Skraćenje radne nedjelje na četiri dana značajno poboljšava blagostanje zaposlenih

Skraćenje radne nedjelje na četiri dana značajno poboljšava blagostanje zaposlenih, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature Human Behaviour.

Istraživači sa Bostonskog koledža u Sjedinjenim Ameri;kim Državama (SAD) pratili su četiri ključna pokazatelja: sagorijevanje na poslu, zadovoljstvo poslom, i fizičko i mentalno zdravlje u 141 kompaniji u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), Australiji, Kanadi, Irskoj, i na Novom Zelandu.

„Otkrili smo velika poboljšanja u pogledu blagostanja radnika“, kaže Ven Fan (Wen Fan), glavna autorka studije za BBC. „Kompanije su zabeležile rast produktivnosti i prihoda. Poslije pilot-projekta, 90 odsto firmi koje su u njemu učestvovale odlučilo je da nastavi da primjenjuje četvorodnevnu radnu nedjelju“.

Ovi nalazi se podudaraju sa sve većim brojem istraživanja koja otkrivaju da je četvorodnevna radna nedjelja povezana sa boljim zdravljem, ravnotežom između privatnog i poslovnog života i porastom ukupnog zadovoljstva životom.

Ova studija je sprovedena poslije nedavnog istraživanja koje je pokazalo da dugo radno vrijeme može da promijeni strukturu mozga.

Ako su zdravstvene koristi toliko očigledne, šta nas onda koči?

Kultura prekomjernog rada

Kina je poznata po radnoj kulturi „996″, koja podrazumijeva radno vrijeme od devet sati ujutro do devet uveče, šest dana u nedjelji.

U Indiji, zaposleni u tehnološkim i finansijskim sektorima koji brzo rastu se često suočavaju sa neumoljivim pritiskom da rade dugo i u neobičajeno vrijeme da bi ispunili zahtjeve.

„U zemljama poput Kine, Indije, SAD-a, i UK-a, čast je provoditi mnogo sati na poslu“, kaže profesorka Ven.

Prekovremeni rad je u Japanu toliko uobičajen da čak postoji i riječ za smrt usljed prekomjernog rada –karoshi.

„U Japanu, rad nije samo posao, to je skoro kao društveni ritual“, objašnjava Hiroši Ono (Hiroshi Ono), stručnjak za tržište rada i radnu kulturu u toj zemlji. „Ljudi dolaze rano ujutru i ostaju do kasno, čak i kada nema stvarnog posla, samo da pokažu posvećenost. To je svojevrsna predstava. Kao u borilačkim vještinama, postoji pravilan način kako se nešto radi“.

On objašnjava da je ovakvo ponašanje podstaknuto zajedništvom u Japanu.

„Postoji snažna stigma prema onima koji se švercuju na poslu. Ako neko počne da uzima slobodne dane petkom, drugi će se pitati ‘koji je razlog što može da ne dođe na posao danas?“.

Ono što mnogima deluje nevjerovatno jeste da se čak i zakonom propisane pogodnosti, kao što je porodiljsko odsustvo za očeve, u Japanu rijetko koriste.

„Muškarci mogu da uzmu i do godinu dana odsustva, ali vrlo malo njih to radi jer ne žele da opterete kolege“, kaže Ono.

Ipak, profesorka Ven Fan smatra da probni projekti poput njenog, polako počinju da mijenjaju pogled na posao, čak i u sredinama u kojima postoji ukorijenjena tradicija prekomjernog rada.

Na Islandu danas skoro 90 odsto ljudi radi skraćeno radno vrijeme ili ima zakonsko pravo da skrati radnu nedjelju.

Pilot-projekti su sprovedeni ili su u toku u više zemalja, među kojima su Južnoafrička Republika, Brazil, Francuska, Španija, Dominikanska Republika, i Bocvana.

Ranije ove godine, Tokio je počeo pilot-projekat četvorodnevne radne nedjelje za državne službenike.

Sličnu inicijativu za državne službe tokom ljeta je nedavno pokrenuo i Dubai.

Južna Koreja će od oktobra 2025. početi da testira radnu nedjelju od 4,5 dana u 67 kompanija.

Neusklađen poslovni i privatni život

„Od pandemije korona virusa, sve više ljudi oseća da im posao i život nisu usklađeni.

„I taj trend ne može da se preokrene“, kaže Karen Lou (Karen Lowe), izvršna direktorka organizacije 4 Day Week Global.

Njena organizacija pomaže kompanijama širom svijeta, od Brazila do Namibije i Njemačke, da ispitaju model četvorodnevne radne nedjelje.

Jedan od najvećih uspjeha njene organizacije je policijska uprava u gradu Goldenu, u američkoj saveznoj državi Koloradu, koja ima 250 zaposlenih.

Od uvođenja četvorodnevne radne nedjelje, troškovi prekovremenog rada smanjeni su za skoro 80 odsto, a broj otkaza zaposlenih se prepolovio.

„Ako može da funkcioniše u policijskoj upravi, gdje posao podrazumijeva patroliranje, rad na terenu i reagovanje u hitnim i vanrednim situacijama, onda može da djeluje svuda“, kaže Lou. Kada smo 2019. godine počeli prvi pilot-projekat, samo nekoliko kompanija je bilo zainteresovano. Sada ih ima na hiljade. Dokazi postoje, ali ono što nedostaje jeste razumijevanje“.

Zabluda je da kraća radna nedjelja znači manju produktivnost

Lou kaže da je česta zabluda da kraća radna nedjelja znači i manju produktivnost, a u praksi se često događa suprotno, kaže ona.

Kompanija Majkrosoft (Microsoft) u Japanu je 2019. godine ispitivala četvorodnevnu radnu nedjelju i zabilježila 40 odsto veći prihod po zaposlenom u poređenju sa prethodnom godinom.

Ipak, kompanija je odlučila da ovu promjenu ne uvede trajno.

Karen Lou kaže da je situacija u velikim kompanijama mnogo složenija, jer imaju više odjeljenja i posluju u različitim zemljama i vremenskim zonama.

U studiji profesorke Ven, produktivnost je uglavnom ostala na istom nivou zato što su kompanije smanjile obim manje bitnih aktivnosti i zadataka.

Umjesto bespotrebnih sastanaka, dogovori su obavljani telefonom ili porukama.

Još jedna česta zabluda, dodaje Lou, je da zaposleni moraju da rade mnogo napornije da bi nadoknadili slobodan dan.

„Ključ nije u tome da se pet radnih dana sabije u četiri, već da se manje rasipa vrijeme. Pošto sada vještačka inteligencija automatizuje veliki broj zadataka, još lakše možemo da utvrdimo takve neučinkovite aktivnosti“, objašnjava ona.