Kako je kongresni turizam prošao u periodu bez Sava centra
Prije više od tri godine, na početku pandemije korona virusa cijeli svijet je stao, privreda se praktično „zamrzla“ i brojne industrije gubile su i novac i radnike. Tada je bilo teško zamisliti da će se i jedna grana privrede brzo oporaviti, a kamoli u kratkom roku procvjetati. Kada se tome dodaju rat u Ukrajini, inflacija i recesija, koji su se nadovezali na pandemiju, prognoze su postale još gore.
„Tako se i za kongresni turizam predviđalo da će se, barem u Srbiji, tek 2026. vratiti na nivo iz pretpandemijske 2019. godine“, kaže za Forbes Srbija Dušan Borovčanin, direktor Kongresnog biroa Srbije u Turističkoj organizaciji Srbije.
Ne samo da je ove godine dostigao nivo iz 2019. godine, već ga je i premašio.
“Već sada možemo da kažemo da imamo bum kongresnog turizma, a tek će da bude sljedeće godine. Ekspanzija koju kongresni turizam doživljava u Srbiji i Beogradu vidljiva je golim okom. Mi smo imali u septembru najbolji mjesec u organizovanju kongresa u posljednjih 10 godina”, priča za Forbes Srbija Tanja Bogdanov, vlasnica i direktorka kompanije Vekol DMC i jedna od začetnica receptivnog poslovnog turizma u Srbiji, još prije 25 godina.
Rekordne godine
Sagovornica ističe i da sva predviđanja ukazuju da slijedi još jedna rekordna godina.
“Činjenica da doživljavamo investicioni bum takođe izuzetno imponuje stranim kompanijama budući da im šalje signal o stabilnom ekonomsko-političkom ambijentu pa paralelno raste interes i za organizaciju događaja. Teško je dati preciznu procjenu, ali ekonomski benefiti će biti osjetni u realnom vremenu”, dodaje Bogdanov.
Ona navodi da se kapaciteti za kongresni turizam ne razvijaju preko noći i da je privlačenje velikih svjetskih brendova iz oblasti hotelijerstva rezultat dugogodišnje borbe Beograda da izgradi sebe kao modernu metropolu.
“Sa više od 10.000 soba u hotelima visoke kategorizacije u Beogradu, porast u prilivu poslovnih turista dočekujemo spremno, ali tržište je još nezasićeno i sa velikim nestrpljenjem pratimo svaku novu vijest o velikim imenima koja najavljuju investiranje u našu zemlju”, smatra Bogdanov.
Iako podaci nisu tako ‘svježi’, prema posljednjem izvještaju Međunarodne asocijacije za kongrese i konvencije (ICCA – Intrenational Congress and Convention Association) Srbija se u 2022. našla na 46. mjestu u svijetu. “Poređenja radi, u 2019. godini, koja je bila rekordna za turizam u Srbiji prije pandemije, Srbija je bila rangirana na 49. mjestu”, kaže Borovčanin i saglasan je da će Srbija u 2024. imati još veću ekspanziju kongresnog turizma.
„Važni poslovi i velike investicije se ne dogovaraju preko Zuma nego na sastancima i poslovnim događajima poput kongresa. To su mjesta za koja se unaprijed zna da će ih posjetiti ključni ljudi“
Dušan Borovčanin, direktor Kongresnog biroa Srbije
On naglašava da je takav rezultat postignut i uprkos činjenici da se najveći kongresni centar u ovom regionu, Sava centar, renovira, i da je to umanjilo kapacitete Srbije i Beograda za realizaciju određenih događaja.
“Imali smo pandemiju koja je sve zaustavila. Vrlo brzo su se kompanije preorijentisale na onlajn poslovanje i onlajn sastanke. Međutim, važni poslovi i velike investicije se ne dogovaraju preko Zuma (Zoom) nego na sastancima i poslovnim događajima poput kongresa. To su mjesta za koja se unaprijed zna da će ih posjetiti ključni ljudi. Tu se ugovaraju poslovi”, kaže Borovčanin.
Efekti organizacije kongresa
Naši sagovornici smatraju da se o ekonomskom doprinosu kongresnog turizma ne mora mnogo diskutovati.
“Kada imate kongres koji traje četiri dana i na koji dođe 2.000 ljudi, računica je jasna. To je više od 12.000 noćenja koje kada pomnožite sa cijenom od oko 130 eura u startu dobijete cifru od 1,5 miliona eura zarade samo od smještaja”, iznosi brojke Borovčanin.
Pored toga, mnogo je značajnija, smatra Borovčanin, razmjena znanja, ideja i informacija na kongresima. Primjer za to je kongres koji je nedavno organizovalo Evropsko udruženje neurohirurga u Beogradu.
“Došli su nam najbolji svjetski stručnjaci u toj oblasti. To je nevjerovatna prilika da na kongresima okupite najeminentnije ljude u svojim branšama, i da ostali učesnici imaju priliku da s njima razmijene znanje”, dodaje sagovornik.
Stranci najviše dolaze zbog posla
Na popularnost kongresnog turizma u Srbiji ukazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku koji je 2021. godine, poslije dužeg perioda, sproveo istraživanje o poslovnim putovanjima. Tada je utvrđeno da je prvi razlog dolaska stranaca u Srbiju upravo poslovno putovanje (oko 37%), dok su na drugom mjestu (30%) ljudi koji su u tranzitu kroz Srbiju.
“Skoro 70 odsto stranaca su oni koji nisu planirali da posjete Srbiju. Ali, oni su vrlo zahvalni, njima kotizaciju, smještaj i cijeli put plaća kompanija, pa svoj novac troše samo na vanpansion. I za razliku od klasičnog turiste, troše mnogo više novca”, navodi Borovčanin.
Kako ističe Tanja Bogdanov, kongresni turizam se s pravom smatra „crème da la crème“ turističkim modelom.
“Osim što po pravilu borave u hotelima visoke kategorizacije, učesnici međunarodnih skupova imaju organizovane brojne ekskluzivne dodatne sadržaje, pa je vanpansionska potrošnja veoma značajna. Prosječan poslovni turista na destinaciji obično potroši i do 2.000 eura dnevno, a taj trend ima tendenciju stalnog rasta”, zaključuje ona.
Prema njenim riječima, povezanost direktnim avio linijama, adekvatni smještajni kapaciteti i visoki kvalitet usluge su nužan, ali ne i dovoljan preduslov za razvoj kongresnog turizma u nekoj sredini. „Boravak poslovnog turiste na destinaciji je sve kompleksniji i odluku o njenom izboru danas diktiraju dodatni sadržaji”, smatra sagovornica.
Borovčanin naglašava da je za ovako brzi oporavak kongresnog turizma značajno i to što je Srbija jedna od prvih zemalja koja se „otvorila“ nakon pandemije, i to još 2021.
“Takođe, globalna dešavanja utiču pa je tako zbog rata u Ukrajini jedan dio tražnje fokusiran na druga tržišta jer su ona bliže ratnoj zoni postala rizična. Tako se, na primjer, umjesto da budu u Poljskoj, kongresi sele kod nas. Tome treba dodati i sve veću regionalnu povezanost kao što je inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ koja usmjerava kompanije na veću međusobnu saradnju”.
Bukirani kongresi i za 2028.
O velikoj ekspanziji kongresnog turizma govore i oni koji su direktno uključeni u pružanje usluga u ovom segmentu privrede.
Direktor prodaje u hotelu “Grand Kopaonik”, Marko Keserović, kaže za Forbes Srbija da se kongresni turizam uspješno vraća na “velika vrata” uz uvećanje konkretnog biznisa od 10 do 12 odsto. On to objašnjava i stanjem na tržištu rada.
“Pored velikih skupova, najveći porast se bilježi u domenu kompanijskih okupljanja i timbildinga. U otežanim uslovima na tržištu rada, kompanije aktivno rade na dodatnoj animaciji, treninzima i aktivnostima koje imaju za cilj njihovo bolje pozicioniranje”, kaže Keserović.
Samo u domenu kongresnog turizma na Kopaoniku je, kaže on, posjećenost konstantno u porastu od oko 12 odsto, dok za sljedeću godinu očekuju rast od 15 odsto. Kongresi su najzanimljiviji IT industriji, finansijskom sektoru, farmaceutskoj industriji, medicinarima i pravosuđu, barem prema podacima koje navodi Keserović za Kopaonik.
Pored MK grupe druga kompanija koja ima veliko prisustvo u hotelijerstvu, a koja je prije dvije godine kupila Sava centar je Delta holding. Svi sagovornici Forbes Srbija slažu se u tome da bi rezultati kongresnog turizma ove i prošle godine bili još bolji da se Sava centar nije renovirao. S obzirom na to da se nakon dvije godine preuređivanja otvara sredinom novembra, pravi bum kongresnog turizma tek se očekuje.
“Otvaranje renoviranog Sava centra će nesumnjivo uticati na povećanu tražnju ovog vida turizma za Beograd i Srbiju. Kongresni biro Turističke organizacije Srbije već aktivno sarađuje sa timom Sava centra i svim drugim učesnicima na destinaciji i možemo potvrditi da je već u ovom trenutku potvrđen veliki broj događaja za 2024, 2025. i 2026. godinu, pa čak i za 2027. i 2028”, naglašava Borovčanin.
Kristina Milinčić, direktorka Sava centra, sigurna je da će otvaranje kongresnog prostora kao što je Sava centar dovesti do ekspanzije kongresnog biznisa i po obimu i po kvalitetu međunarodnih skupova.
“U prethodnom periodu smo već počeli proces kandidovanja za međunarodne kongrese, što se po prirodi ovog biznisa događa po nekoliko godina unaprijed. Neki veliki skupovi su već potvrđeni, kao što su Evropski kongres vaskularnih hirurga ili Evropski kongres endoskopske hirurgije koji će se održati 2026. godine i koji okupljaju više od 1.500 vodećih doktora i profesionalaca u ovim oblastima”, kaže Kristina Milinčić za Forbes Srbija.
Ona navodi još nekoliko velikih kongresa od kojih se prvi očekuje već u novembru kada Sava centar i počinje sa radom, a koji će imati skoro 2.000 učesnika.
Milinčić dodaje i da se zbog Svjetske izložbe 2027 (World Expo 2027), međunarodni klijenti već raspituju o kapacitetima destinacije, i da se u toj i u narednim godinama očekuje još veći rast broja poslovnih skupova.
Hibridni model organizacije događaja
Pandemija korone donijela je hibridni model u organizaciji kongresa. Tako sve više postaje praksa da kongrese prati 2.000 ljudi koji su u sali, dok ih još 7.000 ili 8.000 prisustvuje onlajn tom događaju.
I ona naglašava benefite od kongresnog turizma jer “poslovni gosti troše u prosjeku nekoliko puta više nego tzv. „leisure turisti“.
“To nije jedini benefit. Njihovo prisustvo predstavlja priliku za uspostavljanje poslovnih veza, komunikaciju sa globalnim liderima, promociju domaće ekspertize, privlačenje investicija, razmjenu robe, usluga, ideja, poslovnih modela. Dakle, kongresni biznis ima višestruke efekte na ukupni ekonomski, naučni i društveni razvoj, što je nemjerljiv doprinos, uz onaj koji se iskazuje deviznim prilivom od stranih gostiju”, objašnjava ona.
Iako je u vrijeme kada je izgrađen krajem sedamdesetih, Sava centar bio veoma moderan i gotovo jedinstven, pa je služio za ugled brojnim kongesnim centrima u svijetu, međunarodni standardi su se u međuvremenu mnogo promijenili.
“To se najviše odnosi na unutrašnju konfiguraciju prostora, pa smo broj sala sa mogućnošću pregrađivanja i pomjeranja zidova. Uvedena su nova tehnička rješenja, maksimalno se insistiralo na principima održivosti u izgradnji, zahtjevima energetske efikasnosti”, navodi Kristina Milinčić.
Ona je u prethodnom periodu i lično obišla brojne kongresne prostore kako bi uvidjela njihove prednosti i nedostatke, i kako bi, ističe, kreirali zone koje će biti atraktivne i za najzahtjevnije klijente.
Prema riječima Tanje Bogdanov, Beograd je mnogo izgubio u godinama koje je proveo bez najvećeg kongresnog centra.
“Temeljnu rekonstrukciju Sava centra doživljavam kao jedan od najvitalnijih projekata ove vrste u centralnoj i istočnoj Evropi, kojim ulazimo u najvišu ligu destinacija i uzimamo primat u regionu. Novembar ove godine biće prekretnica buduće kongresne arhitekture grada“, kaže Bogdanov.
Za rekonstrukciju Sava centra 118 miliona evra
Kongresni i poslovni dio Sava centra zvanično je otvoren od danas, a kako su naveli u kompaniji Delta Real Estate, tačno tri godine nakon što je ova kompanija na javnom konkursu postala vlasnik objekta.
Ukupna investicija u rekonstrukciju vrijedna je više od 118 miliona eura.
Prvog dana počinje i prvi događaj – Evropska konferencija nutricionista sa više od 1.500 učesnika.
“Dio Sava Centra koji će primiti domaće i strane goste obuhvata 65.000 kvadrata, odnosno više od dvije trećine ukupne površine ovog objekta. Kongresni dio čini 46 sala, umjesto dosadašnjih 16, među kojima je i čuvena glavna kongresna dvorana, mjesto nekih od najznačajnijih skupova u istoriji Beograda, Srbije i bivše Jugoslavije”, navode u kompaniji.
U Delti ističu i da će posebna atrakcija Sava centra biti imersiv (immersive) sala, jedinstvena na ovim prostorima. „Sala od 900 kvadrata pruža tzv. ‘uranjajuće iskustvo’ jer je tehnički opremljena za 360° projekciju video materijala, što može da ponudi svega nekoliko kongresnih centara u svijetu”, kaže Kristina Milinčić.
Takođe, rekonstrukcija čuvene plave dvorane biće nastavljena po planu do polovine 2024. godine i njen kapacitet biće povećan sa 3.672 na 4.000 posjetilaca.
Slađana Gavrić, novinarka Forbesa Srbija