Srbija ima novi problem sa OFAC-om: Sumnjaju na korupciju u slučaju Azotare zbog planirane gradnje data centra

Slučaj pančevačke Azotare, po svemu sudeći, prevazišao je pitanje namirenja duga između povjerioca i dužnika. Spor dvije strane, prema saznanjima Forbes Srbija, došao je i do američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), s kojom Srbija već ima problem u vezi sa ruskim vlasništvom u NIS-u. A sve zbog sumnji američke kompanije Nitron na nezakonite radnje i potencijalnu korupciju.

Kako je Forbes Srbija pisao juče, zbog duga od 16,7 miliona dolara američka kompanija Nitron group upisala je založno pravo na cjelokupan udio novosadske firme Promist u pančevačkoj Azotari. Potražuje i dodatnih 6,8 miliona, odnosno ukupno 23,5 miliona dolara. Založno pravo je upisano na osnovu zaključka javnog izvršitelja i rješenja Privrednog suda u Novom Sadu, ali je dan nakon upisa uslijedio obrt. Naime, na osnovu žalbe koju je uložio Promist, sud je preinačio prvobitnu odluku i usvojio žalbu.

Pošto žalba ne odlaže izvršenje, u Registar založnog prava ova zaloga je već upisana. Do objavljivanja teksta, ona je i dalje na snazi u pomenutom registru. Nova odluka suda, koja bi nalagala brisanje zaloge, očigledno još nije formalno sprovedena.

Forbes Srbija juče je saznao i da Promist nije vratio dug Nitronu, iako je bilo logično pretpostaviti da je upravo izmirenje duga bio razlog za skidanje zaloge i blokade računa ove firme. Ovo nam je potvrđeno i iz američke kompanije Nitron.

Forbes Srbija istraživao je na osnovu čega je Privredni sud u Novom Sadu preinačio odluku o upisu založnog prava. Podsjetimo, upis ovog prava podrazumijeva da Promist, koji je jedini vlasnik Azotare, ne može da proda, prenese, založi ili na bilo koji drugi način raspolaže Azotarom dok god ne izmiri dugovanje prema Nitronu.

U Promistu ćute o dugu i data centru

Privredni sud u Novom Sadu nije odgovorio na pitanja Forbes Srbija zbog čega je prvobitna odluka o upisu založnog prava nad Azotarom preinačena.

Odgovore nijesmo dobili ni iz kompanije Promist.

Forbes Srbija pitao je ovu kompaniju da li su vratili dug koji imaju prema američkom dobavljaču i, ako nijesu, zbog čega to nijesu uradili. Takođe, upitani su i da li ova kompanija, kao vlasnik Azotare, planira da gradi data centar na lokaciji sadašnje fabrike vještačkog đubriva ili joj je plan da potencijalnom investitoru u ovaj projekat proda imovinu Azotare.

U septembru 2025. grad Pančevo stavio je na rani javni uvid izmjene i dopune Plana generalne regulacije, koji predviđa da na prostoru sadašnje Azotare nikne data centar. Ne pominje se ko bi bio investitor.

Ono što se vidi u Planu je da će najveći dio postojećih objekata hemijske industrije, koji su korišćeni za potrebe rada HIP Azotare, biti uklonjeni. Na tom prostoru trebalo bi da nikne novi data centar u kojem će biti zaposleno između 250 i 400 ljudi. Među objektima koji su planirani da budu srušeni su pogon i skladište karbamida, lager tečnog azotnog đubriva, pogon azotne kisjeline, kao i silosi za skladištenje žitarica.

Data centar blokiran?

Planirani data centar uključivao bi 336 generatora i gasnu elektranu snage 650 MW. Sa tim kapacitetom bio bi među najvećim data centrima u Evropi, navodi se u ovom dokumentu.

Iako u Promistu nijesu ni demantovali ni potvrdili da imaju veze sa budućim data centrom, oni su vlasnici objekata čije je rušenje planirano i lokacije na kojoj bi data centar trebalo da se gradi.

Bilo da su potencijalni investitor ili samo prodavci ove imovine, upisano založno pravo u korist Nitron group osujetilo bi njihove planove.

Sve dok je zaloga upisana, oni kao vlasnici ne mogu da raspolažu ovom svojom imovinom. Time je i projekat data centra praktično blokiran.

U Nitronu kažu da je sudska odluka protivzakonita

„Svjesni smo da je prvostepeni sud u Srbiji, postupajući po žalbi Promista, obustavio izvršni postupak u kojem je naplata Nitronovih potraživanja prema Promistu već bila u toku. Razlozi žalbe koje je iznio Promist nijesu priznati zakonom. Odluku je donio prvostepeni sud umjesto apelacionog. Time su dodatno prekršena procesna pravila. Žalba Promista prethodno nije bila dostavljena Nitronu na odgovor“, kaže za Forbes Srbija Vilijem Otero (William Otero) iz kompanije Nitron group.

Dodaje da pravni zastupnici Nitrona razmatraju sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući dalju žalbu i alternativne mehanizme izvršenja u Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Ističe i da ukidanje procesne mjere ne poništava osnovni dug niti prava Nitrona kao povjerioca.

„Na osnovu dosadašnjeg toka postupka, sve je vjerovatnije da je ovakav ishod rezultat koordinisanog napora da se ukine blokada bankarskih računa Promista, a ne odluke zasnovane na zakonu“, kaže Otero.

Dug nije vraćen

Otero potvrđuje da dug nije vraćen.

„Promist duguje Nitronu približno 23 miliona dolara po osnovu komercijalnih transakcija iz 2023. za koje je Nitron u potpunosti ispunio svoje ugovorne obaveze. Od ključnog je značaja da je ovaj dug bio obezbijeđen zalogom na robi uskladištenoj kod Promista. Ta roba je u međuvremenu nestala, ostavljajući Nitronovo obezbjeđenje bez ikakve vrijednosti, a dug u potpunosti nenamiren. Upravo zato je Nitron bio primoran da pokrene izvršenje nad drugom imovinom.“

Sagovornik smatra da Promist očigledno nema finansijskih problema u poslovanju, već da je, kako tvrdi, posrijedi usmjeravanje novca ka povezanim firmama kako ne bi izmirio dug prema Nitronu.

„Sredstva su izgleda usmjeravana ka drugim subjektima, uključujući Galens invest, Ossid kapital, kao i kroz isplatu dividendi u istom periodu u kojem je naš dug ostao neizmiren, a obezbjeđenje nestalo. Nitron je ostao bez naplate dok je novac odlazio na druge strane. Smatramo da su to pitanja koja bi srpske vlasti, kao i drugi zainteresovani za integritet poslovanja na ovom tržištu, trebalo da postave“, kaže Otero.

Forbes Srbija utvrdio je analizom finansijskih izvještaja da je u 2023. Promist isplatio na ime dividendi 698,2 miliona dinara, te da je te godine uvećao kapital za 352 miliona dinara. Ostvareni profit u toj godini bio je 414,6 miliona dinara.

Finansijske transakcije

Iste godine, prema finansijskom izvještaju, Galens invest se našao na vrhu dobavljača u zemlji od kojih Promist ima potraživanja. Riječ je o 618 miliona dinara datih kao avans – građevinskoj kompaniji – za robu distributera đubriva. Upisano je i 388 miliona dinara ostalih kratkoročnih potraživanja od Galens investa.

I tokom 2024. godine, pokazuju finansijski izvještaji, Promist je dao avans Galens investu i to u iznosu od 656 miliona dinara.

Veza Galens investa i Promista je supruga Nebojše Petrića. Petrić je vlasnik 80 odsto Promista, a njegova supruga Sanja vlasnik je 100 odsto Osidd kapitala. Njena firma ima suvlasništvo, odnosno 50 odsto udjela u kompaniji Galens invest. Poslovni partner joj je Aleksandar Galić, jedini vlasnik firme Galens doo, poznate u javnosti po investitorskoj izgradnji stambeno-poslovnih kompleksa.

Kompanija Osidd kapital dobila je od Promista 2023. kratkoročni zajam u iznosu od 260 miliona dinara, kao i još 166 miliona dinara u 2024. godini.

Obaviješteni OFAC i američke vlasti

„Vlada Sjedinjenih Američkih Država sprovodi aktivan režim sankcija usmjeren na destabilizujuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu. U skladu sa izvršnim uredbama 14033 i 14140, Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) ima široka ovlašćenja da sankcioniše pojedince i subjekte uključene u korupciju, ometanje mehanizama odgovornosti i aktivnosti koje podrivaju vladavinu prava u regionu. Postupci kojima smo bili izloženi u vezi sa ovim predmetom – uključujući nestanak založenog obezbjeđenja i šire okolnosti izvršnog postupka – pokreću pitanja za koja smatramo da su u skladu sa vrstom ponašanja na koje se ove izvršne uredbe odnose. Nadležni organi Sjedinjenih Američkih Država upoznati su sa ovom situacijom“, kaže Otero.

Forbes Srbija pitao je i američki OFAC da li je upoznat sa ovom situacijom, ali nijesu dobili ni potvrdu ni demanti.

Atakuje li Nitron na Azotaru

Američka kompanija Nitron svojevremeno je bila umiješana u aferu oko državnih kompanija za proizvodnju mineralnog đubriva u Venecueli i Kolumbiji. Sumnjalo se da tamošnji menadžment ovih kompanija namjerno smanjuje njihovu vrijednost s namjerom da ih po niskoj cijeni kupi američki Nitron.

Pošto u ovoj kompaniji ne negiraju da se bave poslovanjem u nedovoljno razvijenim zemljama, uključujući i Srbiju, postavlja se pitanje da li je upisom založnog prava Nitron zapravo napravio prvi korak ka preuzimanju Azotare.

Pogotovo što bi, u slučaju da Promist ne izmiri dug, Nitron mogao da dođe u situaciju da Azotaru na javnoj licitaciji kupi za iznos svog potraživanja, iako je jasno da ova fabrika danas vrijedi daleko više.

Podsjetimo, Azotara je u vlasništvu Promista od 2021, kada ju je iz stečaja kupio za 5,5 miliona eura kao pravno lice. Primjetno je da od tog trenutka počinje njen poslovni uzlet – državni gubitaš čija je privatizacija prvobitno propala, odjednom je krenuo da posluje pozitivno. Rast dobiti za posljednje četiri godine veći je od 18.000 odsto, a kumulativno je dostigao gotovo 20 miliona eura.

Forbes Srbija nezvanično saznaje da je u februaru prošle godine CBRE radio procjenu vrijednosti Azotare, a njena vrijednost je nekoliko puta veća od duga Promista prema Amerikancima.

Ipak, Vilijem Otero negira da Nitron želi da preuzme pančevačku fabriku.

„Nitron nema namjeru da preuzme HIP-Azotaru Pančevo. Naše izvršne radnje usmjerene su isključivo na naplatu legitimnog komercijalnog duga. Tvrdnja da je riječ o bilo čemu drugom osim o standardnom postupku prinudne naplate potraživanja u potpunosti pogrešno predstavlja našu poziciju“, odgovara on.

Petrica Đaković, Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija