Globalno tržište luksuza zabilježilo prvi pad od 2008. godine

Prvi put od 2008. godine, globalno tržište luksuznih proizvoda i usluga prošle godine zabilježilo je pad, i to od jedan odsto, pokazuje novo istraživanje Boston Consulting Group i italijanske fondacije Altagamma, koja okuplja vodeće kompanije italijanske kreativne i kulturne industrije.

Glavni razlozi tog pada, kako navode BCG i Altagama, jesu makroekonomske tenzije, pad potražnje potrošača u Kini i značajan pad potrošnje u kategoriji takozvanih ambicioznih (aspirational) potrošača — onih koji kupovinom luksuznih proizvoda teže višem društvenom statusu, a troše manje od pet hiljada eura godišnje na luksuzne proizvode.

Upravo je ta kategorija potrošača najviše doprinijela padu prodaje luksuznih proizvoda i usluga, budući da je čak 35 odsto njih globalno prošle godine kupovalo manje ili uopšte nijesu kupovali, otkriva istraživanje. Posmatrano geografski, u Kini je čak 45 odsto kupaca iz te kategorije kupovalo manje, dok su u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi kupovali oko 30 odsto manje.

Pored pomenutih geopolitičkih tenzija koje utiču na potrošački optimizam i, posljedično, veću finansijsku opreznost, glavni razlog pada potrošnje bio je utisak kupaca da rast cijena u kategoriji luksuznih proizvoda i usluga nije bio opravdan kvalitetom.

Donedavno su upravo ti novi ambiciozni kupci bili ključni za rast i demokratizaciju tržišta luksuznih proizvoda i usluga, ali je krajem prošle godine njihov udio u potrošnji pao na 61 odsto tržišta, dok je 2013. godine iznosio 74 odsto.

Zanimljivo je da, umjesto pokušaja ponovnog pridobijanja tih kupaca radi oporavka tržišta luksuznih proizvoda i usluga, BCG i Altagama predlažu potpuno drugačiji pristup.

Riječ je o usmjeravanju ka najbogatijima — kupcima koji na luksuz godišnje troše preko pedeset hiljada eura po osobi. Konkretno, to su oni koji u prosjeku godišnje u nekoliko različitih kategorija potroše čak 360 hiljada eura: od ličnih luksuznih proizvoda (nakit, satovi, kozmetika i parfemi, odjeća, obuća i modni dodaci), hotelskog smještaja, preko uređenja doma, do vina i prestižnih žestokih pića. Kada se tome doda i njihova potrošnja na automobile te tretmane wellnessa i dugovječnosti, cifra dostiže i pola miliona eura po osobi.

Iako ti najbogatiji potrošači čine svega 0,1 odsto globalne grupe kupaca luksuznih proizvoda i usluga, zaslužni su za preko 37 odsto ukupne potrošnje na luksuz — odnosno 23 odsto, ako se izuzmu luksuzna vozila i plovila, wellness i kategorija dugovječnosti.