Šta je uzrok naglog rasta cijena zlata i koliko visoko mogu ići?

Nakon rasta cijene zlata od približno 40% tokom prošle godine, podstaknutog prvenstveno velikim otkupima centralnih banaka i ekonomskom neizvjesnošću zbog protekcionističke trgovinske politike SAD-a, postavlja se pitanje kada će se niz rasta prekinuti. Ne ove godine, kažu analitičari.

Zlato je krajem prošle sedmice prvi put premašilo cijenu od 3.000 dolara za 31,1 gram, trenutno se prodaje za 3.022 dolara. Od početka godine cijena je porasla oko 15 posto.

“Zlato se još smatra jednom od sigurnijih klasa ulaganja. Povećana neizvjesnost obično pogoduje njegovoj vrijednosti. Trenutno je neizvjesnosti u izobilju. Rast cijene pokreću kupovine pojedinaca (uglavnom iz azijske regije) i kupovine nekih važnih centralnih banaka. Posebno onih koji žele smanjiti svoju zavisnost od izloženosti valute američkom dolaru. Mnoge zemlje vrlo ozbiljno shvataju iskustvo Rusije, koja je gotovo preko noći izgubila pristup deviznim rezervama”, objašnjava Roman Zidarn, analitičar Triglav Skladi, za Forbes Slovenija.

Prognoze rasta

Analitičarka Lina Thomas iz investicione banke Goldmen saks (Goldman Sachs) je krajem februara prognozirala da će zlato, nakon prošlogodišnjeg rasta, do kraja ove godine dobiti još osam posto, dosegnuvši 3.100 dolara za 31,1 gram zlata. Dodaje da bi u slučaju produžene neizvjesnosti zbog geopolitičkih rizika i američkih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp cijena mogla doseći 3.300 dolara. Ako centralne banke kupuju u prosjeku više od 70 tona zlata mjesečno, 31,1 gram zlata mogao bi koštati 3.200 dolara do kraja godine.

Švajcarska banka UBS je prije nekoliko dana povisila prognozu cijene zlata. UBS sada očekuje da će cijena dosegnuti 3.200 dolara za gram zlata do juna. Kad bi Tramp odustao od svoje trgovinske politike, koja uključuje uvozne carine, to bi usporilo takozvanu odbrambenu kupovinu zlata, kojom se ulagači pokušavaju zaštititi od nestabilnih tržišta. U tom bi slučaju zlato našlo tehničku podršku na 2.850 dolara za 31,1 gram, vjeruju analitičari banke.

Australijsko-novozelandska bankarska grupa ANZ takođe očekuje dalji rast. Očekuju da će cijena biti 3.100 dolara u roku od tri mjeseca, a 3.200 dolara u roku od šest mjeseci.

Trend predvode centralne banke

Prema Svjetskom savjetu za zlato, centralne banke kupile su više od hiljadu tona zlata prošle godine, treću uzastopnu godinu velikih kuovina – dvostruko više od prosječne godišnje kupovine u protekloj deceniji. Kupovina centrlnih banaka nastavljena je i ove godine, a glavni kupci su centralne banke iz Uzbekistana, Kine, Kazahstana, Poljske i Indije. Prošle godine Poljska centralna banka bila je najveći kupac, povećavši svoje zalihe za 90 tona na 450 tona.

Povećane kupovine centralne banke počele su 2022. kada su zapadne zemlje zamrznule oko 300 milijardi dolara u rezervama ruske centralne banke nakon ruske invazije na Ukrajinu. To ukazuje na sigurnosni rizik držanja rezervi u stranim valutama u bankama u inostranstvu. Ruske rezerve zlata nisu bile pod sankcijama jer su unutar Rusije.

U Londonu, koji se smatra svjetskim centrom trgovine zlatom, kupovina centralne banke na promptnim tržištima porasla je oko šest puta nakon što je imovina zamrznuta. Dok je mjesečni prosjek otkupa prije mjere bio oko 17 tona, u decembru prošle godine centralne su banke otkupile 108 tona zlata.

“Zemlje s trgovinskim suficitima tražiće alternative američkim državnim obveznicama. Jedna opcija koju neke centralne banke već aktivno koriste i vjerovatno će nastaviti koristiti u budućnosti je plasiranje viška sredstava u zlato, što bi moglo nastaviti pozitivno uticati na cijenu zlata”, rekao je Matej Mazi, zamjenik direktora investicionih fondova u NLB Skladima.

Krajem prošle godine Banka Slovenije posjedovala je 3,2 tone zlata, što bi po sadašnjoj cijeni značilo preko 300 miliona eura.

Više ulaganja u zlatne fondove

Osim jače potražnje centralnih banaka, Goldman Sachs Research očekuje rast cijene zlata zbog povećane kupovine indeksnih fondova (ETF-ova) povezanih s cijenom zlata, budući da pad kamatnih stopa čini zlato, koje ne donosi kamate, atraktivnijim ulaganjem od američkih državnih obveznica.

U februaru ove godine, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, u takve se fondove slilo 9,4 milijarde dolara, najviše u posljednje dvije godine. Daleko najveći priliv bio je u SAD-u, u iznosu od 6,8 ​​milijardi dolara. BlackRockov iShares GLD ETF povećao je svoju imovinu pod upravljanjem sa 73 milijarde dolara na 86,6 milijardi dolara samo ove godine, podižući indeks dobrih 13 posto, nakon rasta od 38 posto prošle godine.

Američka centralna banka Fderalne rezerve ostavila je kamatne stope nepromijenjene drugi put zaredom na monetarnoj sjednici ove sedmice, nakon tri smanjenja krajem prošle godine. S vremenom, više kamatne stope povećavaju trošak držanja zlata, budući da bi ulagači mogli zaraditi veće povrate od obveznica koje plaćaju kamate.

Bankari su pri donošenju odluke revidirali naniže prognozu ovogodišnjeg ekonomskog rasta (s decembarskih 2,1 posto na 1,7 posto) i povećali inflacijska očekivanja zbog trgovinskih i geopolitičkih neizvjesnosti. Ove godine očekuju niže kamate za pola postotnog boda, što vjerovatno znači dva smanjenja od po 25 baznih bodova, ali još nije poznato hoće li do prvog smanjenja doći na idućem sastanku u maju. Ako se trgovinske napetosti smanje i ekonomski rast ojača, mogao bi se dogoditi preokret da se ulagači ponovno okrenu dionicama, vjeruje Goldmen Saks.

Jan Artiček, Forbes Slovenija