Njemačka tvrd orah za kineske električne automobile

Kineska električna vozila haraju Evropom, ali Njemačka, najveće tržište na kontinentu, pokazuje se kao mnogo tvrđi orah.

Njemačkim potrošačima je teže udovoljiti i oni zahtijevaju veće brzine na dugim relacijama koje električna vozila ne mogu da podnesu. A u zemlji u kojoj su Porše (Porsche), BMW, Mercedes i Audi, vozači nerado priznaju da bilo koji drugi može da parira ovim markama.

„Kineski proizvođači se zaista muče u Njemačkoj. Drže manje od 2% tržišta novih automobila, što je manje od polovine regionalnog prosjeka od nešto iznad 5 odsto“, rekao je osnivač kompanije Schmidt Automotive Research, Mat Šmit (Matt Schmidt).

„Izgleda da je kineski upad ovdje najmanje vjerovatan u poređenju sa svim drugim evropskim tržištima“, dodao je Šmit u razmjeni mejlova.

Njemački vozači vole brzinu, a neki djelovi njihovih autoputeva i dalje nemaju ograničenja. Električna vozila se vrlo loše ponašaju pri kontinuiranoj vožnji velikim brzinama. Čak i pri poštovanju evropskih ograničenja od 130 km/h, domet najboljih električnih vozila na auto-putu, poput Teslinog Modela 3 od oko 386 kilometara, bio bi manje od polovine dometa jeftinog dizelaša.

Svijest o brendovima u Njemačkoj je veoma jaka. Potreban bi bio vrhunski prodavac da ubijedi nekoga ko razmišlja o kupovini Poršea, BMW-a, Mercedesa ili Audija da razmotri NIO, Xpeng, Zeekr ili BYD modele Yangwang ili Denza.

Međutim, prodaja kineskih brendova uopšte, a posebno električnih vozila, bila je jaka širom Evrope u prvoj polovini 2025. godine, čak i na ukupnom tržištu koje je blago palo. Evropska prodaja limuzina i SUV vozila pala je u junu 4,4% na 1,3 miliona vozila. Kineska prodaja je u junu zabilježila rekordni tržišni udio, premašivši 5 odsto.

„Tržišni udio kineskih automobilskih brendova u prvoj polovini 2025. godine gotovo se udvostručio u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši novi rekord od 5,1 odsto“, navodi se u izvještaju kompanije JATO Dynamics.

BYD, Jaecoo, Omoda, Leapmotor i Xpeng predvode

„Pet proizvođača automobila pokreću ovaj brzi rast: BYD, Jaecoo, Omoda, Leapmotor i Xpeng. BYD, koji je bio posebno agresivan u svojoj strategiji cijena, registrovao je 70.500 prodaja u prvoj polovini 2025. godine. To je povećanje od 311 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u junu, BYD je registrovao 15.565 vozila, ulazeći među 25 najprodavanijih brendova i nadmašujući prodaju Mini i Jeep“, navodi se u izvještaju. Mnoga od ovih prodaja bila su električna vozila, sa nekim plag in hibridima i motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

U Njemačkoj je prodaja električnih vozila porasla 35% na nešto manje od 250.000 u prvoj polovini godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine. Folksvagen (Volkswagen) i njegovi brendovi poput Škode, Audija i Kupre, predvođeni VW ID.7, činili su osam od 10 najboljih modela. Jedini izuzeci bili su Tesla Model Y i BMW iX1. Nijedan nije bio kineski.

Mercedes, Ford, Hjundai (Hyundai) i Tojota (Toyota) bili su među 10 najboljih. Nijedan nije bio kineski. BYD je postigao veliki napredak na drugim evropskim tržištima. MG, u vlasništvu SAIC Motor Corp Ltd, dobro se prodaje u Velikoj Britaniji.

„Osvajanje njemačkog tržišta je moguće“

Prema riječima dr Majkla Puca (Michael Putz), vodećeg partnera u kompaniji Automodicted consulting, kineski proizvođači električnih vozila imaju velike ambicije za Njemačku, uprkos početnim poteškoćama. Tržišni udio od 10% je verodostojan cilj.

„Osvajanje 20 odsto njemačkog tržišta je moguće za kineske proizvođače, ali će to biti pomalo nategnuto. Tokom posljednjih 15+ godina, udio neevropskih automobilskih brendova u Njemačkoj je bio stabilan na oko 20 odsto. Probijanje ove ukorijenjene lojalnosti zahtijevaće odlične proizvode po veoma niskoj cijeni. Na ovaj način, kineski proizvođači bi mogli da kupe svoj put na njemačko tržište automobila nudeći velikodušne popuste“, rekao je Puc u razmjeni imejlova.

„Međutim, mislim da će biti više nego zadovoljni sa oko 10%, što smatram realnim ciljem. Tržišni udio od 10% odgovara godišnjem potencijalu prihoda od oko 18 milijardi dolara“, rekao je Puc.

Električna vozila ne mogu i brzo i daleko

Puc je rekao da je potrebno obratiti pažnju na to što Njemci vole velike brzine.

„Većina kineskih električnih vozila nije napravljena za dugotrajnu vožnju pri velikim brzinama i moraće da unaprijede samu suštinu proizvoda, poput termalnog upravljanja baterijom, kako bi njihovi automobili bili spremni za autoput. Takođe, to moraju dobro da komuniciraju kako bi kupci shvatili šta njihova vozila zapravo mogu“, rekao je on.

„Jedna stvar bi mogla da im pomogne. Međutim, činjenica da nema mnogo evropskih električnih vozila koja su napravljena za velike brzine. Korisnici električnih vozila su se navikli na činjenicu da brza vožnja autoputevima nije opcija ako žele da stignu daleko sa jednim punjenjem, zbog fizike otpora vazduha. Ovo je prepreka za usvajanje električnih vozila uopšte, ne ograničavajući se samo na kineske brendove“, rekao je Puc.

Ova slabost električnih vozila u pogledu vožnje pri velikim brzinama na velikim dometima je istina za koju se niko ne usuđuje da izgovori. Kompanija Geotab sa sjedištem u Londonu postavila je pitanje „Ljetnja vrućina naspram brzine: šta zaista utiče na domet električnih vozila?“

Geotab je naveo da aerodinamički otpor ima daleko veći uticaj na domet.

„Podaci pokazuju da čak i mala povećanja brzine dovode do naglog gubitka dometa. Na primjer, električni kombi od 65 kWh koji se kreće brzinom od 80 km/h na temperaturi od 30°C sa uključenom klimom, ima tipičan domet od oko 233km. Povećajte tu brzinu na 96 km/h, i domet pada na 204 km. Pri 112 km/h pada dalje na 167 km, a pri 132 km/h, smanjujete se na samo 143 km. To je pad dometa od 39% između 81 i 132 km/h“.

Njemački ključ uspjeha za Evropu

„Obrazac je sličan i za električne limuzine, iako su malo aerodinamičnije. Pri brzini od 80 km/h na 30°C, možete očekivati 440 kilometara. Pri brzini od 100 km/h: 400 kilometara. Pri brzini od 110 km/h: 366 kilometara. A pri brzini od 130 km/h: 322 kilometara – pad od 28% u odnosu na najefikasniju brzinu krstarenja“, prema Geotabu.

Šmit ističe da su teškoće za Kineze u Njemačkoj preuveličane jer je ovo ogromno tržište ključ uspjeha u Evropi.

„S obzirom na sklonosti nemačkih potrošača ka patriotskoj kupovini, dominacija njemačkih premijum proizvođača u Njemačkoj i dominacija na tržištu voznih parkova, koja zahtijeva visok nivo stabilnih preostalih cijena da bi poslovni modeli finansiranja funkcionisali, rezultira time da kineski upad ovdje izgleda najmanje verovatan od svih evropskih tržišta.“

„Problem za Kineze je to što je Njemačka tržište sa najvećim obimom i ključna je za izgradnju evropskih prednosti skaliranja i igrala bi veliku ulogu u opravdavanju lokalnog evropskog proizvodnog pogona“, rekao je Šmit.

Neil Winton, saradnik Forbesa

Chinese EVs Winning Big Across Europe, But Germany Resists