Nekada posao zavisi od trenutnog raspoloženja regrutera

Nakon što provedete sate usavršavajući prijave, CV i propratna pisma, frustrirajuće je kada ne dobijete nikakav odgovor. Nakon dovoljnog broja odbijanja na razgovorima za posao, počinjete da se pitate: Šta radim pogrešno?

Da, postoje stvari koje možete kontrolisati. Ali postoji i gomila haosa iza scene koji nikada nećete vidjeti. Ponekad, upravo to vas koči. Zato, prije nego što počnete da paničite, evo četiri moguća razloga zašto niste dobili posao i to nema veze sa vašim vještinama.

Intervjuer je bio u lošem raspoloženju

I intervjueri su ljudi. To znači da njihovo raspoloženje može uticati na to kako vas vide. Možda im se nešto stresno desilo ranije tog dana. Možda su ometeni nekim problemom kod kuće. Ili možda jednostavno nisu dobro spavali. Šta god da je razlog, to može promijeniti njihov pristup tokom intervjua i način na koji vas procjenjuju.

Zapravo, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Applied Social Psychology pokazalo je da raspoloženje intervjuera direktno utiče na ocjenu kandidata. Kada su ljudi prije intervjua bili u dobrom raspoloženju, ocijenili su kandidate povoljnije, kako po poslovnim, tako i po ličnim osobinama. Kada su bili u lošem raspoloženju, iste kandidate su ocijenili gore, iako se kod kandidata ništa nije promijenilo.

Postaje još zanimljivije: intervjueri u dobrom raspoloženju takođe su se bolje sjećali pozitivnih detalja o kandidatu, dok su oni u lošem raspoloženju pamtilli više negativnih stvari. Dakle, njihovo emotivno stanje može uticati na to kako vas pamte.

Nemojte to shvatati lično; umjesto toga, fokusirajte se na ono što možete kontrolisati — kao što je ostavljanje dobrog utiska i pravovremeno praćenje nakon intervjua. Ponekad je upravo to ono što ostaje u sjećanju, čak i ako intervju nije prošao savršeno.

Već su imali nekoga na umu

Ovo je teška istina: ponekad firme objave oglase za posao, odrade formalnosti, a zapravo već imaju kandidata iznutra. I iako to može djelovati nepošteno, često postoje opravdani razlozi za to.

Čak i ako već imaju kandidata na umu, mnoge kompanije imaju pravila ili su podložne radnim zakonima koji zahtijevaju da oglase radna mjesta javno. To je njihov način da na papiru osiguraju da je sve „pravedno“ i da poštuju pravila o ravnopravnosti pri zapošljavanju i zabrani diskriminacije.

Na primjer, ako je kompanija državni izvođač ili posluje u regulisanoj industriji, može biti zakonski obavezna da intervjuiše određeni broj spoljnih kandidata za svaku poziciju. Ali iza scene, možda već postoji zaposleni koji je neformalno obavljao taj posao ili neko koga je menadžer tiho pripremio za tu ulogu.

Frustrirajuće? Apsolutno. Odraz vaše vrijednosti? Nikako. Ovo je jedan od onih dosadnih, čudnih aspekata traženja posla koji nema nikakve veze sa vama ili vašim vještinama. Najbolje što možete da uradite jeste da to ne shvatite lično i da nastavite dalje.

Budžet je nestao

Ponekad ste savršen kandidat, ali jednostavno nije pravo vrijeme. Možda je izvršni tim povukao projekat. Možda je veliki klijent odustao ili je finansiranje iznenada prekinuto. Koji god da je razlog, pozicije mogu biti otkazane ili zamrznute, i obično nema nikakve veze sa vama. Možete sjajno proći kroz sve krugove intervjua, a opet ne dobiti ponudu — jednostavno zato što je budžet nestao.

Šta sad?

Ostanite u kontaktu. Ako ste uspostavili dobar odnos sa regruterom ili menadžerom za zapošljavanje, nemojte ga pustiti da se ohladi. Javite se. Pitajte da li znaju za slične pozicije u drugim timovima ili kompanijama. Ljudi neće uvijek pomisliti da vas preporuče, osim ako ih malo ne podstaknete. I iskreno, većina će vam rado pomoći ako to učinite jednostavnim.

Iz svog iskustva u regrutovanju mogu vam reći ovo: stvari se brzo mijenjaju. Budžeti se vraćaju. Otvaraju se nove pozicije. I kad se to desi, želite da budete prva osoba koja im padne na pamet — a ne samo još jedan CV u gomili.

Uloga nikada nije ni postojala

Neki oglasi za posao su, jednostavno, samo dim i magla. Zvuči nevjerovatno, ali kompanije ponekad objavljuju oglase za pozicije koje zapravo ne planiraju da popune. To rade ne zato što trenutno zapošljavaju, već da bi „isprobale teren“. Da vide kakav talenat postoji, da napune svoju bazu kandidata ili da pokažu investitorima i zaposlenima da „rastemo“.

I ovo nije samo teorija. Anketa iz 2024. godine, sprovedena od strane ResumeBuilder-a, otkrila je da je gotovo 40 odsto menadžera za zapošljavanje priznalo da su objavljivali lažne oglase za posao. Većinom je inicijativa dolazila iz HR sektora, a zatim pod pritiskom rukovodstva ili investitora da kompanija izgleda aktivno.

I koliko god to bilo frustrirajuće, nije uvijek potpuni gubitak. Čak i ako pozicija nije bila stvarna, vaš CV je sada u njihovom sistemu. To znači da ste već prošli prvi korak, što vam može dati prednost sljedeći put kada zaista budu zapošljavali.

Odbijanja bole. Ali češće nego što mislite, nisu odraz vaših vještina. Obično su to stvari izvan vaše kontrole. Ako niste sigurni šta dalje, Workhap ima sjajne resurse koji vam mogu pomoći da nastavite sa jasnom idejom. Nastavite da se pojavljujete. Nastavite da dajete svoj maksimum. Pravi posao će doći, a kad dođe, bićete spremni. Navijam za vas!

Sho Dewan, saradnik Forbesa