Pet najvećih gradilišta u Evropi: Gdje se gradi, koliko to košta – i ko je dao novac

Europska unija i njene države članice ubrzano ulažu u infrastrukturne megaprojekte koji nastoje prvenstveno uspostaviti i poboljšati saobraćane veze. Forbes Slovenija je izdvojio najveće aktivne građevinske projekte na starom kontinentu prema procijenjenoj vrijednosti investicije.

Najveći infrastrukturni projekt u EU je u glavnom gradu Francuske, gdje su trenutno i Olimpijske igre – obično dobar povod za ulaganja u takve projekte. Riječ je o modernizaciji i proširenju pariskog metroa, koji se zove Grand Paris Express. Projekt vijeka, kako ga naziva izvođač, trebalo bi da košta više od 36 milijardi eura i trebalo bi da bude završen do 2035. godine.

Na listi pet najvećih projekata po izboru Forbesa Slovenija čak su tri uključena u strategiju transevropske saobraćajne mreže TEN-T (Trans-European Transport Network). Sva tri su takođe dio istog osnovnog koridora u ovoj mreži. Strategijom TEN-T EU želi do 2050. godine povezati države članice poboljšanim i novim putevima, željeznicama, aerodromima, lukama te telekomunikacijskim vezama.

Samo završetak osnovne mreže – predviđeno do 2030. godine – trebalo bi prema procjeni Evropske komisije ukupno da košta 515 milijardi eura. U trenutnom finansijskom okviru EU za periode 2021–2027. za projekte TEN-T predviđeno je dobrih 25 milijardi eura. Najvažniji evropski izvor finansiranja za projekte TEN-T je instrument CEF (Connecting Europe Facility), koji je krajem jula raspodijelio sedam milijardi eura među 134 projekta širom kontinenta.

Samo gradilišta koja su sada aktivna

Pri sastavljanju popisa Forbes Slovenija se fokusirao na aktivne projekte unutar EU. Tako je, na primjer, ispao “iz konkurencije” danski projekat izgradnje dva energetska ostrva u Sjevernom i Baltičkom moru, jer bi gradnja, nakon kašnjenja, trebalo da počne tek u drugoj polovini ove godine. Neki od najvećih ili strateški najvažnijih projekata su van EU, ali još na starom kontinentu, odnosno u bliskom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Među velikim projektima na Ostrvu vrijedi pomenuti brzu željeznicu HS2 (High Speed 2), koja bi trebalo da poveže glavni grad London s gradovima na sjeveru. Povezivanje je predloženo 2009. godine, a gradnja je počela 2020. godine. Završetak je predviđen nakon 2030. godine. Najnovija procjena vrijednosti – iz januara ove godine – iznosi 66,5 milijardi funti (79 milijardi eura), otkako je vlada bivšeg premijera Rišija Sunaka (Rishi Sunak) u oktobru prošle godine ukinula planove za drugu fazu projekta, koja je uključivala izgradnju željeznice sjeverno od Birmingema.

U Turskoj se gradi Istanbulski kanal, koji bi trebalo da rasteretiti saobraćaj kroz tjesnace Bosfor i Dardanele. Vrijednost projekta, čija je gradnja počela 2021. godine, procjenjuje se na 10 do 25 milijardi dolara. Nižu vrijednost najavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan), koji je projekt predstavio 2011. godine, a gradnja je počela deset godina kasnije.

Predstavljamo pet najvećih projekata od najmanjeg među njima do najvećeg.

5. Treći terminal aerodroma u Frankfurtu

Gdje: Frankfurt, Njemačka
Procijenjena vrijednost projekta: 4 milijarde eura
Godina početka izgradnje: 2015
Predviđena godina završetka: 2026

Avio luka u Frankfurtu, koja je najveća u Njemačkoj i četvrta najveća u Evropi, već godinama čeka na novi, treći terminal. Gradnja je počela 2015. godine, ali su zbog izbijanja pandemije COVID-19 nastala kašnjenja, ali radovi su se nastavili. Novi terminal, koji će u početku moći primiti 19 miliona putnika godišnje, a kasnije i do 25 miliona, trebalo bi da bude završen 2026. godine. Frankfurtska avio luka je u rekordnoj 2019. godini, prije nego što je pandemija udarila, primila 70 miliona putnika.

Nakon otvaranja novog terminala, Fraport planira da zatvori Terminal 2, koji će nakon 30 godina biti potpuno obnovljen. Veću obnovu planiraju i na Terminalu 1, koji uglavnom koristi matični nacionalni prevoznik Lufthansa.

Izgradnja novog terminala, prema navodima upravnika frankfurtske avio luke, Fraporta, koji je takođe vlasnik ljubljanskog aerodroma, najveći je privatno finansiran infrastrukturni projekt u Evropi. Evropska investiciona banka (EIB) 2016. godine doprinijela je projektu zajmom u vrijednosti od 600 miliona eura.

4. Podvodni tunel Fehmarnbelt

Gdje: Morski zaliv Fehmarn između Danske i Njemačke
Procijenjena vrijednost projekta: 7,1 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2020
Predviđena godina završetka: 2029

Između njemačkog ostrva Fehmarn i danskog otoka Lolland, koje trenutno povezuje dugotrajni trajekt, gradi se podvodni tunel Fehmarnbelt. Projekt vodi danska vlada, koja je na svojoj obali izgradila namjensku fabriku. Tamo izrađuju divovske segmente tunela koje će zatim spustiti na morsko dno. Njemačka gradi infrastrukturu na svojoj strani tunela, uključujući putnu i željezničku vezu.

Tunel će predviđeno skratiti vrijeme pomorskog prelaza s više od jednog sata na sedam minuta vozom i 10 minuta automobilom. Plan danske vlade je da će izgradnju tunela platiti budući korisnici kroz plaćanje putarine.

Projekat je dio evropske strategije TEN-T, točnije dio skandinavsko-mediteranskog saobraćajnog koridora, koji povezuje sjevernu Evropu s južnom. Na posljednjem tenderu za sredstva iz instrumenta CEF, projekt je sredinom jula dobio nešto manje od 160 miliona eura.

3. Tunel Mont d’Ambin/Mont Cenis

Gdje: U Alpama, između francuske regije Maurienne i italijanske doline Susa
Procijenjena vrijednost projekta: 8 milijardi eura
Godina početka gradnje: 2019
Predviđena godina završetka: 2032

Tunel Mont d’Ambin ključni je i najzahtjevniji projekat nove brze željezničke veze između italijanskog Torina i francuskog Liona. Riječ je o 57,5 kilometara dugom tunelu kroz Alpe, koji bi po dovršetku trebalo da postane najduži željeznički tunel u svijetu. Trenutno taj naziv pripada švajcarskom tunelu Gotthard, koji takođe prolazi ispod Alpa.

S osam milijardi eura, projekat predstavlja otprilike trećinu procijenjenih troškova izgradnje cijele 270-kilometarske željeznice, koja će povezati francusku i italijansku mrežu velikih brzina. Tunel je dosad jedini dio linije na kojem su radovi već počeli.

Veza između Liona i Torina dio je mediteranskog koridora, koji prolazi i kroz Sloveniju između istoka i zapada.

2. Tunel Brenner

Gdje: U Alpama, između austrijskog Insbrukaa i italijanske Fortece
Procijenjena vrijednost projekta: 10,5 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2008
Predviđena godina završetka: 2032

Bazni tunel Brenner između Austrije i Italije biće 55 kilometara dug tunel kroz Alpe nakon dovršetka. Tunel će rasteretiti najniži alpski prevoj Brenner, preko kojeg prolazi 30 posto trgovine koja prelazi Alpe. Većina tog saobraćaja je drumska, što na prevoju uzrokuje kolone kamiona, dok željeznica nije najefikasnija zbog strmog nagiba padine.

Tunel je u vlasništvu austrijskih željeznica i italijanskog namjenskog holdinga. Polovinu novca za izgradnju obezbjeđuje EU, budući da je tunel najvažniji projekat u okviru uspostavljanja skandinavsko-mediteranskog koridora TEN-T.

1. Grand Paris Express

Gdje: Šire područje Pariza
Procijenjena vrijednost projekta: 36,1 milijarde eura
Godina početka gradnje: 2013
Predvidena godina završetka: 2035

U gradu svjetlosti, koji je domaćin ovogodišnjih Olimpijskih igara, već više od decenije planiraju proširenje metroa koje bi, osim Pariza, uključivalo i širu regiju Île-de-France. Projekt obuhvata 200 kilometara novih željezničkih pruga, četiri nove metro linije, proširenje dviju postojećih te izgradnju 68 novih stanica.

Cilj projekta je omogućiti bolje veze između pariskih predgrađa i glavnog grada te uspostaviti veze između predgrađa bez potrebe za prelaskom preko središta Pariza. Nove veze trebalo bi dnevno prevoziti oko dva miliona putnika.

Krajem juna, neposredno prije početka Olimpijskih igara, grad je otvorio prvu obnovljenu metro liniju – liniju 14 – koja je prvobitno trebalo da bude otvorena još 2019. godine.

Jan Artiček, Forbes Slovenija