Srebro dostiglo rekordne vrijednosti u 2025. i nastaviće da raste

Srebro, često nazvano „đavoljim metalom“ zbog svoje volatilnosti, ove godine dostiglo je rekordne vrijednosti i, uprkos krizi u snabdijevanju, prema ocjenama stručnjaka ima još prostora za rast.

Rast cijene srebra prati rast zlata, koje je takođe zabilježilo snažan skok i tokom ove godine probilo cijenu od 4.000 dolara po unci.

Cijena srebra je sredinom oktobra dostigla istorijski maksimum od 54,47 dolara po trojskoj unci (31,1035 grama), što predstavlja rast od 71% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon toga je došlo do djelimičnog povlačenja, ali cijena ponovo raste i pored niskog nivoa zaliha.

„Neki su morali da prevoze srebro avionima umjesto teretnim brodovima kako bi ispunili rokove isporuke“, rekao je za CNBC Pol Sims (Paul Syms), šef EMEA ETF Fixed Income i menadžer za robne proizvode u kompaniji Invesco.

„Iako smo vidjeli nagli skok, zatim i blagu korekciju, dugoročno sada postoji drugačija dinamika koja može zadržati cijenu srebra na prilično visokim nivoima, pa čak i gurati je naviše još neko vrijeme“, dodao je.

Oktobar je bio tek treći put u posljednjih 50 godina da je cijena srebra dostigla vrhunac. Raniji istorijski pikovi desili su se u januaru 1980, kada su braća Hant (Hunt) pokušala da preuzmu kontrolu nad tržištem gomilanjem trećine svjetskih zaliha, kao i 2011. godine tokom krize oko gornje granice američkog državnog duga, kada su srebro i zlato postali utočište investitora.

„Tržište srebra je tek oko desetina veličine tržišta zlata i ta kratka stiska (short squeeze) je iznenadila mnoge investitore“, rekao je Sims.

Za razliku od ranijih investicionih talasa, rast cijene srebra u 2025. zasnovan je na kombinaciji niske ponude, velike potražnje iz Indije, industrijskih potreba i tarifnih politika.

„Nakon Dana oslobođenja (Liberation Day), cijena zlata je skočila, dok je srebro zapravo malo palo. Odnos zlato–srebro skočio je na iznad 100“, rekao je Sims, pozivajući se na odnos koji pokazuje koliko unci srebra je potrebno za kupovinu jedne unce zlata.

Nizak odnos znači da je zlato relativno jeftino, dok visok odnos ukazuje da je srebro potcijenjeno i vjerovatno pred rast. U aprilu je taj odnos dostigao istorijski maksimum.

„Riziko-menadžeri u finansijskim i industrijskim kompanijama nisu željeli da metal napušta SAD iz straha da bi morali da ga uvezu nazad, na primjer, 35% skuplje“, objasnila je Rona O’Konel (Rhona O’Connell), šefica tržišne analitike za EMEA i Aziju u kompaniji StoneX.

Ulaskom u jesen, potražnja za srebrom dostigla je vrhunac, naročito pošto su u Indiji završene sezone monsuna i žetve.

„Poljoprivrednici ne vjeruju mnogo bankama, pa su zlato i u novije vrijeme srebro prva opcija kada ostvare prihod od žetve“, rekla je O’Konel.

Indija je ujedno i najveći potrošač srebra u svijetu, sa oko 4.000 tona godišnje, uglavnom za nakit, posuđe i ukrasne predmete.

Ovogodišnji rast interesovanja za srebro poklopio se i sa Diwalijem, petodnevnim Festivalom svjetlosti koji slavi prosperitet i sreću, i predstavlja najveći indijski državni praznik.

Kriza u snabdijevanju

Iako je zlato tradicionalno omiljeno, ove godine je srebro – pristupačnija investicija u zemlji u kojoj oko 55% stanovništva živi od poljoprivrede – zasijalo više od drugih metala.

Cijena srebra u Indiji skočila je 17. oktobra na rekordnih 170.415 rupija po kilogramu, što je rast od 85% od početka godine.

Međutim, Indija uvozi oko 80% svojih potreba za srebrom. UAE i Kina sve više učestvuju u ovom snabdijevanju, ali je Ujedinjeno Kraljevstvo tradicionalno najveći dobavljač.

Ipak, londonska skladišta se ubrzano prazne posljednjih godina. U junu 2022. godine, London Bullion Market Association držao je 31.023 tone srebra. Do marta 2025. ta količina je pala za oko trećinu na 22.126 tona, najniži nivo u više godina.

„Ono što se ne vidi uvijek jasno jeste šta se dešava u tim skladištima“, rekla je O’Konel. „A došli smo do tačke u kojoj u Londonu praktično nije bilo dostupnog metala.“

U oktobru je nestašica bila tolika da su trgovci morali da plaćaju znatno više troškove pozajmljivanja, takozvane leasing stope, kako bi zatvorili svoje pozicije.

„U jednom trenutku, pozajmica preko noći koštala je 200% na godišnjem nivou, pa su mnogi bili, blago rečeno, pod ogromnim stresom“, rekla je O’Konel.

Dugoročna slika: potražnja raste, proizvodnja pada

Snabdijevanje je hroničan problem za srebro, kao i za druge plemenite i rijetke metale. Prema World Silver Survey 2025 Silver Institute-a, rudarska proizvodnja pada već deset godina, posebno u Centralnoj i Južnoj Americi, navodi CNBC.

„Tokom posljednjih dvanaestak mjeseci, višak u ponudi se pretvorio u deficit iz tri razloga: elektrifikacije voznog parka, razvoja vještačke inteligencije i rasta fotonaponske industrije“, rekla je O’Konel.

„Trenutno standardno električno vozilo ima oko 25 grama srebra, dok veći EV modeli imaju oko 50 grama“, kaže Sims.

„Ako pređemo na baterije sa čvrstim elektrolitom (solid-state) koje koriste srebro, jedno električno vozilo moglo bi da zahtijeva kilogram ili više srebra“, dodaje on.

A pošto srebro ima izuzetno visoku toplotnu i električnu provodljivost, te rastuću upotrebu u EV industriji, AI tehnologiji i obnovljivim izvorima energije, njegova vrijednost će vjerovatno nastaviti da raste.

„Srebro se nalazi na raskrsnici između plemenitih i industrijskih metala, a način na koji napreduju baterije, solarni paneli i tehnologija uopšte daje mu izvanredne primjene u sve više elektrifikovanom svijetu“, zaključio je Sims.