Nakon rekorda – hladan tuš: cijene zlata i srebra se strmoglavile

Cijene zlata i srebra u petak su tokom trgovanja naglo pale. Cijena zlata, koja je u posljednje dvije sedmice postojano rasla i u ponedjeljak prvi put premašila granicu od 5.000 dolara za 31,1 gram (trojsku uncu), u samo jednom danu izbrisala je dobitke iz prethodnih deset dana.

Zlato je u četvrtak dostiglo novu rekordnu vrijednost od gotovo 5.600 dolara za 31,1 gram (trojsku uncu), ali je potom u petak strmoglavo palo 12,5 odsto. Cijena se zaustavila na 4.894 dolara za trojsku uncu.

Istovremeno je srebro, koje je ove godine raslo još snažnije od zlata, zabilježilo rekordni jednodnevni pad. Izgubilo je više od 26 odsto vrijednosti i zaustavilo se na 85 dolara za trojsku uncu.

Do pada je došlo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp za predsjednika američke centralne banke Federalne rezerve (Fed) nominovao Kevina Vorša (Kevin Warsh). Pojedini investitori smatraju da će Fed pod Voršovim vođstvom, koji se smatra ortodoksnijim ekonomistom u odnosu na neke druge potencijalne kandidate, imati snažniju kontrolu nad inflacijom. Strah od slabljenja američkog dolara bio je u protekloj godini jedan od ključnih pokretača potražnje za zlatom, piše Fajnenšel tajms (Financial Times – FT).

„Najnestabilniji mjesec u istoriji“

Oštri pomaci na tržištu plemenitih metala u četvrtak i petak tako su zaključili „najnestabilniji mjesec u istoriji plemenitih metala“, rekla je za FT Niki Šils (Nicky Shiels), analitičarka kompanije MKS Pamp.

Januar su obilježili brojni globalni potresi, od Venecuele do Grenlanda i Irana, što je povećalo neizvjesnost i zabrinutost investitora, koji su se okretali ulaganju u plemenite metale. „Nezamislivo se dešava svakog dana. Očigledno je da je rast bio prebrz“, dodala je Šils.

Potražnja za zlatom prošle godine rekordna

Zlato je ove godine, i nakon pada u petak, zadržalo rast od oko 13 odsto. Prošle godine njegova cijena je porasla 65 odsto, što je bio najveći godišnji rast još od 1979. godine. I potražnja za zlatom prošle godine dostigla je rekordne nivoe, saopštio je Svjetski savjet za zlato (World Gold Council).

Prvi put je godišnja potražnja premašila granicu od 5.000 tona i na kraju se zaustavila na 5.002 tone. Ukupna ulaganja u zlato iznosila su 555 milijardi dolara, prenosi STA.

Najveće interesovanje bilo je za obveznice pokrivene fizičkim zlatom, dok su se investitori širom svijeta, u nastojanju da diverzifikuju ulaganja, okretali berzanski trgovanim fondovima (ETF). Kupovina zlatnih poluga i kovanica dostigla je 12-godišnji maksimum – potražnja je iznosila 1.374 tone, odnosno 154 milijarde dolara. Najveća je bila u Kini i Indiji.

Značajan podsticaj potražnji za zlatom dale su i centralne banke, koje nastoje da njihove rezerve budu manje zavisne od američkog dolara. Prema procjenama Svjetskog savjeta za zlato, u svojim rezervama drže ukupno 863 tone zlata.

S druge strane, zbog visokih cijena, snažno je pala potražnja za zlatnim nakitom.