Kompanije, oprez! Ovakve će biti cijene nafte, gasa, bakra, aluminijuma i drugih sirovina sljedeće godine

Svjetska banka predviđa da će sljedeće godine cijene sirovina pasti u prosjeku za četiri odsto, nakon pada od 24 odsto ove godine. Goldmen Saks (Goldman Sachs), međutim, vjeruje da ulaganje u sirovine donosi dobre prinose.

Cijene robe zabilježile su ove godine najveći pad od pandemije, ali su ostale na visokom nivou, prema agregatnom indeksu cijena robe Svjetske banke. Ovi padovi će se ublažiti 2024. godine, ali će indeks i dalje pasti četiri odsto, predviđa ova međunarodna finansijska institucija u izvještaju s kraja novembra.

Očekuje se da će se cijene energenata, gdje nafta igra glavnu ulogu, smanjiti pet odsto, navodi Svjetska banka. Metali i prehrambene sirovine takođe će zabilježiti pad cijena u 2024. Slab privredni rast sljedeće godine usporiće tražnju.

Nepoznat je uticaj geopolitičkih rizika. Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku uticalo bi na cijene nafte i drugih energenata, a trgovinska ograničenja bi mogla da podignu cijene prehrambenih proizvoda, ocjenjuje Svjetska banka.

Goldmen preporučuje ulaganje

S druge strane, investicioni gigant Goldmen Saks preporučuje da se ulaže u sirovine. Njihovi analitičari predviđaju prinos od 21 odsto u narednih 12 mjeseci u novembarskom izvještaju, pri čemu su veće cijene energije i industrijskih metala pokretale ovaj rast.

U Goldmen Saksu se klade na postepeno popuštanje stroge monetarne politike američke i evropske centralne banke. To bi takođe trebalo da omogući snažniji privredni rast i time podrži tražnju za sirovinama.

Provjerili smo kakve su prognoze kretanja cena ključnih sirovina u kategorijama energenata, metala i hrane.

OPEC protiv OECD

Cijene sirove nafte padaju od kraja septembra, uprkos smanjenju proizvodnje OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte). Visoke rezerve nafte u razvijenim zemljama, loše prognoze privrednog rasta i pooštreni finansijski uslovi donose manju tražnju za crnim zlatom.

Vest Teksas Intermidiejt (West Texas Intermediate) (VTI), jedna od svjetskih referentnih stopa, pala je sa više od 90 dolara po barelu u septembru na sadašnjih 70 dolara.

OPEC i Međunarodna agencija za energetiku (IEA) – glavni prediktori cijena nafte – dale su u novembru prilično različite prognoze tražnje u 2024. OPEC očekuje povećanje od 2,25 miliona barela dnevno, uglavnom zbog Kine.

IEA, s druge strane, predstavlja stav razvijenih zemalja, koje su najčešće među glavnim uvoznicima nafte. Oni su u posljednjoj prognozi za narednu godinu spustili očekivani rast tražnje sa milion barela dnevno na 880.000 barela dnevno.

IEA vidi „održivo manju potražnju“ za naftom u razvijenim zemljama OECD-a zbog rastuće prodaje električnih vozila i zelene tranzicije.

Naravno, u interesu zemalja članica OPEC-a je da imaju veću tražnju, što znači i višu cijenu, dok bi zemlje uvoznice radije imale manju tražnju, a time i nižu cijenu. Razlika između ove dvije procjene iznosi više od procenta svjetske dnevne potrošnje nafte.

Prema Goldmen Saksu, cijena nafte 2024. godine će se kretati između 70 i 100 dolara po barelu. Svjetska banka predviđa da će ovogodišnje cijene u prosjeku biti 84 dolara za barel, a sljedeće godine 81 dolar. Očekuje se da će smanjenje proizvodnje zemalja OPEC-a biti djelimično nadoknađeno većom proizvodnjom u zemljama koje nisu članice izvozne grupe.

Cijene gasa u Evropi su malo niže

Očekuje se da će zbog manje tražnje evropske cijene prirodnog gasa 2024. pasti dodatnih četiri odsto. Ove godine su pali 68 odsto, napominje Svjetska banka, poslije energetske krize izazvane prošle godine prekidom isporuke gasa gasovodima iz Rusije.

Evropa je ruski gas zamijenila uvozom tečnog prirodnog gasa (LNG). EU ulazi u novu zimu sa značajnim zalihama. Skladišta gasa širom kontinenta su popunjena skoro 93 odsto, prema Gas Infrastructure Europe (GIE). Cijene gasnih fjučers ugovora na holandskoj TTF berzi kreću se oko 40 eura po megavat satu.

U 2024. godini očekuje se i pad cijena prirodnog gasa i LNG-a u SAD za 20, odnosno sedam odsto, navodi Svjetska banka.

Industrijski metali će biti jeftiniji

Nakon projektovanog pada od 12 odsto u 2023. godini, očekuje se da će cijene industrijskih metala poput bakra, nikla, olova i cinka sljedeće godine pasti za još pet odsto zbog manje potražnje. Svjetska banka očekuje poboljšanje tek 2025.

Agencija za kreditni rejting Fič (Fitch) objavila je sličnu prognozu prošle nedjelje. U izvještaju, analitičari su napisali da bi cijena bakra na Londonskoj berzi metala mogla da padne dva odsto sljedeće godine na 8.600 dolara po metričkoj toni. Očekuje se da će ruda gvožđa pasti do osam odsto na 111 dolara po toni, dok se očekuje da će cink pasti oko 29 odsto na 2.550 dolara po toni.

Istraživačka agencija BMI, s druge strane, ima pozitivne izglede za kalaj, aluminijum, bakar, olovo, čelik, koksni ugalj i rudu gvožđa. Zbog viška ponude na tržištu predviđaju samo pojeftinjenje nikla i cinka. Rast cijena će inače biti nizak zbog usporavanja globalnog ekonomskog rasta, kažu oni.

Svijetli izuzetak

Plemeniti metali, posebno zlato, trebalo bi da prođu bolje 2024. godine, predviđa Fič. Očekivano smanjenje stope u SAD sljedeće godine moglo bi da pomogne podizanju spot cijena za 11 odsto na 1.900 dolara po unci.

Cijena zlata je obično obrnuto proporcionalna vrijednosti dolara i prinosu na američke trezorske obveznice. Nedavni signali američkih Federalnih rezervi (FED) o ublažavanju monetarne politike doveli su do toga da prije nekoliko dana cijena zlata kratko skoči na rekordni nivo od 2.135 dolara po unci.

Niže cijene hrane uz stabilno snabdijevanje

Cijene prehrambenih sirovina su prošle godine pale oko šest odsto, pokazuju podaci Svjetske banke. Među njima su presudne cijene žitarica poput pšenice i kukuruza.

Poboljšanje globalne ponude žitarica pomoglo je da se ublaže neki od rizika. Među njima se ističu prekršeni sporazum Ukrajine i Rusije o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskog regiona i zabrana izvoza pojedinih vrsta pirinča najvećem izvozniku ove sirovine Indiji.

Očekuje se da će cijene u poljoprivredi 2024. pasti još dva odsto zbog visokih zaliha, predviđa Svjetska banka. Uprkos višku ponude, rizik od nestašice hrane ostaje visok, upozorava se u izvještaju banke.

Litijum će biti znatno jeftiniji

Očekuje se da će cijene litijum karbonata u Kini, najvećem proizvođaču i potrošaču ovog ključnog materijala za zelenu tranziciju, nastaviti da padaju sljedeće godine, prenosi Rojters.

Ove godine cijene su već naglo porasle oko 77 odsto. Prošle sedmice su dostigle najniži nivo u dvije godine od 115.500 juana (15.000 eura) po metričkoj toni. Naredne godine kineski litijum bi mogao da pojeftini dodatnih 30 odsto i dostigne cijenu od 80.000 juana (10.400 eura) po toni.

Razlog je rast ponude litijuma. Ovo nadmašuje rast potražnje za materijalom koji se, između ostalog, koristi u baterijama za električna vozila. Globalna ponuda litijuma skočiće 40 odsto 2024. godine, prema prognozama UBS banke.

Proizvodnja se povećava u Latinskoj Americi i Australiji, kao i u Africi, piše Rojters. Očekuje se da će sljedeće godine višak u snabdijevanju iznositi 12 odsto. Ove godine je bilo četiri odsto.

Jan Artiček, Forbes Slovenija