Poznati hrvatski fudbaler Domagoj Vida ima biznis sa slavonskim crnim svinjama

Farma Sin ravnice, koju je s prijateljima osnovao fudbaler Domagoj Vida, najveći je uzgajivač autohtone vrste slavonskih crnih svinja te namjerava da zatraži oznaku geografskog porijekla koju je ove nedjelje na nivou EU dobilo meso fajferice. Upravo pripremaju rekonstrukciju farme koju su kupili ljetos i šire prodaju preko web shopa te o svom uspjehu i planovima za Forbes Hrvatska govore dva suvlasnika, Luka Mandić i Dimitrije Simonović.

Na ekološkoj farmi Sin ravnice u Cretu Viljevskom u okolini Donjeg Miholjca, koja je najveći uzgajivač crnih slavonskih svinja i najpoznatija po tome što joj je suvlasnik fudbaler Domagoj Vida, trenutno su zaokupljeni pripremama za temeljno preuređenje klasične svinjogojske farme koju su kupili u susjednom Ivanovu ovog ljeta. Oni se, naime, ne bave uobičajenim, intenzivnim tovom svinja u zatvorenom prostoru – to nije prikladno za fajferice, kako se još nazivaju crne slavonske svinje.

Kako za Forbes Hrvatska govori Luka Mandić, jedan od četiri suvlasnika, pripremaju dokumentaciju za sufinansiranje projekta iz EU fondova vrijednog ukupno oko dva miliona eura, a jedna od glavnih specifičnosti farme za uzgoj crnih slavonskih svinja je da je poluotvorenog tipa: svinje se mogu slobodno kretati po ograđenom pašnjaku, dok u staji, hodaju ili leže na stelji od žitne, zobene ili ražene slame.

Na vijest o tome da je meso crne slavonske svinje dobilo evropsku zaštićenu oznaku geografskog porijekla, Mandić nije odmah “poskočio” jer su, kaže, u velikom poslu. Proširili su proizvodnju i cjelokupno svježe meso brzo prodaju, a nedavno su pokrenuli i web shop preko kojeg nude suhomesnate proizvode pod brendom „Oink“ te su zatrpani narudžbinama. Nakon Nove godine će, najavljuje, krenuti i s isporukama svježeg mesa u posebnim pakovanjima sa suvim ledom.

Stado naraslo do 1.500 svinja

„Ima nas desetak. Gori nam na sve strane. Potrebni su nam mesari, fizički radnici na farmi, veterinarski tehničari…“, nabraja ubrzano, napominjući da sami i proizvode hranu za fajferice na svojim poljima. Sada imaju ukupno 1.500 komada crnih slavonskih svinja (kupili su ljetos celo stado od “Belja”), dnevno ih u klaonici u Cretu kolju 20-ak, a iz pogona za obradu meso šalju na sve strane po hrvatskim restoranima. No, najveći kupac je u Osijeku – Terra Negra Country Club u vlasništvu Žito grupe Marka Pipunića, gdje je i restoran Crna svinja.

Naravno, kaže Mandić, posebno vode računa o biosigurnosti, ali rade bez problema jer u njihovoj okolini nije bilo svinjske kuge. Lani su imali prihod od 198.000 eura, a ove godine, kaže direktor i drugi suvlasnik Dimitrije Simonović, biće već pola miliona, dok za 2024. očekuje i da prebace milion euvra. Krenulo im je, zadovoljan je, ulaganja su se počela vraćati. A krajnji cilj? Doći do stada od 2.500-3.000 crnih slavonskih svinja u roku od 1,5 godine. To bi, smatra, za njihov način ekološkog uzgoja, bio plafon.

Idejno rješenje farme u Ivanovu se još izrađuje, a na tome rade lokalne arhitekte, kaže Mandić. Inače, za gradnju svoje prve farme u Cretu Viljevskom angažovali su zagrebački arhitektonski studio SKROZ, a to je rješenje bilo i nominovano za nagradu „Viktor Kovačić“ Udruženja hrvatskih arhitekata. Mora se priznati, zgrada tog drvenog svinjca izgleda impresivno i prozračno, a slično će urediti i novu.

U Hrvatskoj postoji 300 uzgajivača fajferice

Simonović najavljuje da će zatražiti da se mesu svinja s farme Sina ravnice dodijeli oznaka porijekla i ocjenjuje da će im to dobro doći za plasman proizvoda.

Zaštita proizvoda „Meso crne slavonske svinje“ na nivou Evropske unije veliki je korak za uzgajivače i vrstu, potvrđuje za Forbes Hrvatska Vladimir Margeta iz Poljoprivredno-uslužne zadruge Leta iz Vukojevaca pored Našica i vanredni profesor Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku. Naglašava da je to rezultat višegodišnjeg rada stručnjaka i uzgajivača crne slavonske svinje iz te zadruge.

Trenutno u Hrvatskoj ima oko 300 uzgajivača crne slavonske svinje koji imaju 2.150 rasplodnih krmača i 130 rasplodnih nerasta pod kontrolom te je riječ o najbrojnijoj hrvatskoj autohtonoj vrsti svinja.

“To predstavlja veliki potencijal u budućem razvoju tradicionalnog svinjogojstva u Hrvatskoj i proizvodnji visoko kvalitetnih proizvoda dodate vrijednosti. Na taj način moguće je podići i nivo gastronomske ponude te uticati na razvoj ruralnog turizma, a sve to je preduslov ostanka i opstanka ljudi u našim ruralnim krajevima te njihovog budućeg razvoja“, odgovara na naš upit Margeta.

Objašnjava takođe da je jedno od najznačajnijih svojstava ove vrste izuzetan kvalitet mišićnog i masnog tkiva koje je pogodno za preradu i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda – kulena, šunke, kobasica, slanine i čvaraka. “Međutim, ovaj kvalitet dolazi do izražaja samo kada se fajferica drži na otvorenom i kada joj je omogućeno neprestano i nesmetano kretanje”, kaže.

U specifikacijama o zaštićenom proizvodu „Meso crne slavonske svinje“ definisani su uslovi i način držanja crne slavonske svinje, način hranjenja i vrste hrane, završne tjelesne težine i dob prilikom klanja. Margeta nam u odgovoru napominje da genetski čista crna slavonska svinja mora biti držana na otvorenom, hranjena žitaricama, mahunarkama (soja koja nije GMO) te svježom i suvom lucerkom i djetelinsko-travnim smjesama, a u dobi od 18 mjeseci ne smije biti teža od 150 kilograma.

To nam je bio hobi, krenuli smo s tri krmače

Ekipa iz Creta Viljevskog je počela s uzgojem crnih svinja još 2014. godine, kada su kupili tri krmače, ali to im je godinama bio uglavnom hobi. Tek 2018. su odlučili da se ozbiljno bace u biznis i osnovali su firmu Sin ravnice. Suvlasnici su, uz Domagoja Vidu i Mandića, braća Dragan i Dimitrije Simonović.

Kako napominje, prijatelj i slavni hrvatski reprezentativac (sada igra za grčki klub AEK iz Atine) s njima je bio u tom poduhvatu otpočetka iako, naravno, ne baš u svinjcu i na polju.

„Bez njega ne bismo uspjeli, to ne bi opstalo“, dodaje. Iznos ukupnih investicija dosad je bio 6,5 miliona eura, za farmu i poljoprivredno zemljište. Trenutno pak, osim farme u Ivanovu, za iduću godinu pripremaju i projekat gradnje pogona za preradu mesa u Cretu, vredan oko dva miliona eura, za šta takođe očekuju sufinansiranje iz EU fondova.

U međuvremenu su, uz ulaganja, farmeri iz Creta Viljevskog štošta i naučili o uzgoju fajferica. „Prije smo dvije godine hranili svinje dok ne bi postigle željenu težinu, a sada, dodajući u hranu više ječma i stočne bobi ili graška, koje sami uzgajamo na svojim poljima, a manje kukuruza, dobijemo svinju za 14 do 15 mjeseci tešku 140-150 kilograma“, govori nam Mandić, „a njeno meso je i dalje protkano masnoćom“. Gurmani vjerovatno dobro znaju o čemu priča.

Gordana Grgas, Forbes Hrvatska