Vlasnik kompanije koja je otkrila velike količine gasa kod Siska je Trampov donator
Ispitivanje bušotine u blizini Siska pokazalo je da je ona bogata gasom. Investitor koji je istraživao bušotinu je malo poznati Aspect Croatia Kft. Forbes Hrvatska istražio je što se zna o američkoj kompaniji čija je to podružnica u Hrvatskoj.
Ispitivanjem bušotine Trebarjevo-1 u blizini Siska, Aspect Croatia Kft otkrio je veliko nalazište gasa. Tokom ispitivanja bušotine, dnevni dotok gasa bio između 160 i 320 hiljada kvadratnih metara plina. To ujedno pokazuje i da je okvirno očekivanje dnevne proizvodnje te bušotine u budućnosti. Navedeni broj predstavlja oko deset posto ukupne dnevne proizvodnje gasa u Hrvatskoj.
Aspect Croatia Kft hrvatska je podružnica mađarske kompanije Aspect Croatia Kft. Kancelariju imaju u zagrebačkom Sky Office-u, a direktor podružnice je Szabolcs Tóth. Vlasnik te kompanije je Aspect Holdings lociran u Hjustonu, Denveru i Budimpešti. Preko svojih podružnica bave se istraživanjem, proizvodnjom, investicijama i razvojnim aktivnostima u Sjevernoj Americi i Evropi.
Vlasnik kompanije je 71-godišnji Aleks Krenberg (Alex Cranberg), inženjer nafte s MBA diplomom iz Stanforda. Kompaniju su Klark Istejts (Clark Estates) i on osnovali 1993. godine. Skoro 20 godina kasnije, mediji su izvještavali o bogatoj naftnoj bušotini koju su pronašli u Iraku. Tada se predviđalo da bi ga ona mogla učiniti milijarderom, ali kako se nikada nije pojavio na Forbesovoj listi, njegova imovina vjerovatno nije nikada premašila milijardu dolara.
Nudili manje od konkurenta, ali dobili bušotinu u Ukrajini
Bio je uključen i u ukrajinski skandal s Trampovim ministrom energetike Rikom Perijem (Rick Perry). Krenberg je mega-donator republikanske stranke, a 2012. godine ustupio je korporativni mlažnjak Periju, koji je tada pokušavao dobiti republikansku nominaciju za predsjednika SAD-a.
Kako su mediji izvještavali, sedam godina kasnije, Peri se u ulozi ministra energetike susreo s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i uručio mu listu ljudi koje preporučuje kao energetske savjetnike. Među njima je bio Majkl Blejzer (Michael Bleyzer) koji se s Cranbergom javio na konkurs za bušotinu nafte i gasa Varvynska.
Na njemu su ponudili nekoliko miliona dolara manje od jedinog konkurenta, ali su dobili 50-godišnji posao jer je Vladina komisija procijenila da imaju veću tehničku ekspertizu i finansijsku podršku.
To im nije jedina bušotina u Hrvatskoj?
Na pitanje o drugim bušotinama koje kompanije Aspect Croatia, Kft. istražuje, iz Agencije za ugljovodonike ne daju previše detalja. Za Forbes Hrvatska rekli su da kompanija sprovodi istražne aktivnosti neinvazivnih geofizičkih mjerenja, kao i naftno-rudarske radove izrade istražnih bušotina. O rezultatima tih aktivnosti, javnost će informisati u skladu s dinamikom realizacije.
Na Internetu je moguće pronaći dokumente Ministarstva ekonomije u kojima se navodi da su 2019. godine na tenderu dobili dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika na kopnu u istražnom prostoru ugljovodonika Sava-06. U drugim dokumentima uz bušotinu Trebarjevo-1 spominju se još Popovec-1, Budenec-1, Željezno -1, Setuš-2 i druge.
Agencija za ugljovodonike pohvalila se u utorak da su interesi Hrvatske u ovom slučaju zaštićeniji nego što su bili u ranijim slučajevima. Za Forbes Hrvatska pojasnili su da su raniji (Inini) koncesioni ugovori podrazumijevali da kompanije nakon plaćanje 10 posto royaltyja u visini 10 posto vrijednost ugljovodonika raspolažu sa svim ugljovodonicima.
Državi više novca nego ranije
Prema novim ugovorima, preostali ugljikovodici nakon povrata odobrenih troškova za istraživanje investitoru, dijele se između Republike Hrvatske i investitora. Iz Agencije napominju i kako sve nastale troškove povezane sa istraživanjem kao i sav geološki i tehnološki rizik snosi samo investitor. Država ne snosi nikakav rizik, a ubire prihode.
Investitor Hrvatskoj isplaćuje i jednokratne novčane naknade: novčanu naknadu za sklapanje Ugovora te dodatne novčane naknade za ostvarenu eksploataciju ugljovodonika (tzv. Production bonus).
Osim ovih naknada, investitori plaćaju i naknadu za zauzetost površine. Ona iznosi 53,09 eura po kvadratnom kilometra za istražne prostore, odnosno 530,89 eura po kvadratnom kilometru za eksploatacijska polja. Naknada za zauzetost površine prihod je državnog budžeta i u cjelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi istražni prostor odnosno eksploataciono polje. Pored navedenog, protekom svake godine investitor plaća i administrativnu naknadu koja u cjelosti predstavlja prihod državnog budžeta.
Agencija za ugljovodonike je od osnivanja 2014. godine intenzivirala aktivnosti istraživanja ugljovodonika koja su sada i rezultirala novim proizvodnjama gasa. S obzirom na broj aktivnosti na terenu, očekuju i nova.
Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska