Tržište goriva u Srbiji nakon uvođenja sankcija NIS-u: Da li je šverc neminovan?

Šta će se tačno dešavati na srpskom tržištu nafte i njenih derivata nakon uvođenja američkih sankcija NIS-u kao da će najviše zavisiti od toga koliko će te sankcije trajati. Stiče se utisak da i uprkos tome što najave sankcija traju gotovo deset mjeseci, detaljnog rezervnog plana nema. Barem ga nema Srbija.

To je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, rečenicom da će „srpski članovi odbora direktora NIS-a tražiti vanrednu sjednicu Skupštine akcionara kako bi zatražili odgovore od većinskog vlasnika o tome šta planiraju i očekuju“. Za sada se čuje samo umirivanje građana saopštenjima da neće doći do poremećaja na tržištu i da nema mjesta panici, jer rezervi nafte i derivata ima dovoljno.

Ali za nešto više od dva i po mjeseca, ako govorimo o derivatima i 20-ak dana ako je riječ o sirovoj nafti. A o tome šta je plan za dane nakon toga, o tome će tek razgovarati sa ruskim vlasnikom NIS-a. Da li će se rješenje tražiti u obezbjeđivanju sirove nafte ili u obezbjeđivanju derivata?

Sve zavisi od Rusa

I oko ovog prvog Vučić ima zadršku, dok u slučaju drugog načina tvrdi da postoji ozbiljan problem. „Napravio sam neka lična prijateljstva u svijetu koja bi nam omogućila dopremanje nafte do obližnjih luka, ali moramo da razgovaramo sa ruskim akcionarima da li oni tu naftu mogu da prerađuju. Ako ne mogu, moraćemo da uvozimo direktno derivate. A onda je to ogromno pitanje prevoza i kapaciteta. Ne samo da mi nemamo, nego nigdje u ovom dijelu Evrope nema kapaciteta za prevoz tih derivata“, kazao je predsjednik Srbije.

Istraživali smo imaju li uvoznici naftnih derivata mogućnost da od NIS-a preuzmu tržište i nadomjeste njegov udio. Postoji li mogućnost da se nafta i derivati ove kompanije zamijene nečijim drugim, a da privreda i građani to ne osjete? I može li eventualni poremećaj na tržištu dovesti do veće pojave šverca?

Rezerve su pune, ali…

Izvor Forbes Srbija upoznat sa situacijom kaže da postoje komercijalne, operativne i obavezne zalihe. I da su te zalihe u posljednjih 10 mjeseci od kada traje prijetnja sankcijama na znatno većem nivou nego što su bile ranije. Misleći i na zalihe koje ima NIS i u sirovoj nafti i u derivatima, kao i zalihe koje imaju ostali učesnici na tržištu derivata. Na kraju i država koja je u obavezi da ima obavezne rezerve.

On dalje objašnjava da je država, odnosno nadležno Ministarstvo energetike, u obavezi da ima u rezervi derivata u količinama koje odgovaraju prosječnom neto uvozu iz prošle godine za 40 dana. Operativne zalihe iznose sedam dana prosječne količine koja je tokom prošle godine stavljena u promet. O komercijalnim se, pak, ne govori direktno.

Ako se uzme u obzir ono što je saopštio Vučić, ako se za tih dva i nešto mjeseca ne pronađe rješenje slijedi poremećaj na tržištu koji može ostaviti značajne posljedice i po državu i po ekonomiju. Posljedice po NIS će biti vidljive i prije toga. Plaćanje karticama međunarodnih kartičarskih kompanija je došlo pod udar sankcija. A predsjednik nije isključio ni mogućnost da Poštanska štedionica kao domaća banka dođe u problem zbog poslovanja sa NIS-om.

Nije lako zamijeniti NIS

I sagovornici Forbesa Srbija potvrđuju da nema brzog i jednostavnog načina da se supstituiše uvozom gorivo koje sada prodaje NIS.

Vladan Pavlović, analitičar IPOPEMA Securities, kaže za Forbes Srbija da supstitucija NIS-ovih proizvoda zahtijeva mjesece, možda i godinu. Ukoliko bi sankcije potrajale duže nego što ima rezervi nafte i derivata, to bi dovelo do nestašica i poremećaja na tržištu. Razlozi su sljedeći:

„NIS drži gotovo polovinu maloprodajnog tržišta i dvije trećine veleprodajnog. I u tom smislu on je najveći igrač na tržištu. Sve i da uvoznici derivata povećaju svoj uvoz, pitanje je imaju li oni mogućnosti da na taj način nadomjeste udio koji je pripadao NIS-u. Možda i mogu, ali za to je potrebno između pola i godinu dana, to ne može da se desi brzo“, kaže on.

On naglašava da ostali uvoznici niti imaju kapacitete da skladište te količine niti se njihov transport tako lako može organizovati. „Prosto, najveći dio sirove nafte se prerađuje u Pančevu i tako tržište funkcioniše. Zamijeniti sve brzo i lako nije moguće. Nema dovoljno barži, tankera, cisterni, prosto nema infrastrukture neophodne da se to lako i brzo sprovede“.

Logistički i transportni nedostaci

I Željko Marković, stručnjak za energetiku, sumnja da bi se gorivo NIS-a moglo lako zamijeniti uvoznim, a da tržište ne osjeti. Kaže da sve i da uvoznici dupliraju svoje sadašnje količine to nije dovoljno za potrebe tržišta. Postoje ozbiljni logistički i transportni nedostaci da bi se sve to moglo lako sprovesti.

„Na sve to, NIS ima najviše razgranatu mrežu benzinskih stanica. Neće se na njihovim stanicama prodavati tuđi derivati. A drugi na tržištu imaju premalu mrežu pumpi, pogotovo u manjim mjestima“.

Nebojša Atanacković, privrednik koji posluje na ovom tržištu, dodaje da je to i pitanje cijene. „Sve i da se nakon nekog vremena ti kapaciteti obezbijede, gorivo će sigurno biti skuplje. Ako država bude ograničavala cijene onda će to biti problem. Ako ne bude, onda će cijene goriva ozbiljno rasti“, kaže on.

Petar Stanojević, profesor Fakulteta bezbjednosti, ističe upravo rast cijena kao glavni problem.

„Koliko čujemo od zvaničnika, a i sve druge procjene govore da je vjerovatno tako, rezervi ima barem do Nove godine ako ne i duže. Poslije toga ćemo morati da se oslonimo na domaću naftu i uvoz. Logističkih sredstava bi trebalo da ima dovoljno da se uvezu dovoljne količine derivata i nafte. Pitanje je samo odakle. Povećanje logističkih kao i troškova prerade, kao i moguće spekulativne marže će dovesti do skoka cijena. Koliki će on biti zavisi od mnogo okolnosti, pri čemu ne treba zaboraviti da država ima razne mehanizme na raspolaganju koji uključuju i smanjenje, primjera radi, akciza za 20 odsto“, kaže sagovornik. 

Šverc kao rješenje

I tu dolazimo do problema šverca. Naši sagovornici saglasni su da ne vjeruju u mogućnost da se ponovi situacija iz 90-ih kada se benzin prodavao u kanticama na ulici. Tvrde da je situacija na tržištu bitno drugačija, ali i mehanizmi države da onemogući šverc. Barem onaj u velikoj mjeri.

Ipak, ne sumnjaju da će biti spremnih da ovakvu situaciju, pogotovo ako se rezerve iscrpe, a sankcije ostanu na snazi, iskoriste.

Pavlović kaže da ne vjeruje u šverc, osim onaj koji se radi uz odobrenje države.

„Mislim da je takva situacija malo vjerovatna, osim u slučaju da nema nikakvog drugog rješenja. Ali onda bi to bilo uz prećutnu dozvolu države i njenih nadležnih organa“.

„Ako se poveća uvoz derivata, to može dovesti do pojave šverca. On će se najviše odnositi na uvoz derivata koji nisu u skladu sa srpskim standardima, odnosno nižeg su kvaliteta i u manjoj mjeri na količine. Ali država ima već odlično razrađen mehanizam markiranja i monitoringa goriva, koji je zbog ovakvih situacija u prošlosti i uveden. Ostaje samo da se proširi na granične prelaze, po potrebi, što bi moralo da dovede do skoro potpune eliminacije šverca“, smatra Stanojević.

Atanacković, pak, vjeruje da prostora za šverc ima i ako se ne nađe način da se sankcije ukinu, kakav god on bio, opravdano je očekivati da će krenuti šverc derivata iz Bosne, Sjeverne Makedonije ili sa Kosova.

„Mi već imamo situaciju da je gorivo tamo jefitnije, a kod nas će sve su prilike biti samo skuplje. Ako ga i po tim višim cijenama ne bude dovoljno, neminovno je da će doći do šverca. Moguće i ozbiljnog šverca. Vi već sada imate takve situacije, ali to su male količine i obično vezane za neka pogranična područja. To će se samo nekim švercerskim kanalima proširiti“, smatra on.

Hrvati kao budući vlasnici

Naš sagovornik kaže da ga pomalo i iznenađuje tolika umiješanost Hrvatske u probleme sa sankcijama. Iako je NIS strateški važan partner Janafu (Jadranski naftovod), veruje da signali koji dolaze od susjeda govore da bi i Hrvatska mogla biti dio rješenja. U smislu da bi mogla ući u suvlasništvo.

Potvrda toga stigla je juče i od tamošnjeg ministra privrede Ante Šušnjara koji je rekao da je Hrvatska spremna da kupi NIS ukoliko će to biti rješenje problema sa sankcijama. Vučić je na to odgovorio da i Srbija želi da kupi hrvatski HEP.

„Sumnjao sam to i prije nego što je stigla ova potvrda. Volio bih da kupac bude naša država, ali vidjećemo šta će biti. Uostalom, tako nešto je naglašavala i vlast u Mađarskoj. Da li će Rusi biti spremni da prodaju NIS ili će se tražiti neko drugo rješenje, to ćemo tek vidjeti. Ali ukoliko nešto ne bude urađeno dok još na tržištu postoje zalihe nafte i derivata, čeka nas ozbiljan poremećaj. I sigurno neće biti jeftin“, kaže Atanacković.

Nacionalizacija

Mogućnost da NIS bude nacionalizovan Aleksandar Vučić je u prvom dijelu svog jučerašnjeg obraćanja isključio. Nešto kasnije, međutim, rekao je da to jeste opcija, ali posljednja.

„Zamolićemo naše ruske prijatelje da još jednom razmisle o posljedicama po Srbiju, da vide i pokušaju da zajedno sa nama nađu rješenje… Znam da Rusi nisu krivi za sankcije i imamo dovoljno strpljenja da pregovaramo i saslušamo sve, ali kao predsjednik Srbije neću dozvoliti da građani Srbije pate ne svojom krivicom… Molim Ruse da razgovaraju sa Amerikancima, oni imaju razgovore o svemu, pa mogu da otvore i ovu temu“, kazao je predsjednik Srbije.

Petrica Đaković, Forbes Srbija