Programeri će sada odlaziti u EU umjesto u SAD: Trampov poklon evropskim startapima

Zapošljavanje stranih radnika upravo je postalo skuplje za američke tehnološke kompanije. Ali to je otvorilo nove mogućnosti za regrutaciju za AI startape van SAD-a.

Prošlog petka, predsjednik Donald Tramp najavio je šokantnu promjenu u programu H-1B viza, popularnom među američkim tehnološkim firmama koje zapošljavaju talente iz inostranstva. To je bila taksa od 100.000 dolara. Iznenadna izvršna uredba izazvala je haos, zabunu i paniku dok su tehnološki giganti poput Majkrosofta (Microsoft) i Mete tražili od zaposlenih koji su putovali u inostranstvo da se vrate u zemlju u roku od 24 sata. Dok neke američke kompanije žale zbog još jednog neočekivanog troška poslovanja u SAD-u, evropski tehnološki startapi šalju drugu poruku: Dođite da radite kod nas.

Stroge imigracione politike i prijetnja pritvorom i deportacijom već su učinile SAD manje privlačnim mjestom za kvalifikovane strane radnike. Nova taksa biće dodatna prednost za startape u centrima poput Londona i Pariza. Oni su dugo gubili talente odlaskom mladih stručnjaka u SAD. Silicijumska dolina i visoke plate imali su snažnu privlačnost. Promjena vjerovatno neće usporiti najveće industrijske igrače poput Alfabeta (Alphabet) i Mete, gdje je 100.000 dolara zanemarljiva suma, ali za startape sa ograničenim resursima te takse bi mogle značiti gubitak prednosti u korist kompanija s druge strane Atlantika.

„Za mnoge ljude u Evropi, to je kao blagoslov u prikrivenom obliku“, kaže Viktor Riparbeli (Victor Riparbelli), direktor londonske kompanije Synthesia, koja pravi generativne AI video modele. „Mislim da će to na kraju postati neto negativno za SAD“, dodaje. Naglašava da su Evropi uvijek potrebni kvalifikovani radnici. Posebno na višim rukovodećim pozicijama poput potpredsjednika i direktora.

Najviše zloupotrijebljena viza?

Nove takse dolaze u trenutku kada su „ratovi za talente“ u AI industriji dostigli vrhunac. Direktor Mete, Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg), potrošio je milijarde kako bi okupio istraživače i inženjere za novi tim za AI superinteligenciju. Nudio je pojedincima ogromne plate. Istovremeno, predsjednik Tramp učinio je imigraciju centralnom temom svoje administracije, a H-1B vize najnovijom metom. To je pokušaj da natjera američke kompanije da više zapošljavaju domaće radnike.

Program H-1B viza, koji je Kongres uspostavio 1990. godine, omogućava 65.000 viza godišnje za osobe sa diplomom osnovnih studija ili ekvivalentom, uz dodatnih 20.000 za radnike sa masterom ili višim stepenom. Popularne u IT industriji, H-1B prijave su stalno rasle tokom 2025. godine, sa povećanjem od 150% između januara i septembra, prema podacima HR firme Remote. Ali program ima i kritičare. Neposredno prije objave nove takse, ministar trgovine Hauard Latnik (Howard Lutnik) nazvao ga je „najzloupotrebljavanijom vizom“.

Hvala Trampu

Nova pravila mogla bi dodatno odvratiti evropske stručnjake od odlaska u Ameriku. Ali, percepcija SAD-a već se mijenjala i prije toga, kaže Vasilij le Moanj (Vassili le Moigne), direktor praške kompanije InTouch. Ona razvija AI alate za komunikaciju sa starijima. „Slika SAD-a kao Eldorada trpi udarce“, kaže Le Moanj. Dodaje da se promjena dešava posljednjih mjeseci jer Tramp deluje kao „nasilnik“, a SAD kao „neprijateljska“ zemlja zbog njegove oštre imigracione politike.

Ipak, Evropa će imati koristi od štete nanesene SAD-u. „Na neki način skoro pa kažemo hvala Trampu“, kaže Le Moanj. On je Francuz i jedan od prvih korisnika H-1B vize, koji je u SAD došao 1991. godine. „On nam zapravo pomaže da zadržimo talente“.

U problemu mladi američki startapi

Za američke startape u ranoj fazi, koji ne mogu da plate 100.000 dolara po radniku i često se oslanjaju na akcije umjesto na plate, nova taksa predstavlja još jedan problem u već oštrој konkurenciji za talente. Direktor Y Combinator-a, Geri Tan (Garry Tan), napisao je na LinkedInu da ta mjera „sakati startape“ i kompanije koje pružaju IT usluge po ugovoru, usred žestoke AI trke. „Rani timovi to ne mogu da progutaju… Ova politika je ogroman poklon svim tehnološkim centrima van SAD-a“.

Ali za startape koji imaju mnogo kapitala, nova pravila vjerovatno neće imati značajan uticaj. AI kompanije već troše milione na vrhunske stručnjake i dodatnih 100.000 neće praviti razliku. Džesi Žang (Jesse Zhang), direktor AI startapa Decagon, rekao je da će taksa „otežati opravdanje zapošljavanja novih radnika na H-1B vizama“. Ali i da nema problem da više plaća postojeće zaposlene. Oko 10% zaposlenih u toj mladoj AI kompaniji već je na H-1B vizama. Planiraju i otvaranje kancelarije u Londonu kako bi se povezali sa tamošnjim talentima.

Carina na ljude

Imigracija je oduvijek bila izazovan i složen proces za tehnološke radnike u SAD-u. Prije svega, zbog stalno promjenljivih propisa, strogih uslova i dugih čekanja. Pod Trampovom administracijom, stvari su postale još neizvjesnije. Stopa odbijanja viza i zahtjevi za dodatnim dokazima rastu, kaže imigraciona advokatica Ema Žang (Emma Zhang). „Ranije bismo dobijali odobrenja na osnovu podnijetih dokaza“, kaže za Forbes. „Ali sada dobijamo ono što zovemo opšti RFE. To je način vlade da uspori proces i uvede proceduralne prepreke“.

Sjao Vang (Xiao Wang), direktor Boundless Immigration-a, upoređuje novu taksu sa „ljudskom carinom“. Slično Trampovim visokim carinama na robu i usluge iz uvoza. „Ovo je prvi put da je zemlja krenula tim putem“- U utorak je Trampova administracija predložila i dramatičnu promjenu H-1B lutrijskog sistema. Prednost bi imali kvalifikovaniji i bolje plaćeni radnici. Po novom „ponderisanom sistemu izbora“, kada potražnja za vizama premaši limit od 85.000 (što je gotovo uvijek slučaj), prednost će imati strani radnici na višim pozicijama. Sve te promjene (i neizvjesnost koja ih prati) mogle bi značiti i da će manje stranih studenata odlučivati da se obrazuju u SAD-u.

Plate u Evropi će rasti

Kao odgovor, zemlje poput Kanade i Kine snižavaju svoje zahtjeve i uvode nove vrste viza kako bi privukle talente. „Druge zemlje će popuniti tu prazninu“, rekao je Vang.

Mogli bi postojati i dodatni efekti zadržavanja talenata u Evropi, gdje su plate u prosjeku niže. Za inženjere srednjeg nivoa, plate u Evropi kreću se od 57.000 do 75.200 dolara, dok su u SAD-u od 110.100 do 133.700, prema istraživanju Boundless-a, dablinske HR i firme za plate. Ali sa većim brojem stručnjaka u regionu, plate bi vremenom mogle rasti jer će evropske kompanije međusobno konkurisati za radnike, kaže Šarlot Baks (Charlotte Bax), direktorka londonskog startapa Captur AI. „To je prosta ponuda i potražnja“, kaže ona.

U međuvremenu, Baks ulaže više napora da privuče mlade talente direktno sa univerziteta. I to kroz pojačano regrutovanje na britanskim kampusima. To je inicijativa koju je njena kompanija pokrenula i prije najave novih pravila za H-1B vize. Ali sada, kaže ona: „Udvostručujemo napore“.

Richard Nieva, Rashi Shrivastava, Forbes

Trump’s $100,000 H-1B Visa Fee Is A Gift To European AI Startups