Vlada Srbije gradi nacionalni stadion i objekte za Expo na privatnim i nepostojećim parcelama

Zbog žurbe s kratkim rokovima, sporosti administracije ili nemara, država se formalno-pravno „zanijela“ i s građevinskim mašinama „uletjela“ u privatne parcele, u želji da što prije izgradi Nacionalni stadion i objekte za Expo 2027. u Beogradu, otkriva Forbes Srbija.

Ne samo da se gradi na privatnim parcelama koje nisu otkupljene, nego su radovi počeli i na parcelama koje u katastru – ne postoje.

Zbog toga je Ministarstvo građevinarstva 26. septembra moralo donijeti rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Zahtjev za građevinsku dozvolu podnesen je radi dobijanja odobrenja za gradnju pet saobraćajnica u sklopu kompleksa Expo 2027. te izgradnju hidrotehničkih, elektroenergetskih, telekomunikacionih, signalnih i mašinskih instalacija.

Formalni investitor izgradnje Expoa je Ministarstvo finansija. Zahtjev je u njegovo ime podnijela kineska kompanija Power Construction Corporation of China Limited.

Saobraćajnice i instalacije koje je potrebno izgraditi prolaze kroz 92 cijele parcele i djelove još 75 parcela u opštini Surčin.

Osam privatnih parcela, četiri – nepostojeće

Ministarstvo građevinarstva kao ovlašćeni organ za izdavanje građevinske dozvole dužno je da provjeri da li investitor ima pravo na zemljištu na kojem želi da gradi. Zato su od Republičkog geodetskog zavoda traženi podaci za gotovo 170 parcela navedenih u zahtjevu.

Pokazalo se da je većina u javnoj svojini Srbije. Dokument Ministarstva građevinarstva pokazuje da je još šest parcela u javnoj svojini Grada Beograda. Jedna parcela je u državnoj svojini, a na njoj pravo korišćenja ima Gradska opština Surčin.

Međutim, osam parcela je u potpunosti ili djelimično u privatnom vlasništvu.

Još četiri su problematične jer nisu upisane u katastru odnosno ne postoje podaci o njima.

Državna firma i fizička lica

Kako je Ministarstvo navelo u rješenju o odbacivanju zahtjeva za građevinsku dozvolu, jedna parcela u privatnoj je svojini Dragoljuba Markovića.

Forbes Srbija provjerio je ovaj podatak u katastru i ispostavilo se da je tačan. Tabla zemlje površine tek 104 kvadratna metra i dalje se vodi na Dragoljuba Markovića, kao njegova privatna svojina. Uz to, u aprilu ove godine upisana je zabilježba o obavezi plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Kada je riječ o preostalih sedam spornih parcela, Ministarstvo navodi da je utvrdilo da su one najvećim dijelom u javnoj svojini Srbije. Međutim, jedan dio je u svojini državne firme Agroindustrijska korporacija Beograd, kao i u privatnoj svojini fizičkih lica Georgine Goljević, Srđana Davidovića, Milana Miletića i Mirjane Stanić.

Uvidom u katastar utvrdili smo da oni jesu suvlasnici, ali trenutno na samo četiri od sedam navedenih parcela u rješenju Ministarstva. Na preostale tri, sada je upisano da su u potpunosti u javnoj svojini Srbije.

Po svemu sudeći, izgleda da je do promjene došlo u periodu od podnošenja zahtjeva do odluke Ministarstva da ne izda građevinsku dozvolu.

Početa eksproprijacija

Kod četiri parcele kod koje Agroindustrijska korporacija i četiri osobe i dalje slove kao suvlasnici, može se videti i da je u martu ove godine upisana zabilježba promjene imaoca prava na zemljištu. Početkom avgusta upisana je i zabilježba o pokretanju postupka eksproprijacije (s druge strane, ovih zabilježbi nema na parceli Dragoljuba Markovića).

To ukazuje da država nije uskladila aktivnosti pa je podnijela zahtjev za dozvolu prije nego što je sprovedena promjena vlasnika u katastru.

Kako objašnjavaju stručnjaci za nekretnine, dok to ne piše u katastru, niste vlasnik nepokretnosti.

Po slovu zakona, ko nema odgovarajuće pravo na zemljištu kao što su vlasništvo ili zakup, ne može da dobije građevinsku dozvolu. Tako će Ministarstvo finansija morati da sačeka na odobrenje dok ne završi eksproprijaciju i prenos vlasništva.

Zbog toga je blokirana gradnja na oko pet hektara zemljišta koliko zahvataju sporne parcele.

Zamjerke Ministarstva

Upravo to je i Ministarstvo građevinarstva navelo kao problem zbog kojeg je odbilo da izda građevinsku dozvolu. Kako su istakli, Ministarstvo finansija mora da dostavi dokaz da kao investitor ima odgovarajuće pravo na parcelama „na kojima se izvode radovi, odnosno na onim katastarskim parcelama koje nisu u javnoj svojini Srbije“.

Takođe, potrebno je da dostavi dokaze o četiri katastarske parcele „koje nisu upisane u katastru nepokretnosti, a na istim se izvode radovi“.

Provjera Forbes Srbija potvrdila je da četiri sporne parcele zaista ne postoje u evidenciji Republičkog geodetskog zavoda.

Kada je riječ o ostalim nedostacima zbog kojih je odbijen zahtjev za građevinsku dozvolu navodi se i da je potrebno dostaviti ugovor s Elektrodistribucijom Srbije o izgradnji nedostajuće infrastrukture. Nedostaje i izvještaj o tehničkoj kontroli projekta. Ostale primjedbe su uglavnom zbog administrativnih nedostataka odnosno neusaglašenih podataka i sl.

Ivan Radak, Forbes Srbija