Kakav će biti ekonomski bilans Zimskih olimpijskih igara u Italiji

Sjeverna Italija je zbog Zimskih olimpijskih igara ovog mjeseca u središtu svjetske pažnje. Igre Milano–Kortina, prve zimske igre u Italiji nakon onih u Torinu prije dvije decenije, privukle su na stotine hiljada posjetilaca, a prema procjenama stručnjaka ni njihovi finansijski efekti neće biti zanemarljivi.

Prema izvještaju italijanske banke Banca Ifis ukupan ekonomski efekat Igara mogao bi dostići 5,3 milijarde eura.

Od toga bi 1,1 milijarda eura dolazila od potrošnje turista i organizacionog osoblja tokom samog događaja, dok bi dodatnih 1,2 milijarde eura mogli donijeti naknadni turistički tokovi u narednih 12 do 18 mjeseci, prenosi Juronjuz (Euronews).

Dodatne 3 milijarde eura pripisuju se infrastrukturnim ulaganjima i dugoročnoj ostavštini, pri čemu se i sportski i civilni objekti obnavljaju, ali se grade i novi.

Procvat turizma, ne samo na olimpijskim lokacijama

Organizatori tokom Igara očekuju oko 2,5 miliona gledalaca, uz prosječan boravak od tri noćenja, a pretpostavlja se i da će posjetioci učestvovati u više lokalnih doživljaja.

Hoteli, prevoznici i pružaoci usluga u Milanu, Kortini i drugim mjestima prijavljuju snažno povećanje potražnje, a podaci o rezervacijama ukazuju na rast i u tradicionalnim zimskim centrima i u udaljenijim gradovima – kao primjer navode se Verona i Venecija.

Turistički sektor, koji je i inače jedan od stubova italijanske ekonomije, tokom Igara dobija snažan zamah. Dodatni finansijski priliv prati i mjera po kojoj opštine u radijusu od 30 kilometara od olimpijskih terena ove godine mogu povećati turističku taksu, pri čemu se 50 odsto prikupljenih sredstava usmjerava centralnoj vladi.

Prema riječima Kloi Parkins (Chloe Parkins), vodeće ekonomistkinje u Oxford Economic-u, Italija je na dobrom putu da 2026. primi 66 miliona međunarodnih turista,  u odnosu na 60 miliona 2023. godine. Parkins očekuje da će se turistička potrošnja samo ove godine povećati za 2,9 milijardi eura, a najveći rast, kako navodi, biće upravo u gradovima sjeverne Italije.

Podaci o avio i hotelskim rezervacijama korisnika kartica Visa već ukazuju na 160-odstotni rast dolazaka iz inostranstva u sjevernu Italiju tokom perioda Igara. Visoko je i domaće interesovanje: gotovo 80 odsto lokalnog stanovništva izražava želju da prisustvuje makar jednom događaju.

U američkoj bonitetnoj agenciji S&P Global Ratings upozoravaju da će dugoročni ekonomski efekat ipak biti ograničen, jer je Italija već među tri najposjećenije turističke destinacije u Evropi.

Ukupan uticaj na turizam neće biti ni približno kao kod ljetnjih Olimpijskih igara. „Ekonomski i turistički efekti zimskih igara obično su manji nego kod ljetnjih“, rekla je Parkins, dodajući da je Pariz 2024 prodao oko 10 do 12 miliona ulaznica – približno pet puta više od očekivanog obima za Milano–Kortinu.

U Oxford Economics ističu i prednost rasutog modela domaćinstva: raspoređivanje takmičenja po više regiona smanjuje saobraćajna uska grla i strah od prenatrpanosti, a destinacijama omogućava da ostanu privlačne posjetiocima i van samih olimpijskih lokacija.

Sa aspekta javnih finansija, Igre su “podnošljive”

Mariamena Ruđero (Mariamena Ruggiero), analitičarka u S&P Global Ratings, navodi da su se Igre Milano–Kortina pokazale manje troškovno zahtjevnim od milanskog Expa 2015, te znatno manje opterećujućim od zimskih igara u Torinu 2006.

Igre u Torinu ozbiljno su opteretile gradske finansije, jer je grad preuzeo veliki dio troškova terena i infrastrukture, što je dovelo do pogoršanja budžetskih pokazatelja i visokog nivoa zaduženosti. „Milano–Kortina koštale su manje od Igara u Sočiju i Pekingu, ali više od bilo kojih drugih zimskih igara u posljednjih 20 godina“, rekla je Ruđero.

Ukupne troškove Zimskih olimpijskih igara Milano–Kortina u S&P procjenjuju na 5,7 do 5,9 milijardi eura, što je oko 0,3 odsto italijanskog BDP-a za 2025. godinu. Oko 63 odsto izdataka je javno, većinom finansirano od strane centralne vlade i usmjereno na infrastrukturne investicije. Italijanska vlada je, između ostalog, odobrila i dodatnih 200 miliona eura za promociju turizma, logistiku i bezbjednost.

U S&P očekuju da će Italijani značajan dio operativnih troškova pokriti prihodima koje će donijeti veliki broj posjetilaca, zaključuje Juronjuz.