Kako se Brisel obračunava s kineskim proizvođačima električnih automobila

Ne budete li sarađivali, možemo vam nametnuti više uvozne carine. To Evropska komisija poručuje trojici kineskih proizvođača električnih vozila koje istražuje zbog navodnog dampinškog snižavanja cijena

Evropska komisija od prošlog oktobra sprovodi istragu nad kineskim proizvođačima električnih automobila. Brisel ih sumnjiči da svoje proizvode prodaju na tržištu Evropske unije (EU) po dampinškim cijenama, što im omogućavaju subvencije kineske države te da nelojalnom konkurencijom štete evropskim proizvođačima.

Komisija je u martu objavila da je pronašla “dovoljno dokaza” da uvoz novih električnih vozila iz Kine u Evropu predstavlja nelojalnu konkurenciju. Komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis rekao je prije nekoliko dana za Politico u Briselu da bi istraga mogla da se završi “prije ljetnih praznika”.

Velika zarada u Evropi

Kineski proizvođači ostvaruju pozamašnu zaradu prodajom u EU, prema nedavnom izvještaju analitičke kuće Rhodium. Primjer: jedan od najvećih proizvođača BYD s modelom Seal U, koji se u Kini prodaje za 20.500 eura, a u EU za 42.000 eura, na domaćem tržištu ostvaruje oko 1.300 eura dobiti, a u Evropi 14.300 eura po automobilu.

Subvencije koje je kineska vlada dala proizvođačima za istraživanje i razvoj te za podizanje fabrika nisu jedini razlog zašto kineski proizvođač može proizvoditi električne automobile po znatno nižoj cijeni od svoje američke ili evropske konkurencije.

Drugi je cijena baterije koja predstavlja 30 do 40 posto cijene koštanja električnog vozila. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, to je za petinu manje nego u Evropi i SAD-u. Isto vrijedi za čelik i druge komponente.

Talas povećane potražnje za električnim vozilima u Evropi sada pokušavaju da uhvate i kineske kompanije. Veliki proizvođači BYD i SAIC već planiraju vlastitu proizvodnju na starom kontinentu. Veliki višak kapaciteta kineske industrije, međutim, izaziva strah među kreatorima politike da bi se pritisak na evropsko tržište uskoro mogao povećati.

Do 2027. kineski automobili držaće 20 posto tržišta?

Prošle godine, prema analizi koju su objavili Financial Times i Wall Street Journal, jedan od pet električnih automobila prodatih u Europi bio je kineskog porijekla. Ove godine mogao bi biti jedan od četiri. Ograničimo li se samo na kineske brendove, njihov udio iznosi 11 posto, a do 2027. mogao bi porasti na 20 posto, prema analizi Brussels Transport & Environment Association, prenose evropski mediji.

Politico je dobio uvid i u dopise koje je Evropska komisija krajem aprila poslala kineskim kompanijama BYD, SAIC i Geely, a u kojima upozorava primaoce da joj nisu dostavili sve potrebne podatke za izračun udjela subvencije u cijeni svog električnog vozila.

Prema članku, Komisija je od kompanije tražila podatke o subvencijama, poslovanju i dobavljačkim lancima. U dopisu navodi da će, ukoliko ne dobije informaciju, sama odrediti iznos uvozne carine za električna vozila, na osnovu dostupnih podataka. To sugeriše da bi i porez mogao biti visok.

Advokati kineskih kompanija nijesu komentarisali sadržaj pisama. Kako navodi Politico, iz dokumentacije je, međutim, jasno da je, na primjer, kompanija SAIC uvjerena da Komisija ima dovoljno podataka za izračun subvencije – sa čime se Komisija očito ne slaže.

Komisija je poslala pisma nekoliko dana prije posjete visokog ranga iz Kine. Predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) u nedjelju je počeo službenu posjetu Francuskoj, a posjetiće i Mađarsku i Srbiju.

Francuski model subvencija

Upravo je Francuska bila glavni inicijator briselske istrage protiv kineskih proizvođača. Već im je prije nekog vremena ograničila prodor na domaće, francusko tržište promjenom pravila za subvencije za električna vozila. Povezala ih je s karbonskim otiskom, čime je kineske proizvođače eliminisala iz ponude subvencioniranih vozila na francuskom tržištu.

Njemačka je puno rezervisanija kad su u pitanju dodatne carine na kineski uvoz. Automobilska udruženja upozoravaju da bi carine mogle dovesti do trgovinskog rata između EU i Kine te ugroziti mnoga radna mjesta u Njemačkoj, kojoj je kinesko tržište vrlo važno.

Vrijedi i obrnuto: Evropa je najveće prodajno tržište za kineska električna vozila. Zbog toga se očekuje da će Si Đinping i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) značajan dio razgovora posvetiti subvencijama za električna vozila, piše Politico.

Odgovor iz Kine

Ranije ove godine Kina je najavila sličnu istragu o mogućoj nepoštenoj konkurenciji za uvezena alkoholna pića iz Evrope, što su neki vidjeli kao odgovor na evropsku najavu povećanja carina na električne automobile. Glavna meta navodno je francuski konjak.

Kako piše Politico, istrage poput ove koju trenutno sprovodi Evropska komisija obično završavaju uvođenjem ili povećanjem carine na uvoz u EU. Trenutno postoji 10 posto uvozne carine na električna vozila.

Komisija može odrediti različite postotke za pojedine proizvođače, ali će vjerovatno odrediti višu uvoznu carinu za cijelo kinesko tržište.

Već pomenuti izvještaj analitičke kuće Rhodium Group pokazao je da su kineski proizvođači električnih vozila toliko konkurentni da bi profitirali i uz uvozne carine od 15 do 30 posto, kakve planira EU. Analitičari misle da bi nanošenje ‘ozbiljne boli’ donijele carine od 50 posto cijene. To bi podiglo cijenu kineskih automobila za uvoznika i krajnjeg kupca u Evropi.

Primjer električnih bicikala

Kao zanimljivost, EU već duže vrijeme ima posebnu antidampinšku carinu na kineske bicikle. Kupac ili uvoznik bilo kojeg bicikla proizvedenog izvan EU mora platiti carinu i porez na dodanu vrijednost (PDV). Ako se radi o biciklu iz Kine, dodatnih 48,5 posto antidampinške carine; za električni bicikl to je čak 62,1 posto.

Nakon uvođenja visokih carina na električne bicikle iz Kine, koje su usvojene 2019, Finansijska uprava Slovenije (Furs) upozorila je na velik uticaj na konačnu cijenu i savjetovala oprez pri kupovini putem interneta.

Pri uvozu e-bicikla po cijeni od 700 eura treba platiti 434 eura antidampinške carine, 120 eura kompenzacijske carine (ovo bi trebalo uravnotežiti učinak subvencioniranja proizvodnje u Kini), 285 eura PDV-a i još 42 eura za plaćanje carine iz treće zemlje. To znači da je konačna cijena električnog bicikla zapravo 1.582 eura – više nego dvostruko od prodajne cijene kod trgovca.