Porez na šećer: Većom cijenom protiv loših navika

Jedna od predloženih mjera poreske reforme u Sloveniji, koju trenutno razmatra vladajuća koalicija je povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) za pića sa dodatkom šećera i energetska.

Ministarstvo finansija, prema informacijama Forbesa, planira da ovom mjerom prikupi dodatnih 12 miliona eura poreskih prihoda godišnje.

Predlog strateških savjeta

Razlog za uvođenje poreza, makar zvanično, nije povećanje poreskih prihoda, već briga za javno zdravlje. Početkom maja Strateški savjet za ishranu i Strateški savjet za zdravstvo raspravljali su o mogućnostima promjene oporezivanja slatkih i energetskih napitaka kao i „nezdrave hrane“, ali ih kasnije nisu pominjali.

U zajedničkom saopštenju nakon majskog sastanka, dva strateška savjeta su istakla da „redovna konzumacija slatkih pića može dovesti do prekomjerne težine i gojaznosti, što povećava rizik od razvoja mnogih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i neke oblike raka“.

Predložili su da „nadležni sektori formulišu set mjera za promovisanje zdravog načina života, uključujući uvođenje progresivnog oporezivanja za pića sa dodatkom šećera i zaslađivača i za energetska pića“.

Ministarstvo finansija je prvobitno predložilo povećanje PDV-a na slatka i energetska pića, iako se u predlogu ne pominju pića sa zaslađivačima. Međutim, mjera se može promijeniti tokom koalicionog razmatranja i javne rasprave koja će uslijediti.

Veći porez, veća cijena

Frank Frelih, direktor proizvođača bezalkoholnih pića Dana, nije bio iznenađen planovima ministarstva, jer se o većem oporezivanju već dugo priča. „Mjera će biti ista za sve na tržištu, svi ćemo imati iste uslove, pa ćemo se prilagoditi. Očekujem da poskupe sva pića sa dodatkom šećera, jer marža u ovoj industriji rijetko prelazi 10 odsto, pa tako veliko povećanje oporezivanja nije moguće bez podizanja cijene“, uvjeren je on.

Primjer računice, četvrt litra popularnog gaziranog pića u jednoj od slovenačkih internet prodavnica trenutno košta 0,68 eura bez PDV-a, odnosno 0,74 eura sa 9,5 odsto PDV-a. Ako se prihvati povećano oporezivanje, ovo piće koštaće 0,82 eura sa PDV-om. Razlika će dakle biti osam centi po proizvodu, odnosno 32 centa po litru.

U Dana, međutim, pokušavaju da smanje količinu šećera u sopstvenim proizvodima. „U prodaji već imamo dosta proizvoda bez dodatka šećera, zaslađenih samo voćnim šećerom. Mislim i da bi trebalo smanjiti količinu šećera u napicima“, kaže Frelih. On se, međutim, pita da li je izabrani metod – odnosno kroz povećanje poreza, a samim tim i cijene ovih pića – ispravan.

„Primjer iz Hrvatske, gdje je prije izvjesnog vremena podignut porez, pokazuje da je porastao asortiman pića sa zamjenama za šećer, koje su čak štetnije od šećera. Osim toga, pitamo se kako to da sve vrijeme govorimo samo o oporezovanju slatkih pića. Zašto ne, na primjer, čokoladu, gdje je udio dodatog šećera ponekad zaista visok?“

Traženje novih izvora poreza pod maskom „brige za narod’“

Tomaž Lah, direktor Natura Nektar u Kamniku, smatra da je ovo još jedno povećanje poreza, koje će najviše osjetiti najugroženiji dio stanovništva. Ovaj segment je relativno najviše pogođen povećanjem poreza na hranu i piće.

„I pored izjave Ministarstva finansija da je svrha briga o javnom zdravlju, smatram da je to prije svega populistička potraga za novim poreskim izvorima pod maskom „brige za narod“. I sam smatram da država ima dovoljno rezervi i da može da smanji javnu potrošnju. Oni mogu da urade svoj domaći zadatak i sprovedu organizacione reforme. Uz to, povećanje poreza – tim prije što smo mala zemlja – povećaće udio kupovine u inostranstvu i podstaći sivi uvoz, dok će se prodaja u Sloveniji smanjiti“, smatra Lah.

Cijene voća i drugih usjeva već rastu zbog sve češćih ekstremnih vremenskih pojava, ponuda je sve manja, što utiče i na dostupnost i cijene bezalkoholnih pića i sokova. „Potražnja raznih grupa potrošača u velikoj mjeri zavisi od cijene, a novim oporezivanjem bi se dodatno smanjio pristup uravnoteženoj ishrani, koja uključuje i piće“, smatra on.

Dodaje da se slovenački proizvođači slatkih pića trude da smanje udio šećera u pićima.

„U obavezi odgovornosti, koju smo 2014. godine prihvatili u okviru Privredne komore Slovenije, dogovorili smo godišnju obavezu smanjenja sadržaja dodatog šećera u pićima, koju sada pažljivo i odgovorno sprovodimo i o tome izvještavamo redovno“.

Hoće li biti efekta ili ne?

U decembru, kada je premijer Robert Golob već pomenuo planove za oporezivanje slatkih pića, Komora poljoprivredno-prehrambenih preduzeća pri Gospodarskoj komori Slovenije (GZS) je naglasila da poskupljenjem ovih pića Vlada neće značajno uticati na potrošača.

„Smatramo da finansijske mjere koje uključuju namete na proizvode mogu nekome da se dopadnu, ali iskustvo drugih pokazuje da ne dovode do poboljšanja kulture pijenja ili do značajnih pomjeranja u potrošnji. Međutim, kvalitet se pogoršava, kako na tržište izlaze jeftiniji strani proizvodi, raste sivo tržište i otkup većih količina pića u inostranstvu, a sve to loše utiče na domaće proizvođače“, rekla je Tatjana Zagorc, njen direktor, sumirajući mišljenje drugih članovi komore.

Agrarni ekonomista Emil Erjavec rekao je tada za slovenački Forbes da kompanije u industriji pića posluju u veoma konkurentnim uslovima, cijene proizvoda su niske, pa su veoma osetljive na promjene. Takođe je nejasno da li bi veća cijena zaista smanjila potrošnju ovih proizvoda, što je osnovni cilj.

On je, međutim, naglasio da je veliki nutritivni izazov činjenica da zaslađena pića i so smanjuju kvalitet ishrane i ugrožavaju zdravlje. „Ovo je važna tema i u mnogim drugim evropskim zemljama, na primjer u Francuskoj i Njemačkoj. Industrija se prilagođava, preuzela je i određene obaveze da smanji udio šećera, ali za njih je to izazovno pitanje i korenite promjene nisu moguće preko noći“.

Andreja Lončar, Forbes Slovenija