Mask stalno priča o robotaksijima i robotima, ali Teslin pravi motor rasta dolazi iz drugog pravca

Zbog pritiska konkurencije i slabije tražnje, Teslina era nezaobilaznog motora rasta na tržištu električnih vozila je završena. Pošto kineski rivali sada globalno diktiraju tempo, očekuje se da će Tesla i ove godine dodatno zaostati za Bi-Vaj-Dijem (BYD) u ukupnoj prodaji.

Ali dok izvršni direktor Tesle Ilon Mask (Elon Musk) održava cijenu akcije u životu pričama o robotaksijima i Optimusu, Teslin energetski sektor radi ono što Vol strit (Wall Street) najviše voli – ostvaruje stvarne prihode. Unutar Tesline sve izraženije krize identiteta, baterije za elektroenergetske mreže i, potencijalno, solarna energija, trenutno su najizgledniji izvor rasta koji kompanija ima.

„To je njihov najbolji posao“, rekao je Ros Gerber (Ross Gerber), Teslin investitor i česti Maskov kritičar, kao i izvršni direktor kalifornijske investicione kuće Gerber Kavasaki iz Santa Monike. „Tražnja za energijom je ogromna, a najjednostavnije rješenje za snabdijevanje su solarni i baterijski sistemi, koji imaju najniže troškove. Trenutno postoje ogromne mogućnosti za Teslu kada je riječ o njihovoj primjeni.“

Prihodi rasli za trećinu

U pravu je. Već deset godina Tesla pakuje i prodaje baterijske ćelije u Pauervol (Powerwall) sistemima za kućne solarne instalacije, kao i u znatno većim Megapek (Megapack) sistemima za skladištenje energije na nivou elektroenergetskih mreža. U 2025. Teslino baterijsko poslovanje ostvarilo je rekordnih 12,8 milijardi dolara prihoda, što je rast od 27 odsto, dok su godišnji prihodi od automobila pali 10 odsto, na 69,5 milijardi dolara. Tesla je i dalje pretežno automobilska kompanija po prihodima, ali važan je trend: energetski segment raste, automobilski pada, a makroekonomsko okruženje sugeriše da bi se taj jaz mogao dodatno povećati.

S obzirom na to da data centri sve više opterećuju kapacitete elektroenergetskih mreža i guraju cijene električne energije za domaćinstva naviše, Tesla takođe razmatra povratak proizvodnji solarnih panela, nakon što ranije ambicije, uključujući solarni krov, nijesu ispunile očekivanja.

„Prilika u solarnoj energiji je potcijenjena“, rekao je Mask u januaru tokom predstavljanja poslovnih rezultata. „Smatramo da je najbolji način za značajno povećanje kapaciteta elektroenergetske mreže solarna energija i baterije na Zemlji, kao i solarna energija u svemiru. Zato ćemo raditi na tome da dođemo do 100 gigavata godišnje proizvodnje solarnih ćelija, integrišući cio lanac snabdijevanja – od sirovina do gotovih solarnih panela.“

Automobilski posao slabi

Dok milijarder pokušava da transformiše Teslu u kompaniju za vještačku inteligenciju i robotiku, njen automobilski posao postepeno slabi i uglavnom se oslanja na tražnju za glavnim modelima Model Y i Model 3. Sajbertrak (Cybertruck) se teško probija na tržištu, a Mask je u januaru rekao da će kompanija ukinuti SUV Model X i limuzinu Model S – dva modela koja su pomogla izgradnji Teslinog brenda i profitabilnosti u ranim godinama. Tesla planira da kasnije ove godine predstavi proizvodnu verziju kamiona Semi i neobičnog Sajberkeba (Cybercab), ali se oba projekta suočavaju sa izazovima i vjerovatno neće generisati dovoljno prodaje da preokrenu globalni pad Teslinog automobilskog poslovanja.

Baterije i solarna energija su druga priča. One su direktni nasljednici Maskovog manifesta iz 2006. o stvaranju kompanije koja će „ubrzati prelazak sa ekonomije zasnovane na vađenju i spaljivanju ugljovodonika“. To je dugoročnija strategija od novijih planova vezanih za autonomna vozila i humanoidne robote. Energetski segment oslanja se na vrlo konkretne današnje izazove: pouzdanost elektroenergetskih mreža, rast tražnje za energijom zbog vještačke inteligencije i rastuće troškove energije.

Svima trebaju baterije

Čak i bez ambicija vezanih za solarnu energiju u svemiru, Teslini planovi za baterije i solarne sisteme na Zemlji djeluju još privlačnije dok geopolitičke tenzije potresaju energetska tržišta. Rat s Iranom uzdrmao je očekivanja o globalnom snabdijevanju energijom, pa je cijena nafte 9. marta skočila iznad 100 dolara po barelu.

Skladištenje energije u baterijama i solarne instalacije uvode se u američku elektroenergetsku mrežu rekordnim tempom. Prema udruženju Solar Energy Industries Association, do kraja 2025. instalirano je najmanje 57 gigavatsati kapaciteta baterijskog skladištenja, što je rast od 29 odsto na godišnjem nivou. Očekuje se da će ukupni kapacitet do kraja ove godine dostići 70 GWh, dovoljno za snabdijevanje električnom energijom više od 50 miliona domaćinstava. SAD je u 2025. dodao i 43 gigavata solarne energije, što je petu godinu zaredom najveći izvor novih kapaciteta u elektroenergetskoj mreži.

Tražnja za baterijskim skladištenjem raste širom mreže, a ne samo u sektoru obnovljivih izvora energije, kako bi se stabilizovalo snabdijevanje električnom energijom, rekao je Džigar Šah (Jigar Shah), suosnivač savjetodavne firme za čiste tehnologije Multiplier i bivši direktor Kancelarije za kreditne programe američkog Ministarstva energetike u administraciji Džoa Bajdena (Joe Biden). Napredak u tehnologiji skladištenja omogućava znatno efikasnije korišćenje energije proizvedene iz svih izvora – nuklearne, gasne, iz uglja, solarne, vjetro i hidroenergije – i ublažava opterećenje mreže tokom vršnih perioda tražnje.

Vrijednost oko 90 milijardi dolara

„Gradite što više obnovljivih izvora energije za koje možete dobiti dozvole, ali baterije možete graditi gotovo bilo gdje“, rekao je Šah. „Na trafostanicama elektroprivrede, iza brojila u Vol mart (Walmart) prodavnicama, u crkvama, školama i na brojnim drugim mjestima.“

Teslin rani ulazak na tržište baterijskog skladištenja, oslonjen na proizvodnju ćelija koje koristi u svojim električnim vozilima, dao mu je početnu prednost na američkom tržištu, najprije u segmentu kućnih solarnih sistema, a potom i u saradnji sa elektroprivredama. Taj posao se stalno širio tokom posljednje decenije i „mogao bi vrijedjeti oko 90 milijardi dolara“, rekao je analitičar Bank of America Aleksander Peri (Alexander Perry) u izvještaju objavljenom ovog mjeseca.

Ben Kalo (Ben Kallo), analitičar investicione kuće Baird, procjenjuje da će prihodi Teslinog energetskog segmenta ove godine porasti oko 17 odsto, uglavnom zahvaljujući prodaji Megapek sistema. „To je najjači segment među Teslinim zrelijim poslovima, a pokreću ga mnogi faktori, među njima potreba za energijom i modernizacija prenosne mreže.“

Nove fabrike i povećanje proizvodnje

Trenutno Tesla može da proizvede ukupno 80 gigavatsati Megapek baterijskih sistema u fabrikama u Lejtropu u Kaliforniji i Šangaju, po 40 GWh u svakoj, rekla je za Forbes Ajola Hjuz (Iola Hughes), šefica istraživanja u londonskoj kompaniji Benchmark Mineral Intelligence.

„Kompanija planira da do 2028. pokrene i treći pogon u Hjustonu sa dodatnih 50 GWh kapaciteta, uz mogućnost proširenja postojećih fabrika“, rekla je. Zbog toga poslovna jedinica ima „veliki prostor za rast“.

Kako bi ojačala domaći lanac snabdijevanja baterijama, Tesla je u januaru pokrenula rad rafinerije litijuma u blizini Korpus Kristija u Teksasu, najveće u SAD-u, objavio je Mask na platformi X. Ipak, kompanija se i dalje oslanja na kineske partnere za komponente koje se koriste u litijum-gvožđe-fosfatnim (LFP) ćelijama u Megapek sistemima. Zasad više američke carine na kineske baterije i materijale nijesu značajno smanjile tražnju za Teslinim baterijama.

Početkom ove godine kompanija je takođe počela da prodaje nove solarne panele TSP-415 i TSP-420, koji se očigledno proizvode u fabrici u Bafalu u saveznoj državi Njujork. To je donekle iznenađenje jer je ta fabrika u vlasništvu države Njujork, koja je Tesli iznajmljuje za simboličan dolar godišnje, godinama bila nedovoljno iskorišćena nakon što je prvobitno služila kao fabrika panela SolarSitija (SolarCity). Tesla je SolarSiti preuzeo 2016. u kontroverznom poslu, spasavajući kompaniju povezanu sa Maskom za koju su kritičari tvrdili da ide ka insolventnosti.

Uprkos tome, Bafalo je daleko od proizvodnog kapaciteta od 100 GW koji Mask cilja u novom Teslinom solarnom zaokretu. Kolbi Hejstings (Colby Hastings), viši direktor Tesla Enerdžija (Tesla Energy), rekao je da je cilj kompanije ove godine povećati kapacitet montaže panela u Bafalu na 300 MW.

Potpuno logična odluka

Iako bi Tesla mogla dodatno proširiti proizvodnju u Bafalu, vjerovatno razmatra i izgradnju nove fabrike negdje drugdje, smatra Šah. „Ne znam da li su već odabrali lokaciju. Postoji sedam ili osam lokacija koje sam procjenjivao dok sam bio u Ministarstvu energetike, gdje je projekat bio gotovo završen, ali je napušten, pa bi mogli preuzeti neku od njih“, rekao je.

„Kada je riječ o solarnoj energiji, mislimo da je Tesla posvećena razvoju proizvodnje u SAD-u, ali ne očekujemo da će gradnja nove fabrike početi prije sljedeće godine“, rekao je analitičar Bairda Ben Kalo. Uz Bafalo, „mogu izgraditi potpuno novu fabriku. Moj je utisak da će 100 GW o kojima je Mask govorio biti izgrađeno postepeno, recimo kroz četiri projekta od po 25 GW, pa bi cio proces mogao trajati nekoliko godina.“

Tesla nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Gerber nije uvjeren da su Maskove solarne ambicije ostvarive u vremenskom okviru koji sugeriše njegova retorika, a sigurno neće biti ni jeftine. Ipak, smatra da je strateški fokus na energiju potpuno logičan.

„Energetski posao ne samo da raste nego je i profitabilan, sa pristojnim maržama, i dalje se širi“, rekao je. „Taj segment vrijedi veoma mnogo – između 50 i 100 milijardi dolara. Postaje sve važniji dio Tesle jer prodaja u drugim segmentima pada.“

Alan Ohnsman, Forbes

Tesla’s Best Growth Story Isn’t Robotaxis—It’s Batteries