forbes. Oni koji to nijesu mogli, rizikovali su gubitak posla. “Ljudi počnu grčevito da čuvaju svoj obim posla, pazeći da niko drugi ne radi na projektima na kojima oni već rade, što otežava saradnju,” rekao je. Danijels je kazao da je taj proces evaluacije isti za sve zaposlene u kompaniji.

Mnoge od ovih tvrdnji ponovljene su u nedavnom eseju od devet stranica pod naslovom „Strahujte od Meta kulture“ (“Fear the Meta culture”, koji je Tajmen Blankvurt (Tijmen Blankevoort), bivši AI istraživač u Meti, objavio na internom komunikacionom kanalu kompanije za AI tim. Blankvurt je u javnoj objavi na Sabstaku (Substack) napisao da je imao osjećaj kako stvari u Meti “izlaze iz kolosijeka”. “Mnogi su se osjećali obeshrabreno, preopterećeno i zbunjeno,” napisao je, navodeći da su se zaposleni bojali otkaza, da su se zadaci timova redovno mijenjali te da su rukovodioci imali “kolebljivu viziju.”

Blankvurt nije odgovorio na zahtjev za komentar, ali nakon što je esej procurio, napisao je naknadni tekst tvrdeći da je dokument bio namijenjen internom konstruktivnom komentaru, a ne “dramatičnom obračunu.” Danijels iz Mete rekao je da Blankvurtov opis “nije iznenađujući.” “Radujemo se našim nedavnim promjenama, novim zapošljavanjima u rukovodstvu i istraživanju te nastavku rada na stvaranju idealnog okruženja za revolucionarna istraživanja,” rekao je.

Razočaravajući Llama 4

Ugled Mete u oblasti vještačke inteligencije pretrpio je snažan udar u aprilu, kada je objavljen Llama 4. Model je, unutar i izvan kompanije, doživljen kao razočaranje i naširoko kritikovan zbog slabih sposobnosti logičkog zaključivanja i programiranja.

Situaciju je dodatno pogoršala optužba da je kompanija vještački poboljšala rezultate Lamme 4 na testovima, kako bi izgledalo da postiže bolje performanse nego što zapravo jeste — što je kompanija negirala. “Llama 4 je bila katastrofa,” rekao je jedan od bivših istraživača za Forbes.

Danas Metina blještava nova laboratorija za superinteligenciju otvara još više pitanja o tome u kojem smjeru kompanija ide. “Ljudi se pitaju gdje se uklapaju i osjećaju da se guraju u stranu,” rekao je bivši istraživač.

Za konkurente koji pokušavaju da odole Zakerbergovim zapanjujućim finansijskim ponudama, percepcija je da on cilja na “plaćenike” koji su dostupni onome ko ponudi najviše. Njihova poruka je da su suprotni Meti, jer privlače istinske entuzijaste i “misionare.”

“Ponosan sam na to koliko je naša industrija usmjerena na misiju; naravno da će uvijek biti i ponekih plaćenika,” napisao je šef OpenAI-a Sem Altmen (Sam Altman) u julu u pismu zaposlenima. “Misionari će pobijediti plaćenike,” dodao je, napominjući: “Vjerujem da OpenAI akcije imaju daleko veći potencijal rasta nego Meta akcije. Ali mislim da je važno da veliki rast dođe tek nakon velikog uspjeha; ono što Meta radi dovešće, po mom mišljenju, do vrlo dubokih kulturnih problema.”

OpenAI je, navodno, na taj pritisak odgovorio prilagođavanjem plata i davanjem bonusa od nekoliko miliona dolara istraživačkim i inženjerskim timovima.

Problem s imidžem

“Velike tehnološke kompanije trenutno imaju veoma plaćenički pogled na trku ka AGI-ju,” rekla je Mej Habib (May Habib), direktorka startapa za korporativnu vještačku inteligenciju Writer. “Mislim da se gubi dio ljudskosti dok slušam kandidate kako zaista opisuju kulturu unutar kompanija koje napuštaju.”

Jedan osnivač AI startapa opisao je “kulturni pomak” unutar Mete, rekavši da je počeo primjećivati sve veći broj kandidata iz te kompanije. “Mi imamo tendenciju da zapošljavamo više misionara nego plaćenika. Dakle, ne nudimo ljudima dvije milijarde dolara da nam se pridruže. Nema potrebe. Takođe, nemamo toliko novca za plate,” rekao je.

Fejsbuk se, naravno, takođe nosio sa svojom “prtljagom” koja bi mogla otežati privlačenje novih ljudi. Posljednjih deset godina tehnološki gigant teturao je kroz kontroverze vezane za miješanje u izbore, radikalizaciju, dezinformacije te mentalno zdravlje i dobrobit tinejdžera.

Lekan, koji nije odgovorio na zahtjeve za intervju, ranije je priznao da bi te “crne mrlje” mogle da utiču na javnu percepciju istraživačkog laboratorija kompanije. “Meta se polako oporavlja od problema s imidžem,” rekao je za Forbes 2023. “Sigurno postoji blagi negativan stav.”

Rashi Shrivastava, Richard Nieva, Forbes

Zuckerberg Squandered His AI Talent. Now He’s Spending Billions To Replace It.