Vol strit ljut na Trampa, većina „teškaša“ sa berze ga napušta

Nova anketa magazina Forbes među ulagačima sa Vol Strita (Wall Street) pokazuje da su Trampa napustili mnogi koji su ranije podržavali njegova ekonomska obećanja, a velika većina više ne odobrava predsjednikovu ekonomsku politiku.

Nakon više od dva mjeseca mandata Donalda Trampa (Donald Trump), s detaljima njegove politike „Dana oslobođenja“ koja je otkrivene ove sedmice, Forbes je kontaktirao 50 vodećih lidera sa Vol Strita, uključujući milijardere investitore, glavne institucionalne upravitelje imovinom i najveće nacionalne savjetnike za bogatstvo, kako bi procijenio njihovu podršku predsjednikovim ekonomskim strategijama.

Ovih 50 ispitanika, odabranih zbog ogromnog uticaja koji imaju, dodatno je pojačalo nedavni tržišni nemir. Među tim teškašima sa Vol Strita, od kojih je više od polovine podržavalo Trampovu ekonomsku politiku kada je ponovo ušao u Bijelu kuću u januaru, 72% kaže da je ekonomski plan Trampovog tima bio neefikasan, dok 66% više ne podržava njegovu ekonomsku politiku. Među onima koji su do prije nekoliko nedjelja bili Trampove pristalice, više od trećine sada se udaljilo od njegove ekonomske agende, a većina njih, 54%, smatra da ne uspijeva da sprovede svoj plan.

Više od polovine ispitanih mu dalo najnižu ocjenu za carine

Forbes je takođe pitao ove finansijske teškaše o konkretnim aspektima Trampovog pristupa raznim ekonomskim temama, tražeći da ih ocijene na skali od 1 do 5, gdje 5 označava najvišu ocjenu.

Njihove ocjene su uglavnom loše. Kada je riječ o carinama, Tramp je dobio prosječnu ocjenu 1,86 od 5, s tim da mu je 27 ispitanika dalo najnižu moguću ocjenu. Na polju berze, situacija je slična, loših 1,96 (sa 25 ispitanika koji su mu dali jedinicu), dok je za njegove izvršne naredbe usmjerene protiv advokatskih firmi ocjena 2,1,  što se vidi kao direktan udar na vladavinu prava koja podržava američki sistem slobodnog preduzetništva. Ocjene za politiku prema kriptovalutama (2,0) i inflaciju (2,16) takođe su poražavajuće.

Prihvatljive ocjene za deregulaciju i Maskovu agenciju

Dvije (relativno) pozitivne stavke su Trampove ocjene za deregulaciju (3,08) i njegovu državnu agenciju DOGE za rezanje troškova, koju predvodi Ilon Mask (Elon Musk), s prosječnom ocjenom 2,96.

Ova agresivna nova trgovinska politika uzdrmala je globalnu ekonomiju. Trampov plan fokusira se na ono što njegova administracija naziva „recipročne carine“ – uvođenje osnovne carine od 10% na svu robu koja se uvozi u Sjedinjene Države, ali ide mnogo dalje kada su u pitanju najveći američki trgovinski partneri, koje pogađa još strožim carinama.

Pad berzi i dolara

Svjetske berze su pale dan nakon objave, a glavni indeksi širom Evrope, Azije i Sjedinjenih Država doživjeli su oštar pad. Američka tržišta su zabilježila najveći jednodnevni gubitak od 2020. godine: S&P 500 pao je 4,8%, Dau Džons (Dow Jones Industrial Average) 4%, a tehnološki Nasdak (Nasdaq) 6%. Američki dolar oslabio je više od 1% u odnosu na glavne valute, uključujući euro i jen.

„To je alarmantno i uznemirujuće“, kaže An Tran (Anh Tran), partner u upravljanju u kalifornijskom SejdžMint Veltu (SageMint Wealth), koji je na Forbesovoj listi najboljih timova za upravljanje bogatstvom, a upravlja imovinom vrijednom 350 miliona dolara. „Svi sada razmišljaju o tome kako da se zaštite od negativnih posljedica.“

Kada je riječ o carinama, Tramp je branio svoj potez tvrdeći da su druge države godinama iskorišćavale SAD kroz, kako kaže, nepoštene trgovinske prakse. Ipak, mnogi ekonomisti dovode u pitanje način na koji je administracija izračunala te razlike, ističući da trgovinski sporazumi često uključuju kompleksne faktore koji prevazilaze osnovne carinske stope.

U nedavnoj bilješci, glavni američki ekonomista Morningstara, Preston Koldvel (Preston Caldwell), nazvao je Trampovo povećanje carina „samoizazvanom ekonomskom katastrofom“ za zemlju. „Ako se povećanje carina nastavi, to će trajno smanjiti realni BDP SAD-a, a time i životni standard prosječnog Amerikanca“, napisao je. Posljednji put kada su SAD uvele tako široke carine bilo je 1930. godine, kroz Smut-Holijev zakon o tarifama (Smoot-Hawley Tariff Act), koji je izazvao globalni trgovinski rat i na kraju doveo do Velike depresije.

„Psihologija investitora je uništena“

Najveći teret Trampovih carina osjetiće američki potrošači kroz rast cijena svega – od hrane do goriva. Analitičari UBS-a procjenjuju da bi rast američkog BDP-a u ovoj godini mogao pasti ispod 2% (smanjenje sa 2,8% iz 2024. godine), dok Dojče banka (Deutsche Bank) procjenjuje da bi uticaj mogao biti još negativniji.

„Očekujte manji rast i slabije prognoze zarade, uz dodatni inflatorni rizik“, kaže Adam Ternkvist (Adam Turnquist), glavni tehnički strateg kompanije LPL Fajnenšl (LPL Financial). „Ovo nije dobra kombinacija za tržišta akcija.“

Pojedine industrije biće pogođenije od drugih. Dok se čini da su proizvođači automobila uglavnom pošteđeni u ovoj rundi carina – zahvaljujući postojećim mjerama zaštite i subvencijama – maloprodajni lanci, naročito oni iz sektora odjeće, pripremaju se za ozbiljne poremećaje. Budući da se mnogi američki trgovci oslanjaju na uvoz iz Kine i Vijetnama, visoke nove carine će neminovno dovesti do viših potrošačkih cijena.

Sa tržištima u previranju i kompanijama koje pokušavaju da se prilagode, Vol Strit gubi povjerenje u Trampovo vođstvo. Kris Zakareli (Chris Zaccarelli), glavni investicioni direktor kompanije Northlight Asset Management iz Sjeverne Karoline, koja upravlja sa 450 miliona dolara, kaže: „Malo ko je mogao da predvidi da će sav optimizam iz prošle godine nestati za samo dva mjeseca.“

„Psihologija investitora je uništena, a onih koji kupuju po niskim cijenama (tzv. dip kupci) više nema nigdje“, piše u nedavnoj investicionoj bilješci osnivača kompanije Vital Knowledge, Adama Krisafula (Adam Crisafull). „Svi pokušaji da se nedavni događaji predstave u pozitivnom svjetlu sve više padaju u vodu.“

Sergei Klebnikov, Forbes

Exclusive: Wall Street Sours On Trump