Rio Tinto hoće da bude karbonski neutralan do 2050. ali nema sva rješenja

Rudarski gigant Rio Tinto nedavno je privukao pažnju širom svijeta kupovinom kompanije Arkadijum Litijum (Arcadium Lithium) za 6,7 milijardi dolara. Time je postao jedan od tri najveća proizvođača litijuma u svijetu.

Ovaj potez je u skladu sa fokusom Rio Tinta na zelenu ekonomiju, s obzirom na to da je litijum ključna komponenta baterija za električne automobile. Međutim, Rio Tinto sada ide korak dalje pokretanjem svog prvog akceleratora za klimatske i tehnološke inovacije, s ciljem transformacije i dekarbonizacije rudarskih operacija.

Kompanija planira da u saradnji s akceleratorom Founders Factory uloži 14,4 miliona dolara u globalne startape u fazama pre-seed i seed u naredne tri godine. Investicije će biti usmjerene na tehnologije povezane sa bezbjednim rudarskim operacijama, dekarbonizacijom, procesima istraživanja i automatizacijom.

Izazovi dekarbonizacije rudarskog sektora

Iako rudarska industrija nije često u centru pažnje kada je riječ o dekarbonizaciji, ona čini 5–7% globalnih emisija CO2. Ovaj sektor se suočava s jedinstvenim izazovima na putu ka dekarbonizaciji. Potrebno je značajno smanjiti emisije dok se istovremeno povećava proizvodnja kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za ključnim mineralima za čistu tehnologiju. Na primjer, proizvodnja metala poput bakra i nikla moraće da se poveća za 200–300% kako bi se podržala energetska tranzicija. S druge strane, emisije iz sektora rudarstva treba da se smanje za 90% do 2050.

Dekarbonizacija rudarstva dodatno je otežana visokim energetskim potrebama i radom u udaljenim, surovim okruženjima.

Henri Lejn Foks (Henry Lane Fox), izvršni direktor i suosnivač Founders Factory, ističe tri glavna izazova: „Prvo, ne postoji ustaljeni plan za dekarbonizaciju rudarske industrije. Za razliku od drugih sektora, još niko nije razvio sveobuhvatan pristup. Energetska potrošnja u rudarstvu je ogromna, a mnoge rudarske lokacije su udaljene i surove. Na primjer, neka rudarska mjesta u zapadnoj Australiji toliko su izolovana da je kao da radite na Mjesecu. To otežava primjenu tehnologija koje su otporne i dugotrajne“.

Drugo, dodaje, elektrifikacija, iako se smatra budućnošću, suočava se s posebnim izazovima u rudarstvu. Teški transportni kamioni koji prevoze ogromne količine materijala još nisu sposobni da pruže potrebnu vuču i snagu kada su elektrifikovani. Konačno, energetski zahtjevi za kopanje i ekstrakciju su ogromni, a održiva rješenja za ove potrebe još nisu pronađena.

Budućnost rudarstva

Kao jedna od najvećih rudarskih kompanija u svijetu, Rio Tinto ima značajnu ulogu – njihova tranzicija ka neto nultim emisijama mogla bi da utiče na globalne emisije. „To je ogroman izazov, ali to je ono što uzbuđuje ambiciozne preduzetnike. Mnogi ovo vide kao problem koji može da se riješi u narednoj deceniji, a potencijalni uticaj je ogroman“, kaže Lejn Foks.

Kako bi ubrzali inovacije, Rio Tinto i Founders Factory su pokrenuli Rio Tinto Mining Tech akcelerator, fokusiran na startape u ranim fazama razvoja. Ovi startapi često imaju naučne proboje, ali još nisu testirali svoja rješenja u praksi.

„Tražimo kombinaciju inovativne nauke i preduzetnika usmjerenih na komercijalni uspjeh. Naš opseg je širok, pokrivajući oblasti poput preciznih rudarskih tehnologija, ekstrakcije metala, logistike i lanaca snabdijevanja“, objašnjava Lejn Foks.

Akcelerator pomaže startapima da brzo nađu odgovarajući proizvod za tržište kroz testiranja na terenu i podršku komercijalizaciji. “Radimo sa Rio Tintom na testiranjima i pomažemo startapima da razumiju poslovni model i put ka komercijalizaciji. To im pomaže da brže izađu na tržište“, kaže Lejn Foks.

Prva grupa startapa

Prva grupa uključuje šest startapa fokusiranih na tehnologije vezane za bakar, litijum i ključne minerale:

• Endolith (Denver, SAD) – Povećava ekstrakciju bakra iz niskokvalitetnih ruda pomoću mikrobnih zajednica, sintetičke biologije i klaud platforme.
• ProSpectral (Kembridž, Velika Britanija) – Sljedeća generacija kompjuterskog vida za detekciju i analizu materijala.
• BluumBio (Berkli, SAD) – Baza podataka enzima za uklanjanje zagađivača iz zemljišta, vazduha i vode.
• Sunchem (Berkli, SAD) – Razvija održive tehnologije za precizno razdvajanje kritičnih metala.
• Vycarb (Bruklin, SAD) – Razvija alate za mjerenje, uklanjanje i skladištenje milijardi tona CO2.
• Magmatic (Beč, Austrija) – Gradi biblioteku proteina za vezivanje metala, sa početnim fokusom na litijum.

Ovi startapi će dobiti kapital, pristup Rio Tintu za komercijalne prilike i četvoromjesečni program podrške. Rio Tinto obezbjeđuje napredne kapacitete za istraživanje i razvoj i može biti prvi korisnik inovacija. Time omogućava bržu skalabilnost ako se rješenja pokažu održivim.

„Rio Tinto se obavezao na postizanje nulte emisije do 2050, ali su svjesni da nemaju sva rješenja unutar kompanije“, objašnjava Lejn Foks. „Njihov cilj je da istraže nova naučna rješenja i tehnologije koji mogu da im pomognu da postignu cilj. Partnerstvom sa startapima, dobijaju pristup najnovijim inovacijama koje mogu učiniti tranziciju efikasnijom i lakšom“.

Smanjivanje potrebe za rudarenjem

Za startape, posebno one fokusirane na nauku i tehnologiju, prilagodljivost je ključna. „U softverskom svijetu“, kaže Lejn Foks, „često čujete savjet ‘zaljubite se u problem, a ne u rješenje’. Međutim, u naučno zasnovanim startapima, ključ je u balansiranju dubokog tehničkog znanja s komercijalnom praktičnošću. Važno je povezati naučnike osnivače sa članovima tima koji imaju iskustvo u poslovanju kako bi se navigirao složen put ka skaliranju. Pristup kapitalu je od suštinskog značaja, jer ovakve kompanije često zahtijevaju mnogo veća sredstva u poređenju s tradicionalnim startapima“.

Lejn Foks ističe da napredne mogućnosti vještačke inteligencije otvaraju potpuno novi svijet mogućnosti. „AI se koristi za istraživanje sintetičkih puteva za stvaranje metala, što potencijalno može smanjiti potrebu za samim rudarstvom. U našem portfoliju, kompanija Endolith koristi biologiju da izvuče metal iz rudarskog otpada, dok druga kompanija, Sunchem, koristi hemiju za ekstrakciju metala iz otpadnih voda. Precizno bušenje se takođe poboljša što omogućava manji ekološki otisak i smanjenje emisija“.

Automatizacija je veliki trend koji je već prisutan u rudarskom sektoru. Rudarske operacije postaju sve više automatizovane, a proizvodnja energije na licu mjesta sve više prelazi na metode koje manje zagađuju ugljenikom. Takođe, postoji tendencija ka elektrifikaciji logistike, iako je ovo još u ranoj fazi. Kako ove tehnologije brzo napreduju uz podršku globalnih industrijskih konglomerata poput Rio Tinta, u narednim godinama možemo očekivati značajnije promjene.

Marianne Lehnis, saradnica Forbesa

Meet The Rio Tinto Backed Startups Set To Decarbonize And Transform Mining