Digital Realty u Zagrebu gradiće veliki data centar koji će otvoriti 2026. godine, što je investicija koja će vjerovatno premašiti 100 miliona dolara. Analiza tržišta jugoistočne Evrope je pokazala da bi ono trebalo da ima značajan rast, veći nego u zapadnoj Evropi, kaže direktor Goran Đoreski.
„Hrvatsko tržište je po dostupnim kapacitetima data centara u odnosu na Amsterdam, Frankfurt ili Beč izuzetno malo, ali ono je i izuzetno malo u odnosu na buduće potrebe zato što se većina IT usluga koje koriste kompanije i građani isporučuje iz data centara koji se najčešće nalaze u zapadnoj Evropi. Vaš mailbox je vjerovatno tamo, kao i server streaming servisa koji koristite za gledanje filmova, ili serveri društvenih mreža. Mi u Hrvatskoj gotovo da uopšte ne učestvujemo u tome“, kaže u razgovoru za Forbes Hrvatska Goran Đoreski, direktor kompanije Digital Realtyja u Hrvatskoj (InterXion Hrvatska) čiji je data centar smješten u krugu zagrebačke farbrike Ericsson Nikola Tesla.
Cilj im je da sve te servise iz zapadne Evrope približe korisnicima u regiji, to jest da Zagreb postane digitalni gateway za regiju, što je i razlog da do 2026. godine pripremaju udesetorostručenje svojih kapaciteta gradnjom centra ukupne snage 10 megavata, a do kraja decenije će ga, najavljuju, povećati za još tri ili četiri puta.
Do 2030. godine data centar od 30 megavata
To je i razlog zašto smo ih posjetili, najave su doista značajne. U kancelariji smo iznad data centra ukupnog kapaciteta 1,5 megavata razmještenih u četiri serverske sobe. Trenutno, kaže nam Đoreski, u Hrvatskoj više zapravo nemaju slobodnih kapaciteta za iznajmljivanje, a iduće godine će ih povećati u istom prostoru za još megavat ili dva. Iznos velike investicije, novog data centra na zagrebačkom Jankomiru koji nas je privukao, nam ne otkriva. Sudeći prema javno dostupnim industrijskim pokazateljima, može se reći da se na globalnom nivou prosječna vrijednost ulaganja u takve centre kreće između 12 i 15 hiljada dolara po kilovatu. Za 10 megavata bi to, dakle, bilo između 120 i 150 miliona dolara, a kad 2030. godine doguraju do 30 megavata, ukupna investicija će vjerovatno premašiti 400 miliona dolara.
U pitanju je kapitalno intenzivna industrija. Kolokvijalno rečeno, u data centru „svega mora biti previše“, kad se radi o infrastrukturi za napajanje električnom energijom, klimatizaciju, telekomunikacije, protivpožarni alarm, i tako dalje, kako bi u svakom času postojala rezerva. Ta su mjesta stoga pojam sigurnosti, svojevrsne utvrde digitalne ekonomije.
U zapadnoj Evropi nije moguće dovoljno brzo graditi data centre. Dolazi vještačka inteligencija koja ima vrlo visoke potrebe te u ovom trenutku data centar industrija u dobrom dijelu razvijenoga svijeta kaska. Goran Đoreski, direktor za Digital Realty u Hrvatskoj
Široj javnosti uglavnom su poznate preko fotografija nizova serverskih ormara i mnoštva kablova, a Đoreski data centre opisuje kao prethodnicu, odnosno infrastrukturu na kojoj se gradi IT industrija. S druge strane, kaže i da je u pitanju „community hub“ u kojem se susrijeću velike IT kompanije, telekomi i ostali poslovni korisnici; smatra da je to zapravo suština. U sobi do sobe ili ormar do ormara „stanuju“ najrazličitiji tipovi korisnika iz cijeloga svijeta, pa tako u jednom serverskom ormaru može biti hrvatska gaming kompanija i odmah pored američka data based kompanija. Postoji i tzv. soba za njihove susrete (engl. meet me room), gdje se kompanije kojima je to potrebno direktno spajaju preko optičkih kablova.
Fotomotanža Forbes Hrvatska, Foto: Digital Realty
Kompanija s Njujorške berze
„Mi smo oni na kojima se grade komunikacije. Neko može potegnuti virtualni link, ali prije toga se mora potegnuti fizička optika. Neko može napraviti virtuelni cloud server, ali prvo mora postojati fizički server“, objašnjava bazičnu ulogu data centara. Ukratko, da bi taj digitalni komunikacijski hub mogao funkcionisati, ispod mora postojati vrlo zahtjevan nivo infrastrukture.
InterXion Hrvatska je dio američke kompanije Digital Realty izlistane na Njujorškoj berzi koja upravlja s više od 300 data centara u 50 gradova te je po tim parametrima, kako kaže Đoreski, najveći pružatelj usluga data centara u svijetu. Prema podacima s NYSE, tržišna kapitalizacija joj je 38,7 milijardi dolara, a u finansijskom izvještaju kompanije za treći kvartal ove godine navodi se prihod od 1,4 milijarde dolara. U Hrvatsku su Amerikanci došli tako što su 2020. godine preuzeli vodećeg evropskog pružaoca usluga data centara InterXion, a ta je kompanija praktično istovremeno bila preuzela hrvatski Altus IT u kojem je Đoreski bio direktor i jedan od suvlasnika. Uklopili su se, napominje, u njihovu strategiju širenja u jugoistočnoj Evropi.
U Hrvatskoj trenutno posluje desetak različitih data centara, dobrim dijelom u vlasništvu telekoma, a nedavno je u Varaždinu otvoren i DC North sa četiri megavata instalisane snage, projekat domaće kompanije Cratis vrijedan 17 miliona eura. Hoće li biti posla za sve?, pitamo Đoreskog.
Više od 50 odsto korisnika su strane kompanije
„Postoje različiti tipovi data centara i korisnika. Mi smo jedinstveni po tome da smo globalni data centar, što znači da radimo s globalnim kompanijama tako da im približavamo lokalno tržište, a lokalnim kompanijama globalno“, odgovara. Za svoje sadašnje korisnike kaže da ih je više od 50 posto iz redova stranih kompanija, dok na internet stranici Peering DB (javni servis na kojem korisnici objavljuju i pronalaze podatke o dostupnim interkonekcijama) vidimo da su među njima i Amazon, te Microsoft. Generalno, objašnjava, tri su ključne grupe korisnika njihovih data centra: najveće svjetske IT kompanije (tzv. hyperscalers), koje zakupljuju velike kapacitete i koriste usluge telekoma, koji su takođe važna grupa korisnika, kao i razne kompanije iz drugih sektora. „Oni su svi jedni drugima korisnici“, dodaje.
Zašto kompanija koja posluje u SAD-u ili zapadnoj Evropi traži ormar u hrvatskom data centru? Odgovara da je stvar u tome da žele biti blizu svojih korisnika. Na primjer: ako kompanija vrti video igricu iz Amsterdama te zbog toga postoji mali vremenski odmak, od recimo 40 milisekundi, nekom gameru u Hrvatskoj ili regiji to znači puno; u igrici zbog toga kasni, neko ga može „upucati“. Takođe, to znači puno i za IoT, za pametne uređaje, za baze podataka. „Američke i evropske kompanije žele biti u Hrvatskoj jer su bliže svojoj bazi korisnika i imaju manju latenciju prema njima. I drugi faktori su važni – cijena električne energije, cijena zemljišta i cijeli niz drugih faktora koji su ovdje jeftiniji i zašto im je isplativije doći ovamo sa svojom fizičkom opremom. Jedan naš korisnik, globalno poznata američka antivirusna kompanija, ovdje ima programere i sistemski dio. Najveći dio svog biznisa rade u SAD-u, ali se njihovi serveri nalaze kod nas jer im se to više isplati“, napominje.
Uticaj vještačke inteligencije
Prije odluke o investiciji u Jankomiru napravili su analizu tržišta jugoistočne Evrope te je zaključak da bi ono trebalo imati značajan kumulativan rast u godinama koje su pred nama, veći nego u zapadnoj Evropi. „Do kraja decenije razlika bi bila značajna. Puno tog rasta u Hrvatskoj ćemo stvoriti upravo mi“, kaže samouvjereno direktor hrvatske kompanije u sastavu globalnog diva Digital Realty. Štaviše, mogla bi se dogoditi i situacija – koja je već realnost zapadne Evrope – da će postojati veća potreba za data centrima nego što njih realno ima. „Tamo nije moguće dovoljno brzo graditi data centre. Dolazi vještačka inteligencija koja ima vrlo visoke potrebe te u ovom trenutku data centar industrija u dobrom dijelu razvijenoga svijeta kaska“, napominje.
Đoreski je u ovom biznisu od 2010. godine, otkad je nastao Altus IT kao preduzeće s jednom serverskom sobom, pa ima prilično iskustva s razvijanjem poslovanja data centra. Kako kaže, najteži dio priče je u prvo vrijeme u Hrvatskoj bilo edukovanje korisnika o tome čemu data centar zapravo služi. Tada je već 20 telekoma na neki način radilo u njihovom centru, uz različite IT kompanije i ostale korisnike, a ubrzo su otvorili i drugu serversku sobu. „Nova serverska soba sve do 50 posto popunjenosti najčešće gubi novac, pa je zapravo prvih par godina bilo dosta borbe“, prisjeća se, te dodaje da kako je rastao broj telekoma u data centru, povećavao se i broj drugih korisnika. Oni ih privlače.
“Htjeli smo postati dio nečeg većeg”
Kako kaže, postali su tržišni lider, a suvlasnici su ipak odlučili prodati Altus IT 2020. godine. „Od samog početka nam je bilo jasno da, dugoročno gledano, teško možemo ostati konkurentni bez ukrupnjavanja. Odnosno, znali smo da će u trenutku kada prvi globalni data centar uđe na hrvatsko tržište, on početi servisirati sve međunarodne korisnike s kojima već radi u svijetu, budući da postoje ustanovljeni standardi poslovanja i ugovori. Htjeli smo zato postati dio nečeg većeg“, kaže Đoreski. Iznos te transakcije nije objavljen.
Naš sagovornik kaže da su, ako se kao parametri uzmu broj telekoma i kompanija koje rade u njihovom centru te broj optičkih veza i popunjenih ormara, i dalje tržišni lider iako (još) posluju s kapacitetima koje je razvio Altus IT. Prošle godine je, napominje, InterXion Hrvatska d.o.o. zadržao trend rasta prihoda, i to 51 posto u poređenju s 2021. godinom, a u ovoj godini očekuju rast od oko 20 posto.
Stručnjaci iz Digital Realtyja u Španiji sproveli su istraživanje koje je pokazalo da jedan euro uložen u data centar u lokalnoj ekonomiji stvara devet eura vrijednosti, kaže Đoreski. Zašto? „Cijeli niz lokalnih kompanija iz IT sektora lakše dođe do svojih korisnika, a i velik dio poslova koji se obavljaju u našem data centru dolazi od lokalnih kompanija – na primjer nabavka agregata i održavanje, kao i klima uređaja, provlačenje optičke mreže, zaštitarska kompanija itd. Zanimljivo je i to da je stručni nivo lokalnih dobavljača koja je nama potrebna znatno viša od one koja je trenutno uobičajena na hrvatskom tržištu, što znači da podstičemo naše dobavljače da se usavršavaju i specijalizuju“, napominje.
