Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj: Biznis zone u Podgorici magnet za investicije
Glavni grad Crne Gore, Podgorica, ima veliki investicioni potencijal, a samo je preko biznis zona uspjela da privuče preko 200 miliona eura potencijalnih investicija.
Gradski menadžer Marjan Junčaj za Forbes Crna Gora kaže da su biznis zone jedine prave, kompletne i nedovoljno iskorišćene podsticajne mjere koje Crna Gora nudi ozbiljnim investitorima.
Navodi da u slučaju Podgorice, preko 200 miliona eura potencijalnih investicija kroz biznis zone nije samo brojka; to je dokaz da grad postaje regionalni centar za biznis i inovacije.
„Te investicije su vitalne ne samo za ekonomski rast grada, već i za stvaranje hiljada radnih mjesta, što je izuzetno važno za naše stanovnike. Podgorica se svakog mjeseca širi, kako u smislu infrastrukture, tako i u smislu broja stanovnika. Radimo na tome da se svaki novi stanovnik osjeća dobrodošlim i da ima sve potrebne uslove za kvalitetan život. Naše ulice, parkovi, institucije i javni prevoz se neprestano unapređuju, a novi projekti su u toku“, poručio je.
Podgorica, kako je rekao, doživljava nevjerovatan rast i razvoj, a najveće dostignuće su investicije koje su privukli u posljednjih nekoliko godina.
Podsjeća da je Glavni grad pripremio odluku o uspostavljanju deset poslovnih zona, koje obuhvataju preko 100 urbanističkih parcela ukupne površine oko 300 hektara.
„Ove poslovne zone su od velikog značaja ne samo za Podgoricu, već i za Crnu Goru, jer otvaraju mogućnosti za brojne investicije, kreiraju prostor za razvoj novih biznisa i otvaranje novih radnih mjesta“, naveo je.
Istorijat biznis zona datira od 2011. godine kada je usvojen Plan razvoja biznis zona u Crnoj Gori, dok se u Glavnom gradu Podgorica koncept biznis zone zvanično pominje prvi put u Prostorno urbanističkom planu (PUP) Glavnog grada 2014-2024. godine.
Zakon o regionalnom razvoju propisuje da se ravnomjernijem regionalnom razvoju doprinosi i kroz osnivanje biznis zona i da je biznis zona prostor namijenjen za plansko korišćenje od strane većeg broja privrednih društava i preduzetnika iz oblasti proizvodnje ili usluga koja osim zajedničkog prostora, pruža i dodatne olakšice…
Junčaj navodi da zakup zemljišta u biznis zonama traje do 30 godina, sa simboličnom godišnjom zakupninom od samo jedan cent po kvadratnom metru. Postoji mogućnost kupovine zemljišta po procijenjenoj vrednosti uz mogućnost otplate u 60 mjesečnih rata, za one parcele za koje su dobili saglasnosti Vlade Crne Gore.
„Dodatne pogodnosti uključuju oslobođenje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva u trajanju od 10 godina i smanjenje naknade za komunalno opremanje za 100 odsto bez dodatnih obaveza za Glavni grad“, kazao je Junčaj.
Biznis zone su strateški raspoređene
Na pitanje zašto su značajne biznis zone, Junčaj odgovara da su one strateški raspoređene kako bi se privukli značajni investitori, a sa blizinom aerodroma, pruge Beograd-Bar, važnih saobraćajnica i Luke Bar, nude idealan položaj za podsticanje razvoja preduzetništva i privlačenje direktnih stranih investicija.
„Potencijalne investicije u ove zone ne samo da će doprinijeti ekonomskom rastu Podgorice, već će imati i šire pozitivne efekte na državnu ekonomiju. Razvojem biznis zona na nivou jedinice lokalne samouprave upravo se želi podsticati i podstiče se ravnomjeran razvoj Crne Gore i povećanje zaposlenosti. Namjera je da se ekonomski valorizuje prostor koji je obuhvaćen Odlukom o osnivanju biznis zona Glavnog grada Podgorica i da se na tom prostoru stvore neophodne pretpostavke za otvaranje što većeg broja radnih mjesta“, rekao je.
Najavljuje da će se kroz dalju implementaciju projekta Biznis zone, realizovati investicije vrijedne više stotina miliona eura, zahvaljujući kojima će Podgorica uskoro dobiti nove hotele i bolnicu, retail parkove, sajamske, logističko-distributivne centre i nove proizvodne pogone, a veliki broj sugrađana priliku za zaposlenje u okviru vise hiljada novih radnih mjesta.
„Biznis zone su jedine prave, kompletne i nedovoljno iskorišćene podsticajne mjere koje Crna Gora nudi ozbiljnim investitorima. Glavni razlog za osnivanje biznis zona na teritoriji Glavnog grada je smanjenje nezaposlenosti kroz kreiranje novih radnih mjesta jer se zbog unutrašnjih i globalnih migracija Podgorica značajno širi“.
Dosta je bilo kritika u javnosti da se bizni zone proglašavaju da bi samo „podobni“ biznismeni dobili povlastice, a Junčaj ističe da su u Glavnom gradu svjesni kritika i trude se da proces selekcije korisnika biznis zona bude transparentan i zasnovan na jasnim kriterijumima, kako bi osigurali da privilegije dobiju kompanije koje zaista doprinose razvoju grada.
„Važno je naglasiti da je proces odabira korisnika biznis zona vođen transparentnošću i fer kriterijumima. Javni pozivi su bili jasno definisani, a izbor korisnika zasnovan na čvrstim osnovama, uključujući finansijsku stabilnost i planiranu vrijednost investicija. Grad je takođe sarađivao sa relevantnim organizacijama i institucijama u cilju poboljšanja uslova poslovanja“.
„Glavni grad u prvom redu je (bio) vođen zaštitom javnog interesa, na osnovu ovih kriterijuma su birani kredibilni partneri, tako da kompanije koje nijesu bile finansijski stabilne nijesu mogle da učestvuju u javnom pozivu, kao ni oni privredni subjekti koji redovno nijesu izmirivali obaveze prema državi ili su imali pravosnažne presude o krivičnom djelu u poslovnoj djelatnosti“.
Naglašava da je tekst Nacrta javnog poziva zajedno sa Nacrtom ugovora o poslovanju u biznis zoni 23. marta 2021. godine dostavljen Privrednoj komori Crne Gore, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Savjetu stranih investitora Crne Gore (MFIC), privrednim komorama koje posluju u Crnoj Gori (francusko-crnogorsko udruženje privrednika, Confindustria i sl) svim članovima Savjeta za unapređenje biznis ambijenta na teritoriji Glavnog grada radi davanja eventualnih komentara i sugestija.
Dodaje da su kriterijumi za izbor korisnika i druga pitanja od značaja za rad u biznis zoni bila u potpunosti prihvaćena i da su prije usvajanja Odluke o osnivanju biznis zona održane brojne javne rasprave.
„Samo proglašenje biznis zona je ‘posljedica’ Uredbe o biznis zonama, koja je proistekla iz Zakona o regionalnom razvoju, te projekat biznis zone proglašen projektom od strateškog značaja“, objasnio je Junčaj.
Smjena vlasti odložila izbor novih korisnika biznis zona
Međutim drugi javni poziv za izbor korisnika biznis zona u Glavnom gradu još nije završen.
Junčaj objašnjava da je u aprilu 2023. godine došlo do smjene gradske vlasti, te je bilo potrebno odlučiti o daljem pravcu strateškog razvoja grada.
„Najprije je bilo potrebno promijeniti sastav Komisije, s obzirom na to da je došlo do promjene rukovodstva, a pojedini članovi uprave odnosno gradskih preduzeća nijesu više bili dio istih, kako bi se priveo kraju proces bodovanja i pristupilo pregovorima sa investitorima za II javni poziv“.
Gradonačelnica Olivera Injac je 5. oktobra ove godine donijela izmjene i dopune Rješenja o obrazovanju Komisije za vrednovanje ponuda i izmjene i dopune Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada 15. septembra kojima je predviđeno da Sekretarijat za preduzetništvo i investicije vrši poslove uprave koji se odnose na “sprovođenje upravnih postupaka i vršenje upravnih radnji u oblastima za koje je organ obrazovan (izbor korisnika biznis zona…)”.
„Detalji o drugom javnom pozivu i odabiru korisnika biznis zona još nisu poznati, ali radimo na tome da proces bude završen transparentno i u najkraćem mogućem roku. Svakako, kontaktiraćemo resorno ministarstvo kako bi se uključilo u koordiniranju ovog procesa zbog značajne veličine potencijalnih investicija koje su stvarne i ozbiljno dokumentovane. Odmah po dobijanju konačne rang liste od strane Komisije donijećemo odluke o izboru korisnika biznis zona u skladu sa zakonom“, najavio je.
Podsjeća da su u januaru 2022. godine za korisnike biznis zona izabrani Trust construction d.o.o. i Kips d.o.o, u okviru detaljinih urbanističkih planova (DUP) „Industrijska zona A“ i „Servisno skladišna zona„, čije su ponude prethodno ocijenjene kao formalno ispravne i finansijski i ukupno prihvatljive.
Predlog ugovora sa tim kompanijama, kako je najavio, naći će se na jednoj od narednih sjednica Skupštine, nakon konačnih razgovora sa investitorima, ukoliko su i dalje zainteresovani.
„Svakako, predviđena je mogućnost da u slučaju nepoštovanja ugovora, može se pristupiti preduzimanju odgovarajućih koraka, uključujući raskid ugovora, kako bismo očuvali integritet i ciljeve biznis zona“.
Značaj biznis zona ogleda se, kako kaže, i u njihovoj sposobnosti da generišu prihode za gradsku i državnu kasu, kao i u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.
„Uz to, biznis zone su usko povezane sa strateškim ciljevima grada i države, nudeći investitorima niz dodatnih servisa i olakšica. Ovo uključuje poreske benefite, bezbjednosne garancije kao članica NATO-a, te perspektivu članstva u EU“.
Veliko interesovanje za kupovinu parcela za gradnju zgrada
Osim poslovnih zona, Podgorica privlači investitore i u drugim oblastima, uključujući svoj dinamičan razvoj, konkurentne investicione politike i strategijsku lokaciju, navodi Junčaj.
„U posljednje vrijeme veliko je interesovanje za kupovinu gradskih parcela za izgradnju stambeno poslovnih objekata. Uskoro planiramo da raspišemo oglase za valorizaciju više lokacija širom Glavnog grada, a naročito lokacije na Starom Aerodromu i Zabjelu jer se tamo nalaze neiskorišćeni džepovi koje je potrebno infrastrurno privesti namjeni. Smatram da nešto što se brzo može realizovati su fabrika za flaširanje vode od viška kapaciteta na Marezi, Istočna tribina, solarna elektrana ‘Velje Brdo’, više Glamping – Eco rizorta ukoliko se usvoje izmjene i dopune PUP-a, nekoliko bulevara ili bar njihovi djelovi kao i Zapadna obilaznica“.
Pored toga, interesovanje za projekte po modelu javnog-privatnog parnerstva je značajno naročito za podzemne garaže. „Grad ima veliko iskustvo sa ovakvim projektima poput Mall of Montenegro – Hotel Ramada – Tržnice i pijace (takozvani projekat Gintaš), Bazar i novi dio Tološke šume“, kaže Junčaj.
Što se tiče prioritetnih projekata u Glavnom gradu, oni su, kako je dodao, usmjereni na dalji razvoj infrastrukture, poboljšanje poslovnog okruženja i ekonomskih aktivnosti.
„Glavni grad se neprestano razvija i širi, privlačeći investicije vrijedne desetine miliona eura i otvarajući mogućnosti za zapošljavanje preko 2.000 ljudi. Kao gradski menadžer Podgorice, s ponosom mogu istaći postignuća i planove našeg Glavnog grada, koji se dinamično razvija i privlači brojne investitore. Dakle, fokusirani smo na niz projekata, uključujući razvoj infrastrukture, poboljšanje uslova za poslovanje i podršku ključnim industrijama. Budžet za 2024. godinu predviđa značajna ulaganja u ovim oblastima“.
Podgorica, Glavni grad Crne Gore, preoblikuje se u pametan grad kroz niz inovativnih projekata i inicijativa. Junčaj navodi da je od 2018. godine grad postao lider u implementaciji koncepta pametnog grada, uključujući projekte poput „smart parkinga“, razvoj aplikacija kao što su „Kasper“ za prijavljivanje nelegalno odloženog otpada i „Moje drvo“ za doprinos ozelenjavanju grada. Osim toga, modernizacija javnog prevoza, uvođenje javnih punionica za električne automobile, i podrška francuske vlade preko AFD-a za Digital City Action Plan, sve su dio napora Podgorice da postane centar održivosti i inovacija.
„Projekat ‘Smart City’ u Podgorici obuhvata različite aspekte digitalne transformacije grada. Fokus je na unapređenju kvaliteta života građana, čineći Podgoricu ugodnim mjestom za život kroz pouzdane, efikasne i održive javne usluge. Akcioni plan pametnog grada uključuje upotrebu naprednih tehnologija kao što su BIM/CIM rješenja, razvoj digitalnog blizanca grada ili super aplikacije, i promociju održivih praksi u građevinskom sektoru. Ovaj holistički pristup digitalnoj transformaciji ima za cilj da podrži Podgoricu u njenom nastojanju da postane pametan grad evropskih standarda“.
Dodaje da su sve informacije dostupne na portalu “invest.podgorica.me”.
Uloga gradskog menadžera veoma izazovna
Junčaj je za gradskog menadžera Podgorice izabran 2018. godine i mandat mu ističe u februaru naredne.
Ta uloga je, kaže, izazovna, ali istovremeno izuzetno zadovoljavajuća.
„Kao menadžer, ponosan sam na sve što smo postigli u ovom predivnom gradu. Posebno sam ponosan na naše zelene inicijative. Podgorica postaje sve zeleniji grad, sa brojnim parkovima i zelenim površinama koje su ne samo lijepe za oko, već i vitalne za zdravlje i dobrobit naših građana. Radimo na smanjenju emisija ugljen-dioksida i promovisanju održivih transportnih rješenja“, kazao je.
Ulaganje u obrazovanje i mlade je, kako dodaje, takođe ključno.
„Radimo na tome da Podgorica postane grad koji pruža izvrsne mogućnosti za obrazovanje i profesionalni razvoj mladih ljudi. Želimo da naši mladi ostanu ovdje i doprinesu daljem razvoju našeg grada. Zaista vjerujem da su ove inicijative i dostignuća ključ uspjeha našeg grada“.
Poručuje da Podgorica nije samo mjesto na mapi; to je živi, dinamični grad koji se neprestano razvija i raste.
„Podgorica je grad budućnosti, i ja sam ponosan što sam dio te budućnosti“.
U ponedjeljak treći investicioni forum
Prije novogodišnjih praznika (18. decembra) Glavni grad će organizovati Treći podgorički investicioni forum, na kojem su se najavili više renomiranih biznismena iz zemlje i inostranstva, ali i izuzetni govornici.
Junčaj poziva sve zainteresovane da se registruju putem posebno kreiranog sajta “forum.podgorica.me” kako bi čuli precizne informacije o viziji i projektima na nivou Glavnog grada Podgorica i Crne Gore.
„Nadam se da će jednog dana i univerziteti kreirati smjerove ili specijalizacije za buduće menadžere gradova, kako bi svaki grad imao službu menadžera jer je ta pozicija istinski autopilot dugme jednog grada“.
