Tramp kaže da je Intel pristao na dogovor da SAD preuzmu 10% vlasničkog udjela
Predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) rekao je danas da Sjedinjene Američke Države preuzeti 10% vlasničkog udjela u kompaniji Intel na osnovu dogovora sa ovim posrnulim proizvođačem čipova, te da planira još sličnih poteza, što predstavlja najnoviju vanrednu intervenciju Bíjele kuće u američku korporativnu sferu.
Zvanična objava o aranžmanu očekuje se kasnije tokom dana, naveo je izvor upoznat sa situacijom. Tramp bi trebalo da se sastane sa izvršnim direktorom Lip-Bu Tanom (Lip-Bu Tan), potvrdio je jedan zvaničnik Bíjele kuće, prenosi Rojters.
Ovaj razvoj događaja uslijedio je nakon sastanka Tana i Trampa ranije ovog mjeseca, koji je bio podstaknut Trampovim zahtjevom za ostavku šefa Intela zbog njegovih veza sa kineskim firmama.
„Ušao je želeći da zadrži posao, a na kraju nam je dao 10 milijardi dolara za Sjedinjene Države. Tako da smo dobili 10 milijardi dolara“, rekao je Tramp.
Iako Tramp nije iznio detalje o tih 10 milijardi, vlasnički udio je otprilike jednak iznosu koji bi Intel trebalo da dobije iz Čips Akta (CHIPS Act) grantova američke vlade za izgradnju fabrika čipova u SAD-u.
Investicija u Intel bila bi najnovija u nizu neuobičajenih pogodbi sa američkim kompanijama, uključujući dogovor da se tehnološkom gigantu Envidiji (Nvidia) dozvoli prodaja njegovih H20 čipova Kini u zamjenu za to da američka vlada dobije 15% od tih prihoda.
Pentagon je takođe predviđen da postane najveći akcionar jedne manje rudarske kompanije radi povećanja proizvodnje magneta od rijetkih zemnih metala, a vlada SAD-a obezbijedila je za sebe i tzv. „zlatnu akciju“ sa određenim pravima veta u okviru dogovora da Nípon Stíl (Nippon Steel) preuzme Ju-Es Stíl (U.S. Steel).
Široka intervencija američke vlade u korporativne poslove zabrinula je kritičare, koji smatraju da Trampovi potezi otvaraju nove kategorije korporativnog rizika.
Zvaničnici su ranije rekli Rojtersu da Trampova administracija želi da pretvori 7,9 milijardi dolara u gotovinskim grantovima, koje je odobrila administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) za Intelove fabrike u SAD-u, u vlasnički udio u kompaniji.
Udio od 10% po trenutnim cijenama akcija vrijedio bi približno 10 milijardi dolara. Ministar trgovine Hauard Latnik (Howard Lutnick) rekao je ove nedjelje da bi taj udio bio bez prava glasa, što znači da američka vlada ne bi mogla da upravlja poslovanjem kompanije.
Intel, čije su akcije porasle više od 6%, odbio je da komentariše.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je Softbank Grup (SoftBank Group) obezbijedio kapitalnu injekciju od 2 milijarde dolara, što je predstavljalo važan znak povjerenja u posrnulog američkog proizvođača čipova usred procesa restrukturiranja.
Savezna podrška mogla bi da obezbijedi Intelu više prostora za oživljavanje njegovog neprofitabilnog poslovanja sa fabrikama čipova, navode analitičari, ali kompanija i dalje pati od slabe razvojne mape proizvoda i izazova u privlačenju kupaca u svoje nove pogone.
Tramp, koji se sastao sa Tanom 11. avgusta, zauzeo je bezpresedentan pristup prema nacionalnoj bezbjednosti. Američki predsjednik forsirao je milijarderske vladine aranžmane u oblasti poluprovodnika i rijetkih zemnih metala, poput dogovora sa Envídijom i aranžmana sa proizvođačem rijetkih zemnih metala MP Materials, kako bi obezbijedio snabdijevanje ključnim mineralima.
Tan, koji je preuzeo čelnu poziciju u Intelu u martu, dobio je zadatak da preokrene poslovanje američkog giganta čipova, koji je 2024. godine zabilježio godišnji gubitak od 18,8 milijardi dolara – prvi takav od 1986. Posljednja fiskalna godina u kojoj je kompanija imala pozitivan prilagođeni slobodan novčani tok bila je 2021.