Kalezić: CBCG ne može da zabrani bankama naplaćivanje naknade za osnovne usluge

Centralna banka Crne Gore (CBCG) nema ovlašćenja niti mehanizme za ograničavanje ili propisivanje visine naknada u domaćem platnom prometu, rekla je za Forbes Crna Gora viceguvernerka Zorica Kalezić.

„Ovu vrstu nadležnosti nema nijedna od 27 centralnih banaka Evropske unije. CBCG kontinuirano radi na unapređenju efikasnosti platnog sistema, dostupnosti finansijskih usluga i jačanju zaštite korisnika, dosljedno primjenjući regulatorni okvir zasnovan na evropskim direktivama“, kazala je Kalezić odgovarajući na pitanje da li Centralna banka razmišlja da, po ugledu na Hrvatsku, zabrani komercijalnim bankama naplaćivanje naknade za osnovne usluge korisnicima.

U Hrvatskoj je sredinom maja Sabor usvojio izmjene Zakona o usporedivosti naknada, koji zabranjuje hrvatskim bankama da naplaćuju naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima platu, penziju ili druga stalna primanja preko računa u toj banci

Paket besplatnih usluga za koje hrvatske banke korisniku ne mogu više naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korišćenje internet ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inostranstva, izdavanje i korišćenje debitne kartice i plaćanje karticom u trgovinama.

Banke u Crnoj Gori samostalno uređuju visinu naknada

Kalezić objašnjava da je crnogorskim Zakonom o platnom prometu definisano da banke samostalno, kroz interne akte i poslovnu politiku, uređuju visinu naknada za pojedine usluge, dok je Centralna banka nadležna da obezbijedi transparentno, fer i konkurentno tržište, uz jasno informisanje korisnika o troškovima usluga, kao što je predviđeno EU Direktivom o računima za plaćanje (PSD2/Direktiva o računima za plaćanje – PAD).

Crnogorske banke su u prvih šest mjeseci ove godine, od naknada i provizija imale prihod od 74,8 miliona eura. Od ukupno 11 banaka koje posluju u Crnoj Gori, u prvoj polovini godine njih deset je ostvarilo profit od ukupno 72,7 miliona eura. U minusu je bila Adriatik banka, čiji gubitak iznosi oko 2,7 miliona eura.

Kalezić napominje da u Hrvatskoj naknade u domaćem platnom prometu nije ograničila Hrvatska narodna banka, već je to učinjeno posebnim zakonom čiji je predlagač bila Vlada Hrvatske.

Iz crnogorske Vlade nijesu odgovorili na pitanja Forbesa Crna Gora da li razmišljaju da, po ugledu na Hrvatsku, donesu poseban zakon kojim bi ograničili visine bankarskih naknada u domaćem platnom prometu.

Malo korisnika besplatnog računa za osjetljive kategorije

Kalezić podsjeća i da je u cilju zaštite korisnika platnih usluga u Crnoj Gori od januara 2023. u primjeni Zakon o uporedivosti naknada i osnovnom računu, kojim se garantuje pravo na osnovni račun sa osnovnim uslugama, koji je besplatan ili ima razumnu naknadu za osjetljive kategorije.

„Kako je iskorišćenost ove zakonske mogućnosti niska i koristi je svega 1.560 od više od 150.000 potencijalnih korisnika, CBCG, u saradnji sa Vladom – Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, trenutno priprema nacionalnu kampanju promocije osnovnog računa za plaćanje, kako bi se dodatno olakšao pristup finansijskim uslugama građanima sa nižim prihodima“, navela je.

Kako je dodala, Centralna banka, u skladu sa Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje objavljuje na svom sajtu pregled najčešćih usluga koje banke nude građanima, zajedno sa pripadajućim naknadama, tako da građani mogu na jednostavan način da uporede ponude banaka za najčešće korišćene usluge i izaberu onu koja im najviše odgovara.

„Na jednom mjestu mogu se vidjeti i uporediti visine naknada u različitim bankama za vođenje računa, internet i mobilno bankarstvo, izdavanje debitnih i kreditnih kartica, podizanje gotovine na bankomatu ili šalteru i druge osnovne usluge“, rekla je Kalezić.

Pregled je dostupan na linku: https://www.cbcg.me/me/kljucne-funkcije/platni-promet/naknade-za-usluge-povezane-sa-racunom-za-placanje-potrosaca.

Kako je objasnila Kalezić, ovaj pregled korisnicima omogućava da u par klikova saznaju koji paket usluga ili koja banka nudi najbolje uslove za pojedinačne usluge, poput naknada za vođenje računa, najpovoljnije internet bankarstvo ili najniže provizije za podizanje gotovine.

„Dodatno, Centralna banka Crne Gore je, shodno zakonskim ovlašćenjima, a u cilju smanjenja troškova i olakšavanja pristupa savremenim platnim uslugama, nedavno usvojila paket reformskih mjera koje se odnose na međunarodni platni promet i SEPA transfere“, podsjetila je.

Prema riječima Kalezić, odluka CBCG o ograničenju naknada za SEPA transfere donosi konkretne finansijske koristi građanima i privredi – uz procijenjenu godišnju uštedu od gotovo 14 miliona eura.

„Time je Crna Gora postala jedna od rijetkih SEPA zemalja koja koristi mogućnosti EU regulative za ograničavanje visine bankarskih naknada u međunarodnim platnim transakcijama“, kazala je.

Nova odluka, koja stupa na snagu 6. oktobra 2025, predviđa značajno niže naknade za SEPA transfere, uključujući:

• 0,02 € za dnevni transfer fizičkog lica do 200 €;
• 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000 €;
• 25 € za elektronske transakcije iznad 20.000 €;
• 3,99 € za uplate na šalterima do 20.000 €;
• 50 € za uplate na šalterima preko 20.000 €;
• maksimalno 1,99 € za prijem SEPA transfera do 20.000 €, odnosno do 25 € za veće iznose.

Procijenjena ušteda za korisnike iznosi oko 13,9 miliona eura godišnje, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva u EU. Ovo će uticati i na prihode banaka, za koje se procjenjuje da će se smanjiti za 23,5%, navela je Kalezić.

Paralelno s tim, kako je dodala, CBCG je usvojila Odluku o smanjivanju naknada u okviru RTGS/DNS sistema: za 30% ukinula dodatnu naknadu za transakcije poslije 14:00 i uvela jedinstvenu, nižu tarifu za cijeli operativni dan (08:00–20:00), čime će počev od 15. septembra, uštede korisnika na nivou sistema dostići nivo od oko 400.000 eura godišnje.