Vlada čeka rebalans da bi isplatila pomoć od EU

Vlada penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja još nije isplatila jednokratnu pomoć od 150 do 350 eura iz paketa podrške za prevazilaženje energetske krize kojeg je Crna Gora dobila od Evropske unije (EU).

Dok su, sada već bivšeg Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) objasnili da se čekaju izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu (rebalans), iz Evropske komisije poručuju da će isplata druge tranše pomoći od tri miliona eura, zavisiti od toga kako je iskorišćena prva tranša. Nakon izbora nove Vlade 31. oktobra, Ministarstvo kapitalnih investicija je podijeljeno na Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja.

Crnoj Gori je, iz paketa podrške EU za Zapadni Balkan vrijednog ukupno 500 miliona eura, pripalo 30 miliona, od čega joj je, prva tranša od 27 miliona isplaćena krajem marta ove godine.

Portparolka EK Ana Pisonero Hernandez podsjeća da su ove godine 500 miliona eura podrške budžetu, kao dio Energetskog paketa podrške EU za Zapadni Balkan, mobilisani kako bi se pružila odmah podrška ugroženim domaćinstvima i preduzećima koja se suočavaju sa povećanim cijenama energije, i ubrzala tranzicija u energetici u svih šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana.

„Crna Gora je odmah dobila 27 miliona eura kako bi sprovela svoj nacionalni akcioni plan za energetiku, sa fokusom na podršku penzionerima i najugroženijim porodicama pogođenim povećanjem cijena energije, kao i unapređenje efikasnosti u domaćinstvima, preduzećima, turizmu i industriji“, rekla je ona za Forbes Crna Gora.

Podsjeća da su vlade šest država ZB, da bi pristupile sredstvima, pripremile specifične nacionalne akcione planove u kojima su detaljno opisale mjere koje namjeravaju preduzeti kako bi riješile energetsku krizu.

„Preostalih 50 miliona eura će biti dostupno, uključujući i posljednju tranšu od tri miliona eura za Crnu Goru, kada se pokaže zadovoljavajući napredak u sprovođenju odgovarajućih akcionih planova, što se očekuje tokom prvog kvartala 2024. godine, budući da se kod akcija, budžetske podrške isplaćuju na osnovu postignutih rezultata“, poručila je Pisonero Hernandez.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali su prije izbora nove Vlade da je izvjesno da to ne može biti ostvareno, ali tvrde da EK novac neće povući.

„Da bi sredstva mogla biti korištena, potrebna je da budu obuhvaćena Zakonom o budžetu Crne Gore, odnosno bilo je potrebno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godine što do sada nije usvojeno  i sredstva će biti planirana kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2024. godinu“, objasnili su iz MKI.

U Informaciji u vezi sa dodjeljivanjem direktne budžetske podrške koju je bivša Vlada premijera Dritana Abazovića usvojila na sjednici 20. januara 2023. godine, definisana je okvirna struktura potrošnje dodijeljenih 30 miliona eura direktne budžetske podrške od EK.

Za pomoć penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su pogođeni inflacijom uslijed rasta cijene električne energije i energenata predviđeno je ukupno oko 8,5 miliona eura.

Paketom jednokratne pomoći u iznosu od 150 eura obuhvaćeno je 40.342 korisnika najniže penzije, za šta je potrebno isplatiti 6.051.300 eura, 104 korisnika privremene naknade kod Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, za šta je potrebno isplatiti 15.600 eura i  446 korisnika materijalnog obezbjeđenja boraca, za šta je potrebno isplatiti 66.900 eura.

„Paketom jednokratne pomoći u iznosu od 350 eura obuhvaćeno je 6.272 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja, za šta je potrebno isplatiti 2.195.200 eura“, piše u Vladinoj informaciji.

Što se tiče ostalog dijela pomoći EU, Crna Gora je pristala da iskoristi do 21,5 miliona eura za promovisanje korišćenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti u budućnosti.

U februaru 2022. godine, agresijom Rusije na Ukrajinu, izazvana je nova kriza i sva evropska domaćinstva i kompanije suočavaju se sa izuzetnim povećanjem troškova energije (struja, gas, gorivo), što je posljedično pokrenulo i talas inflacije.

Pomoć EU dijele kroz tri javna poziva

Federacija BiH će, kako najavljuju, finansijsku pomoć EU realizovati na osnovu tri javna poziva. Implementatori u Federaciji Bosne i Hercegovine su Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Fond za zaštitu okoliša Federacije.

Javni poziv Ministarstva je već dostupan na njihovoj webstranici, a dva javna poziva čiji je implementator Fond za zaštitu okoliša FBiH biće objavljen uskoro.

„Ono što je zanimljivo, kada je riječ o pomoći preduzećima, jeste veća alokacija sredstava za mikro preduzeća jer su statistički ona najbrojnija u FBiH, ali i da su određene podsticajne mjere kojima se posebno motivišu preduzeća koja su u većinskom vlasništvu žena ili zapošljavaju većinski žene“, rekao je za Forbes Crna Gora pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije BiH Adnan Tatar.

Finansijska pomoć za mjere energijske efikasnosti se realiziraju kroz sufinansiranje na osnovu projektne dokumentacije koju prilažu aplikanti.

„Bosna i Hercegovina je već dobila prvu tranšu, a druga – ukoliko se realizuju uslovi postavljeni Akcionim planom, će biti realizirana pri kraju isteka ugovora. Trenutno nije moguće precizno dati rok za drugu tranšu, ali se ista očekuje nakon što Bosna i Hercegovina uspješno implementira navedene mjere, te učini dodatne iskorake u implementaciji mjera naznačenih u Akcionom planu/mapi puta koju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 22. decembra 2022. godine“, rekao je Tatar.

Na pitanje da li su počeli da koriste pomoć EU, Forbes Crna Gora nije dobuo odgovore od vlada Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije,