OECD: Usporavanje svjetske ekonomije u 2025.

Svjetska ekonomija usporiće u ovoj godini, uz znatno slabiji tempo rasta u SAD-u ako Vašington ustraje u novim carinama, objavila je danas Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Svjetska ekonomija porašće ove i naredne godine 2,9 posto, izračunali su u OECD-u, prema izvještaju objavljenom u utorak. U martu su bili prognozirali rast aktivnosti u ovoj godini 3,1 posto i tri posto u 2026.  U 2024. ekonomija je porasla 3,3 posto. Rast u velikoj mjeri ugrožavaju trgovinske prepreke, viši troškovi zaduživanja i izraženija neizvjesnost.

Veći troškovi trgovine “vjerovatno” će podstaknuti inflaciju”, ali njihov uticaj mogle bi dijelom amortizovati jeftinije sirovine, napominju u OECD-u. Uz trgovinu, ekonomski rast mogli bi zakočiti i štedljiviji potrošači i kompanije i promjene u troškovima zaduživanja na finansijskim tržištima, dodaju.

Usporavanje aktivnosti koncentrisano je u SAD-u, Kini, Kanadi i Meksiku.

Ako nove američke carine ostanu na snazi do kraja godine i u 2026, američka ekonomija porašće ove godine samo 1,6 posto i 1,5 posto u 2026, predviđa OECD.

U martu su bili prognozirali rast najveće svjetske ekonomije u ovoj godini od 2,2 posto i 1,6 posto dogodine.

Nove carine mogle bi podstaći kompanije da proizvode u SAD-u, ali više cijene uvoza mogle bi značajno smanjiti kupovnu moć građana, a neizvjesna trgovinska politika odvratiti kompanije od ulaganja, upozoravaju u OECD-u.

Vašington je novim carinama pokrenuo trgovinski rat s Pekingom koji je uzvratio podizanjem nameta na američku robu i zabranom izvoza grupe ključnih sirovina. Kineski i američki zvaničnici sastali su se u međuvremenu u Ženevi kako bi pripremili teren za pregovore, a nameti su privremeno smanjeni.  

Kina bi mogla ublažiti posljedice visokih američkih carina subvencijama za zamjenu starijih modela trajne robe široke potrošnje, poput mobilnih telefona ili aparata za domaćinstvo, novima i pojačanim izdvajanjima za socijalnu pomoć, smatraju u OECD-u.

Aktivnost u drugoj ekonomiji svijeta trebalo bi po njihovim procjenama porasti u ovoj godini 4,7 posto, tek neznatno slabije nego što su bili prognozirali u martu.

U 2026. trebalo bi da uspori na 4,3 posto, predviđaju. Dosadašnje prognoze pokazivale su rast aktivnosti od 4,4 posto.

Meksička ekonomija trebalo bi ove godine gotovo da stagnira, nakon 1,5-postotnog rasta u 2024, uz značajan uticaj izmjena u američkoj trgovinskoj politici. I Kanada bi trebalo da osjetiti posljedice, uz usporavanje aktivnosti s 1,5 na jedan posto, prema izračunima OECD-a. 

Ekonomija eurozone trebalo bi ove godine da poraste jedan posto i 1,2 posto u 2026, potvrdio je OECD procjene iz marta. U 2024. aktivnost je povećana 0,8 posto.

Posljedice trgovinskih napetosti ublažiće novac iz EU fondova, “otporna” tržišta rada i snižene kamatne stope, navode u OEDC‑u. U 2026. predviđaju podsticaje od najavljene veće javne potrošnje u Njemačkoj.

U grupi četiri vodeće ekonomije eurozone daleko najsnažnije trebalo bi ove godine da poraste španska ekonomija, čak 2,4 posto. U 2026. rast bi trebalo osjetno da uspori, na 1,9 posto.

Najskromniji rast aktivnosti OECD očekuje u Njemačkoj, samo 0,4 posto. U 2026. trebao bi da ubrza na 1,2 posto.

Indija bi trebalo da prednjačiti po najvišim stopama rasta u grupi velikih ekonomija u nastajanju, sa 6,3 posto u ovoj i 6,4 posto u idućoj godini.

Ruska ekonomija trebalo bi ove godine da poraste jedan posto, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu iz marta za 0,3 postotna boda. U 2026. aktivnost bi trebalo da uspori na 0,7 posto.