Valute “sigurnog utočišta” možda i nijesu tako sigurne nakon turbulentne godine  

Pitajte investitora da nabroji valute “sigurnog utočišta”, i većina će reći: američki dolar, švajcarski franak i japanski jen. Tradicionalno se očekivalo da će one zadržati vrijednost tokom geopolitičkih ili ekonomskih potresa.

Međutim, u posljednje vrijeme i ove valute prolaze kroz sopstvenu volatilnost. Dolar i jen zabilježili su oštre padove tokom 2025. i na prelazu u 2026. Franak je, s druge strane, jačao, ali to stvara probleme zemlji s neuobičajeno niskom inflacijom i snažnom oslonjenošću na izvoz, piše CNBC.

Slabljenje dolara

Američki predsjednik Donald Tramp je 2025. preuređivao globalnu trgovinu kroz carine, što je pokrenulo takozvani “sell America” trend: rasprodaju američke aktive, uključujući i dolar – svjetsku rezervnu valutu.

Dodatni pritisak stvarala je i nagla dinamika uvođenja i povlačenja carina.

U bilješci iz decembra, švajcarska privatna banka Julius Baer navela je da su “nepredvidive trgovinske politike” samo jedan od uzroka problema dolara, dodajući da je Trampov ‘Veliki, lijepi zakon (One Big Beautiful Bill Act) SAD usmjerio na “neodrživu putanju duga”.

U istoj bilješci se navodi i da je Trampov pritisak na predsjednika američkih Federalnih rezervi Džeroma Pauela (Jerome Powell) dodatno potkopao povjerenje investitora u dolar.

Dolarov indeks, koji prati “zelenu novčanicu” u odnosu na korpu valuta, pao je 1,3% 29. januara, nakon što je Tramp rekao da dolar “ide odlično”, što je bio najveći jednodnevni pad od trenutka kada je prvi put najavio carine u aprilu. To je dolar spustilo na najniži nivo u skoro četiri godine.

Indeks je u 2025. potonuo 9,37%, a pad je nastavljen i u 2026.

U bilješci od srijede, Džordž Saravelos (George Saravelos), šef deviznih istraživanja u Dojče banci (Deutsche Bank), ocijenio je da je “mit” bezbjedni (safe-haven) status dolara.

On je osporio tezu da dolar “jača kada investitori bježe od rizika”, dodajući da “jednostavan grafik odnosa dolara i akcija pokazuje da to nije tačno” i da je prosječna korelacija USD i akcija istorijski bliža nuli, te da se tokom posljednje godine dolar ponovo “de-korelisao” od S&P 500.

Kol Smid (Cole Smead), izvršni direktor i portfolio menadžer u Smead Capital Management-u, rekao je za CNBC-jev “Squawk Box Europe” krajem januara da vidi dodatno slabljenje dolara.

„Dugoročno smo u medvjeđem tržištu dolara“, rekao je. „Ako se vratite i pogledate te ‘američke manije’ na tržištima, telekom balon i tehnološki balon kasnih 1990-ih, dolar je vrhunac dosegnuo 2002, a u narednih šest godina pao je na nivo koji nije viđen veoma, veoma dugo.“

Američki dolarski indeks je, između 2002. i najnižeg nivoa 2008, potonuo oko 41%.

Jen bez prinosa

Japanski jen je tokom 2025. snažno oscilirao, a Azijom sada kruže glasine o intervenciji oko ove valute “sigurnog utočišta”.

Početkom 2025. kurs je bio oko 156 jena za dolar. Jen je ojačao kada je Banka Japana (Bank of Japan) počela da signalizira nastavak podizanja kamata, ali se većinu drugog i trećeg kvartala držao oko 150.

Nakon oktobra je naglo oslabio, kada je Sanae Takaiči (Sanae Takaichi) postala premijerka. Njena ekspanzivna fiskalna politika podstakla je rasprodaju jena i podigla dugoročne prinose japanskih državnih obveznica.

Jen je pao 5,9% od Takaičinog stupanja na dužnost do 23. januara, prije nego što je, prema izvještajima, “provjera kursa” koju je uradio Njujorški FED (New York Federal Reserve) na paru dolar/jen 23. januara dovela do naglog jačanja valute na oko 152.

Ipak, jen je potom ponovo počeo da slabi, krećući se ka nivou 157, prije nego što je opet ojačao nakon što je LDP (Liberalno-demokratska partija) ostvario ubjedljivu pobjedu na nedjeljnim izborima za Donji dom.

Analitičari Sitija (Citi) naveli su da jen vjerovatno neće značajno oslabiti preko nivoa 160, jer bi to moglo izazvati intervenciju japanskih ili američkih vlasti.

„Jen će se još jednom približiti nivou 160, ali će vjerovatno doći do ‘borbe’ između tržišta i vlasti blizu oznake 159“, navela je holandska banka ING u bilješci od 9. februara. Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) negirao je da su SAD intervenisale prije januarske provjere kursa.

Posustali franak

Za razliku od dolara i jena, domovina švajcarskog franka nije velika, ali politička stabilnost Švajcarske, nizak dug i diverzifikovana ekonomija čine franak aktivom “sigurnog utočišta”. Potraga za stabilnom imovinom tokom prošle godine išla mu je u prilog. Vrijednost je zadržao znatno uvjerljivije nego dolar ili jen.

Tokom 2025. franak je ojačao gotovo 13% prema američkom dolaru. Dobitke je produžio i u 2026, dosegnuvši 11-godišnji maksimum prema “zelenoj novčanici”. Ovog mjeseca dotakao je i 11-godišnji maksimum prema euru.

Ipak, put franka nije bio potpuno bez turbulencija. Dana 30. januara, dok su zlato i srebro bili zahvaćeni istorijskom rasprodajom koja je srebru “obrisala” i do 30% vrijednosti, investitori su se kratko povukli i iz švajcarskog franka, pa je valuta izgubila oko 1,2% prema dolaru.

Ali to je bio jedan od svega 10 trgovačkih dana u posljednjih godinu kada je franak oslabio prema dolaru. Ipak, njegova snaga stvara probleme u Švajcarskoj, a ako dodatno ojača, mogla bi uslijediti intervencija kako bi se ublažio uticaj “previše jake” valute na ekonomiju.

Švajcarska se, neuobičajeno za razvijene ekonomije, bori sa slabim rastom cijena, a jačanje franka može donijeti dodatni dezinflatorni pritisak u izvozno orijentisanoj ekonomiji.

Inflacija je svega 0,1%, a ključna kamatna stopa Švajcarske nacionalne banke (SNB) je na 0%. Kako vlasti pokušavaju da izbjegnu povratak nepopularnih negativnih kamata iz perioda 2015–2022, jačanje franka dodatno komplikuje monetarnu sliku.

Švajcarski zvaničnici su ranije intervenisali na deviznom tržištu prodajom franka i kupovinom stranih valuta, kako bi ga “rashladili”.

Međutim, takav potez sada nosi rizike, jer je Trampova administracija, i u prvom i u drugom mandatu, imala primjedbe na intervencije SNB-a.

Predsjednik SNB-a Martin Šlegel (Martin Schlegel) rekao je prošlog mjeseca za CNBC-jevu Karen Co (Karen Tso), na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, da je banka „spremna da interveniše na deviznom tržištu ako bude potrebno“.

Ekonomisti švajcarske investicione banke UBS, koja prognozira da će franak do kraja godine oslabiti oko 2% prema dolaru naveli su u bilješci od srijede da SNB vjerovatno neće „reagovati snažno“ na rast valute.

„Povremene devizne intervencije su moguće, ali široka akcija nije opravdana, po našem mišljenju, s obzirom na ograničene deflatorne rizike, optimističan globalni rast i umjerenu precijenjenost CHF-a“, naveli su.

Ipak, UBS je u zasebnom izvještaju ocijenio da je potencijal daljeg rasta franka ograničen.

Ekonomisti koje je ranije ovog mjeseca anketirao Rojters (Reuters) procijenili su da će dolar do kraja aprila povratiti 2,2% prema franku.

Metju Rajan (Matthew Ryan), šef tržišne strategije u globalnoj finansijskoj kompaniji Ebury, rekao je u srijedu za CNBC da su dolar i jen „nesumnjivo izgubili dio sjaja u posljednje vrijeme“, dok je švajcarski franak „učvrstio poziciju vodeće valute sigurnog utočišta“.

Li Hardmen (Lee Hardman), valutni analitičar japanske banke MUFG sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, složio se da je privlačnost “sigurnog utočišta” i jena i dolara bila „podrivena“ političkim turbulencijama.

„Dugoročno, [švajcarski franak] se pokazao kao najbolje skladište vrijednosti među G10 valutama, uključujući JPY i USD“, rekao je.