Njemačka u problemu, sve više radnika iz EU napušta zemlju uprkos manjku radne snage

Uprkos visokoj stopi imigracije, Njemačka ima sve veće poteškoće da zadrži mnoge migrante iz EU duže od prvih nekoliko godina boravka u zemlji, iako oni imaju važnu ulogu na tržištu rada. Novo istraživanje analizira zašto se mnogi na kraju odlučuju da odu dalje.

Dugo vremena kvalifikovana migracija pomagala je da se održi njemačko tržište rada, piše Juronjuz (Euronews). Međutim, nova studija Ministarstva rada sugeriše da sve veći broj radnika iz EU, koji su se doselili zbog boljih poslova i plata, više ne želi da ostane dugoročno – što otvara pitanje da li Njemačka može da popuni hronični nedostatak radne snage.

„Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo trećinu građana EU zbog loših uslova“, izjavila je u utorak u Berlinu Natali Pavlik (Natalie Pawlik), komesarka savezne vlade za integraciju.

Pavlik je predstavila studiju tijela EU za jednako postupanje, koja analizira razloge zbog kojih građani EU napuštaju Njemačku. Uprkos velikom prilivu imigranata od oko 400.000 do 700.000 ljudi godišnje, Njemačka bilježi i visoke stope iseljavanja među državljanima EU. Studija je pokazala da značajan dio migranata iz EU napušta zemlju u prve četiri godine nakon dolaska, što sugeriše da radni i životni uslovi nijesu dovoljno privlačni da mnoge, uključujući i one iz susjednih zemalja, podstaknu na dugoročan ostanak.

Slab „faktor privlačenja“

Prema nalazima Njemačkog instituta za ekonomiju (IW) iz novembra 2025, njemačko tržište rada više ne nudi dovoljno snažan razlog mnogim migrantima iz EU da ostanu, uprkos trajnom manjku kvalifikovanih radnika, posebno u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi.

U deset sektora s najvećim manjkom radne snage, IW procjenjuje da više od 260.000 radnih mjesta nije moguće popuniti radnicima odgovarajućih kvalifikacija.

Samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 radnih mjesta.

„Uska grla u zdravstvenom sektoru dovode do dugog čekanja na termine, dok nedostatak radnika u građevinskoj industriji usporava izgradnju stambenih objekata“, rekla je stručnjakinja IW-a Valerija Kvispe (Valeria Quispe).

„Manjak kvalifikovanih radnika se nedavno ublažio zbog slabe ekonomije, ali to ne znači da je tržište rada van opasnosti“, dodala je. Zato je ciljano privlačenje kvalifikovanih radnika i dalje ključno.

To uključuje uključivanje zaposlenih bez formalnih stručnih kvalifikacija u programe obrazovanja i dodatnog usavršavanja, stvaranje jačih podsticaja da ljudi duže ostanu u radnoj snazi, kao i podsticanje useljavanja kvalifikovanih stručnjaka.

Migranti unutar EU

Građani EU u Njemačku najčešće dolaze iz ekonomskih razloga, poput boljih izgleda za zaposlenje i zaradu, pravne sigurnosti, te mogućnosti za porodicu i djecu.

Mnogi dolaze i zbog konkretnih radnih mjesta ili programa obuke. Rumunija je i dalje najveća zemlja porijekla među građanima EU koji se sele u Njemačku, prema godišnjem izvještaju Saveznog ureda za migracije i izbjeglice.

Poljska i Bugarska slijede s određenim zaostatkom, ispred Italije, Mađarske i Španije.

Kao i prethodnih godina, gotovo tri četvrtine useljenika iz EU dolazi iz zemalja koje punu slobodu kretanja prema Njemačkoj imaju tek oko 10 do 15 godina.

Rumunski, poljski i bugarski državljani čine 80 odsto te grupe.

U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najniži nivo od 2011, iako su se trendovi razlikovali u zavisnosti od državljanstva.

Među zemljama iz kojih je zabilježen pad dolazaka nalaze se četiri najvažnija izvora: Rumunija, Poljska, Bugarska i Hrvatska. Pad je bio najizraženiji kod hrvatskih, poljskih i bugarskih državljana, za 30 odsto, 21 odsto i 19 odsto.

Neto migracija iz drugih zemalja EU u 2024. iznosila je svega 38.735 ljudi, što je pad od 66,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je neto migracija bila oko 117.000.

Zašto migranti ponovo žele da napuste Njemačku

Značajan dio migranata razmišlja o povratku u zemlju porijekla, često navodeći visoke troškove života i osjećaj nepripadanja.

Kvalitativni intervjui koje je analizirao Centar EU za jednako postupanje pokazali su da mnogi migranti Njemačku doživljavaju kao „nestabilno mjesto za život“.

Više od trećine ispitanika (38,8 odsto) reklo je da se u Njemačkoj ne osjeća prijatno, dok je oko polovine (49,4 odsto) navelo da je doživjelo diskriminaciju na poslu.

Kao demotivišući faktori navode se i nefleksibilni radni uslovi, nepriznate kvalifikacije, kao i ograničene mogućnosti rada i napredovanja u struci za koju su se školovali, što smanjuje spremnost migranata da ostanu.

Mnogi ispitanici su ukazali i na birokratiju, posebno kada je riječ o priznavanju kvalifikacija i snalaženju u administrativnim procedurama, kao na veliki teret.

Studija navodi da slaba ili nedovoljna podrška u radu, društvenom i svakodnevnom životu može otežati integraciju, povećavajući vjerovatnoću daljnje migracije. Tijelo EU za jednakost zaključilo je da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, uz inkluzivniju kulturu dobrodošlice, mogla povećati šanse da migranti ostanu.

Prema riječima Andree Nahles, čelnice Savezne agencije za zapošljavanje, nedavni rast zaposlenosti u Njemačkoj potakli su isključivo državljani van EU.

„Zaposlenost među njemačkim državljanima naglo pada, prvenstveno zbog starosti“, rekla je Nahles.

„Jednostavno, zato što generacija ‘baby boom’ sada zaista odlazi u penziju.