Rat ih nije otjerao: Pet hrvatskih firmi i dalje u Ukrajini

Za Forbes Hrvatska govore predstavnici pet hrvatskih kompanija – Jadran Galenski Labaratorij, Infobip, Span, Podravka i Dalekovod – koje su uprkos ratu ostale da posluju u Ukrajini, o problemima s kojima su se susretale, ali i rešenjima i planovima za budućnost

Kad je prije više od 20 mjeseci Rusija počela opštu invaziju na Ukrajinu, nisu samo životi 43 miliona Ukrajinaca preokrenuti naglavačke. Sve strane kompanije koje posluju u toj zemlji, baš kao i one domaće, našle su se preko noći u ratnoj zoni, s neizvjesnošću oko toga mogu li da nastave da rade ili ne.

Brojne su se strane kompanije, u isto vrijeme, samoinicijativno napustile Rusiju, no mnoge su nastavile da posluju u zemlji koja je izvršila agresiju i zbog toga završila na udaru međunarodnih sankcija – uključujući slovenačke firme Krka i Gorenje i hrvatske firme poput AD Plastika.

Više hrvatskih kompanija nastavilo je, u isto vrijeme, da posluje i u napadnutoj Ukrajini. Iako se u prvim nedjeljama invazije strahovalo da će Kijev pasti te da će, nedugo nakon toga, cijela zemlja završiti pod ruskom čizmom, Kijev, Harkov i ostali najveći gradovi odoljeli su početnom blickrigu, a onda i kampanji vazdušnih i raketnih udara na električnu, toplovodnu i ostalu infrastrukturu. Ruska okupacija ostala je ograničena na jug i istok zemlje, odnosno četiri oblasti koje su ilegalno anektirali, iako ih ne kontrolišu u potpunosti. Zahvaljujući tome, Jadran Galenski Laboratorij, Infobip, Span, Podravka i Končar, odnosno Dalekovod zadržali su svoja predstavništva i podružnice u Ukrajini do danas.

Jadran Galenski Laboratorij imao je prije invazije 63 zaposlena u Ukrajini, u svom predstavništvu u Kijevu, uglavnom u segmentima marketinga i prodaje. JGL je 2021. na tom tržištu, koje su opisali kao jedno od najznačajnijih tržišta za svoju kompaniju, prodao svojih farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 13 miliona eura, ostvarujući u toj zemlji oko 8% ukupne prodaje i 25% izvoza.

Jadran Galenski Laboratorij: Prihod u Ukrajini 23 odsto manji

Odmah na početku invazije iz ove riječke farmaceutske kompanije su rekli da su morali da zaustave isporuke u zemlju. Tada su naveli da su im na prvom mjestu zdravlje i sigurnost zaposlenih u toj zemlji te da nastoje da učine sve što mogu da ih zaštite, uz nadu da će biti pronađeno diplomatsko rješenje i da će sukob brzo biti završen. To je, nažalost, ostala prazna nada.

Glavni izvršni direktor (CEO) Mislav Vučić komentarisao je aktuelnu situaciju u Ukrajini za Forbes Hrvatska: “JGL ima vlastite operacije na tržištu Ukrajine na kojem radi 61 radnik. Nemamo tamo vlastitu proizvodnju, već se uglavnom radi o poslovima prodaje i marketinga, a među zaposlenima nisu hrvatski državljani”.

“Tržište Ukrajine je u ukupnoj neto prodaji JGL-a u 2021. imalo 9% udjela, dok je u 2022. udio bio na nivou od 6%. Tržište je u 2022. ostvarilo prihod od prodaje 8,2 miliona eura, što je 23 odsto manje u odnosu na 2021. zbog poremećaja koje su izazvale ratne okolnosti. Ključne poluge našeg poslovanja nose brendovi Akva Maris, Meralss, Vizol S te ostali proizvodi iz segmenta oftalmologije i dermatologije. Krizom i rizicima upravljamo vrlo oprezno, no za sad se sve odvija u skladu s našim očekivanjima”, dodao je Vučić.

Naglasio je i da se JGL brine za svoje ratom zahvaćene radnike: “Tržište Ukrajine je značajno za JGL i kao što sam naveo, krizom i rizicima upravljamo oprezno, agilno, usklađujući poslovne procese i radne uslove novonastaloj situaciji, s ciljem da održimo stabilnost poslovanja. Svi naši zaposleni su dobro, neki su bili primorani da se presele u druge krajeve zemlje, a u kompaniji smo pokrenuli niz aktivnosti kojima im pomažemo i pokušavamo olakšati situaciju u kojoj se nalaze”.

Infobip: Koleginice iz Ukrajine su radile iz Zagreba

U Ukrajini već godinama posluje i prvi hrvatski “jednorog”, odnosno startap kompanija koja je dosegla vrijednost od milijardu dolara. Informatička kompanija Infobip iz Vodnjana poručila je na početku invazije da su svi njihovi napori usmjereni na sigurnost njihovih zaposlenih u Ukrajini, njihovih porodica i prijatelja te da su im “pomogli u evakuaciji i osigurali smještaj u Hrvatskoj ili drugim djelovima svijeta”. Takođe su u odnosu 3 prema 1 pratili sve donacije svojih zaposlenih humanitarnoj fondaciji Infobip za pomoć Ukrajini, dok su svoje poslovanje u Rusiji ograničili.

“Zadržali smo operaciju u Ukrajini kao i sve zaposlene, ali smo reorganizovali radne procese kako bi maksimalno zaštitili zaposlene i njihove porodice. Od početka nam je prvi prioritet sigurnost zaposlenih. Zbog toga su sve koleginice iz Ukrajine u jednom periodu radile iz Zagreba, dok kolege nisu smele da napuste zemlju”, kazali su nam iz Infobipa.

“No, već godinu dana svi rade u Kijevu, gdje to dopušta sigurnosna situacija. Kao kompanija smo se do sada uključili u brojne humanitarne inicijative za pomoć Ukrajini, poput slanja kamiona hrane i potrepština, kao i u razne inicijative podrške izbjeglicama u Hrvatskoj. Takođe, na Malim Brionima smo podržali i sponzorisali teatar Julisis koji pruža muzičku terapiju za traumatizovanu djecu iz Ukrajine, a pažljivo pratimo razvoj situacije i potreba za dodatnom podrškom”, dodali su u komentaru za Forbes Hrvatska.

Još jedna IT kompanija, Span, koja ima filijalu u Ukrajini, takođe je na početku invazije saopštila da je pomogla dijelu svojih ukrajinskih radnika da izbjegnu u Hrvatsku, kao i da je nastavila podržavati svoje ukrajinske korisnike u mjeri u kojoj je moguće.

Span: TOV Span 2022. i 2023. proglašen Majkrosoftovim partnerom godine u Ukrajini

Štaviše, iz Spana su nam otkrili da su ne samo zadržali, već i povećali broj ukrajinskih radnika, iako su im prihodi zbog rata pali.

“Od početka rata u Ukrajini broj zaposlenih u TOV Span se povećao za pet tako da ih je sada ukupno 35. Šest kolega je iz Kijeva došlo u Zagreb odakle su nastavili da rade za ukrajinsko tržište, dok ostali rade iz kancelarije u Kijevu. TOV Span koji je dio Span Grupe nastavio je da posluje na ukrajinskom tržištu uprkos ratnom stanju. Prihodi na tržištu Ukrajine u 2021. iznosili su 21%, u 2022. godini 9%, a u prvoj polovini 2023. godine 5% ukupnih prihoda Grupe”, piše u odgovoru na naš upit.

“Maksimalno smo se prilagodili trenutnim potrebama na ukrajinskom tržištu i postigli značajan uspjeh u projektima klaud migracija. Jako smo ponosni na naše kolege koji i u ovim uslovima dokazuju svoju ekspertizu na osnovu koje je TOV Span 2022. i 2023. proglašen Majkrosoftovim partnerom godine u Ukrajini”, ističu iz Spana.

Objasnili su i kako su se pobrinuli za svoje ukrajinske radnike pogođene ratnim strahotama: “Od početka rata u Ukrajini u Spanu smo oformili krizni tim koji je koordinirao sve aktivnosti na dnevnoj bazi. Imali smo i veliki broj volontera iz Spana koji su odlučili da pomognu u prevozu kolega i njihovih porodica iz Ukrajine. Velik izazov je bila komunikacija i dogovaranje dolaska u Hrvatsku. Tada su svi pretežno boravili u skloništima pod stalnim napadima. Pomogli smo im u pronalasku smeštaja, škole, vrtića – svega što je bilo potrebno kako bi nastavili sa svojim životima u Hrvatskoj. Naravno, nekoliko kolega vratilo se u Kijev od dolaska u Zagreb”.

Podravka: Ulažemo napore za obezbjeđivanje nastavka poslovanja

Podravka na svojim stranicama navodi kako je predstavništvo u Ukrajini otvorila u Kijevu još 2001. godine, a da su njeni najtraženiji proizvodi u ovoj zemlji sveprisutna Vegeta, Kokošja juha s tjesteninom i Harčo juha, između ostalih.

“Uprkos nestabilnim i rizičnim uslovima u Ukrajini, u kojoj imamo predstavništvo s, trenutno, jednom zaposlenom osobom, kontinuirano ulažemo napore za obezbjeđivanje nastavka poslovanja. Takođe, kontinuirano pratimo dalji razvoj događaja, procjenjujemo rizike i mogućnosti njihovog ublažavanja kako bi što efikasnije nastavili s realizacijom strateških planova”, poručili su iz Korporativnih komunikacija Podravke za Forbes.

Končar je prisutan više od 20 godina na ukrajinskom tržištu, ali sam nema predstavništvo u toj zemlji. Ima ga, doduše, kompanija Dalekovod, koja je od prošle godine dio Grupe Končar.

Dalekovod: Kontinuirano smo prisutni u Ukrajini od 2010.

“Kompanija Dalekovod je kontinuirano prisutna u Ukrajini od 2010. i projekta izgradnje dalekovoda 330 kV Dniester-Bar, kojim je omogućeno snabdijevanje energijom većeg područja centralne Ukrajine”, rekli su za Forbes iz ove kompanije: “Od tada je Dalekovod kroz uspješnu saradnju, za nacionalnu energetsku kompaniju UKRENERGO realizovao više ključnih projekata koji su obuhvatili gotovo sve segmente poslovanja, od projektovanja i izgradnje dalekovoda i transformatorskih stanica do isporuke značajne količine opreme”.

“Grupa Dalekovod u Ukrajini neprekidno posluje kroz predstavništvo kompanije koje kontinuirano prati razvoj situacije u zemlji i održava kontakte s investitorima. Broj radnika Dalekovoda u zemlji, kao i broj domaćih kooperanata je direktno vezan uz projekte u realizaciji”, dodali su.

“S finansijskog gledišta, ne očekuju se negativni uticaji na profitabilnost Grupe, prije svega zbog strukture ugovora s investitorima gdje su rizici svedeni na minimum. Nadamo se što skorijem smirivanju ratnog stanja i prekidu rata, prvenstveno zbog dobrobiti i sigurnosti stanovnika Ukrajine”, zaključuju iz Dalekovoda.

Prema podacima Državnog statističkog zavoda, izvoz u Ukrajinu iznosio je 57,88 miliona eura 2021, a 2022. je porastao za 33 odsto, na 77,11 miliona eura. U prvih šest mjeseci ove godine porastao je čak 96 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine – s 23,7 na 46,47 miliona eura.

Uvoz iz Ukrajine bio je nešto manji, ali takođe je u porastu – od 43,98 miliona eura 2021. na 75,69 miliona eura 2022, što je rast od 72 odsto. U prvih šest mjeseci ove godine, prema privremenim podacima, uvoz je iznosio 51,97 miliona eura, što je 61 odsto više nego u prvoj polovini prošle godine (32,2 miliona). I iz ovih opštih podataka, dakle, možemo da vidimo da strahoviti rat u Ukrajini, uprkos padu BDP-a ove zemlje za 29,2 odsto, nije znatno poremetio trgovinu s Hrvatskom. I uvoz i izvoz kontinuirano rastu, pri čemu kompanije pomenute u ovom tekstu sigurno igraju vodeću ulogu.

Petar Stošić, novinar Forbes Hrvatska