Šta raditi kada u timu imate tešku osobu

U svakoj karijeri i organizaciji, susret s teškim članom tima je gotovo neizbježan. Bilo da je riječ o osobi koja stalno kasni s rokovima, pokazuje negativan stav ili izaziva napetost u grupi, vjerovatno ćeš se u nekom trenutku svog profesionalnog puta suočiti s takvim kolegama. Umjesto da dopustiš da te takvi izazovi demorališu ili utiču na učinak tima, važno je da im pristupiš zrelo i promišljeno.

Ovladavanje vještinom rada sa teškim kolegama pokazuje emocionalnu inteligenciju i profesionalnost. Sposobnost da se upravlja timskim konfliktima bez drame ukazuje na potencijal za liderstvo i vjerovatno je jedna od osobina koju menadžment uzima u obzir prilikom razmatranja za unapređenje.

U nastavku je pet načina kako da se nosiš s teškim kolegama bez stvaranja dodatnih sukoba:

Procijeni da li postoji obrazac u njihovom ponašanju

Prvi korak u suočavanju sa teškim članom tima jeste da ne donosiš ishitrene zaključke. Lako je nekoga označiti kao „teškog“ na osnovu jedne ili dvije neprijatne situacije, posebno pod stresom. Umjesto toga, napravi korak unazad i posmatraj da li postoji dosledan obrazac ponašanja.

Da li je ta osoba redovno nesaradljiva ili je možda samo imala loš dan? Ima li probleme sa svima ili samo sa tobom? Razumijevanje učestalosti i okidača takvog ponašanja pomoći će ti da adekvatno reaguješ.

Ponekad ono što izgleda kao neljubaznost ili lijenost može zapravo proisteći iz ličnih problema ili stresa. Biti objektivan pomoći će ti da izbjegneš nepotrebne sukobe i omogućiće ti da stekneš jasniju sliku o situaciji.

Pokušaj da izbjegneš sukob ako je moguće

Nije svaki izazov vrijedan konfrontacije. Izbjegavanje sukoba ne znači izbjegavanje odgovornosti. To jednostavno znači da mudro biraš svoje bitke kako bi sačuvao harmoniju u timu i svoju ličnu energiju.

U nekim slučajevima, najefikasniji pristup je potpuno izbjegavanje nepotrebnih tenzija. Ako je kolega sklon raspravama tokom sastanaka ili se lako uznemiri zbog sitnica, možda je pametno da, kada god je moguće, ograničiš direktnu interakciju s njim. Umjesto toga, možeš se fokusirati na svoj dio posla i održavati komunikaciju profesionalnom i sažetom. Time što odbijaš da se upuštaš u sitne rasprave ili borbe za moć, zadržavaš prisebnost i usmjerenost na produktivnost.

Pokaži empatiju kada razgovaraš o problemima

Kada ponašanje teškog kolege počne da utiče na učinak cijelog tima, tada je vrijeme da se razgovor ipak obavi. Međutim, način na koji pristupiš toj situaciji je od presudnog značaja.

Umjesto da kritikuješ ili optužuješ, pokaži empatiju i stavi fokus na uspjeh tima. Započni razgovor bez napada, koristeći rečenice poput: „Primijetio sam da djeluješ kao da si pod velikim pritiskom u posljednje vrijeme“ ili „Volio bih da razumijem kako možemo bolje da sarađujemo.“

Pokazivanje radoznalosti i brige može otvoriti prostor za iskrenu komunikaciju i izgraditi povjerenje. Pokazati empatiju ne znači opravdavati loše ponašanje, već stvoriti konstruktivnije okruženje za rješavanje problema.

Ako se situacija ne poboljša, organizuj timski razgovor

Ako tvoja nastojanja da razumiješ situaciju i izbjegneš sukob nisu donijela rezultate, sljedeći korak je da se problem direktno adresira pred cijelim timom. Umjesto da se odmah obratiš nadređenima bez znanja kolege, razmisli o tome da predložiš zajednički sastanak svih uključenih.

Timska diskusija unosi transparentnost i daje svakome priliku da iznese svoje mišljenje. Prisustvo drugih takođe može pomoći teškim kolegama da shvate širi uticaj svog ponašanja i spriječiti da se situacija svede na „moja riječ protiv tvoje“. Održi ton razgovora pristojnim, fokusiraj se na ponašanje (ne ličnost) i usmjeri razgovor ka rješenju koje koristi cijelom timu.

Eskalacija kao krajnje rješenje

Iako bi eskalacija trebalo da bude krajnje rješenje, postoje slučajevi kada ponašanje kolege postaje toksično, štetno ili krši pravila kompanije. Ako je neko uvredljiv, diskriminatorski nastrojen ili uporno narušava rad tima uprkos ponovljenim pokušajima da se problem riješi neformalno — tada je vrijeme da uključiš HR ili više rukovodstvo.

U takvim situacijama, obrati se HR-u ili nadređenima, ali tek nakon što dokumentuješ konkretne incidente i uložiš iskrene napore da problem riješiš razgovorom. Kada prijavljuješ problem, učini to profesionalno i s poštovanjem. Zatraži sastanak kojem će prisustvovati sve relevantne strane, uključujući HR ili neutralnu treću osobu, kako bi se obezbijedila pravičnost i odgovornost.

Učiti kako da sarađuješ sa teškim kolegama predstavlja važnu profesionalnu vještinu. To pokazuje tvoju sposobnost da rješavaš konflikte, komuniciraš efikasno i stavljaš uspjeh tima ispred ličnih frustracija. Ovih pet koraka ne samo da ti mogu pomoći u ovakvim situacijama, već te mogu izdvojiti kao pravog timskog igrača i potencijalnog lidera.

Način na koji reaguješ na izazove govori mnogo menadžmentu. Postupanje sa teškim kolegama na profesionalan način može ti na kraju otvoriti vrata ka napredovanju u karijeri.

Sho Dewan, saradnik Forbesa

5 Steps In Dealing With A Difficult Teammate