E-commerce: kako je postao stil i potreba svakodnevnog modernog života

U savremenom svijetu teško je zamisliti život bez usluga koje se pod jednom kapom nazivaju e-commerce ili elektronska trgovina. Danas, putem interneta kupujemo gotovo sve – od knjiga i prehrambenih proizvoda, pa do komada namještaja i električnih aparata. E-commerce kao industrija postoji relativno kratko, od početka 90-tih. Iako su Crna Gora i region udvostručili svoje parametre u ovom smislu, prostora za napredak ka performansama koje su praksa u Evropskoj uniji ima još.

Kako je internet bivao dostupan svima, tako je e-commerce postajao servis za sve

Od samog začeća, e-commerce je znatno uticao na ponašanje korisnika širom svijeta. Otkako je Amazon načinio prve korake ka kreiranju ove industrije početkom 90-ih kao online knjižara, svijet e-commerce-a je sa popularizacijom i dostupnošću interneta, evoluirao do te mjere da ga danas karakterišu višemilionske razmjere.

Ova industrija nije samo uspijevala da drži korak sa inovacijama u online i offline svijetu, već i da oko sebe stvori ekosistem srodnih koje istovremeno zavise od e-commerce-a, a i čine ga boljim i atraktivnijim. Osim toga, cijela industrija je konstantno osluškivala i odgovarala na potrebe korisnika i eliminisala barijere koje su korisnici imali prilikom online trgovine u poređenju s fizičkom trgovinom. Na taj način, ecommerce je uspio postati jedno od omiljenih oruđa koje nam olakšava svakodnevne obaveze i dozvoljava da vrijeme trošimo na mnogo optimalniji i svrsishodniji način. Smatram da rijetko koji čovjek današnjice pronalazi zadovoljstvo u nedjeljnoj trgovini namirnica, gdje provede sate u čekanju u redovima ili tražeći parking mjesto. Online trgovina nam upravo dozvoljava da taj, nezaobilazni, egzistencijalni zadatak, odradimo u svega par minuta, a to vrijeme iskoristimo za korisnije stvari.   

Razvoj e-commerce-a ima više komponenti — ekonomsku, socijalnu i psihološku

Pored fokusa na inovacijama koje će pomoći u izgradnji lojalnosti sa korisnicima, bilo je neophodno kreirati okruženje u kojem e-commerce neće biti opasnost za lokalnu, živu ekonomiju, već njen podsticaj i zamajac. Iz tog razloga, razvoj ecommerce-a može biti sagledavan kako kroz svoju ekonomsku, tako i socijalnu komponentu.

Osim ove dvije komponente, on ima i psihološku, koja podrazumijeva razumijevanje, predviđanja želja, potreba i potrošačkih trendova, kako bi postao do te mjere koristan i otpimizovan da uđe u svaku poru života prosječnog čovjeka. To znači da je bilo neophodno da se industrija prilagođava ne samo tehnološkim inovacijama, već i stilovima života koje su ove inovacije donosile.

U tom smislu, cilj e-commerce industrije je da olakša svakodnevnicu svakom pojedincu i učini dostupnim sve ono što jedno tržište nudi, a što može biti potrošačka potreba.

Za potrebe ispunjenja ovog cilja, naročito su značajni podaci koji se prikupljaju putem e-commerce platformi. Što više neko kupuje na aplikaciji, sve više podataka ostavlja – od tipa ili kategorije proizvoda koje kupuje, preko vremena i učestalosti kupovine, do brendova i količina koje bira. Sve ono što ulazi u jedan, kako nazivamo “customer journey”, pomaže razumijevanju potrošačkih trendova jednog tržišta i služi ne samo samo e-commerce industriji, već i onim industrijama koje su izvor svih proizvoda koja tako rado konzumiramo. Tako robusne setove podataka na jednom mjestu, bilo je nezamislivo dobiti iz tradicionalnog, “offline”, kanala, ili su za podatke sličnih razmjera kompanije morale izdvajati ogromna sredstva.

Ekosistem oko ecommerce-a pomaže stvaranje novih i razvoj postojećih multimilionskih industrija

Gotovo sve e-commerce platforme i dan danas, otvaraju nove biznis vertikale ili razvijaju postojeće industrije poput logističke i drugih, kako bi omogućili kontinuirano unapređenje svojih usluga.

Najočigledniji primjer dodatne vrijednosti koja se kreira u svijetu biznisa je mogućnost digitalnog advertisinga u okviru platformi, koji se pokazao kao izuzetno učinkovit svim brendovima koji ga koriste. Razvoj digitalno-marketinških kampanja, kao i optimizacije pretraživanja, ponuđače dovodi do kupaca na najbrži mogući način. Ovaj vid ciljanog plasiranja proizvoda zamijenio je i napravio učinkovitijim tradicionalne načine prodaje. Danas se prodajni targeti najbolje postižu dobrim algoritmom i ciljanim advertisingom, što čini ovaj proces lakšim, bržim i na koncu jeftinijim.

Napredak i inovacije učinjene su i na polju logistike, te su se brzine dostave u proteklih 10 godina smanjivale sa dostave za tri do pet dana, do današnjeg ultra brzog ili “quick commerce-a” kojim se omogućava dostava za 30 minuta. Inovacije u ovom polju proistekle su iz razmišljanja da ako kupcima nudimo samo opciju da za jedan ili više dana dobiju željeni proizvod, na taj način ne odgovaramo njihovim urgentnim, “last minute”, potrebama. Quick commerce upravo odgovara na tu problematiku i kao takav se isprofilisao kao podgrana ecommerce-a koja korisnicima pruža nove nivoe komfora. Quick commerce usluga je najčešće dostupna kroz multikategorijalne aplikacije, poput onih za dostavu hrane, a nekad i kao “stand alone” aplikacija.

Dodatni izazov za čije rješenje je bilo potrebno inovirati logistiku je kompleksnost savremenog života i manjak vremena, na primjer kod korisnika koji nisu u situaciji da u radno vrijeme preuzmu svoje pošiljke. Rješenja za ovu vrstu potreba su nađena u postavljanju dezigniranih lokera, odnosno ormarića, dostupnih na više lokacija u gradu, dostupnih 24h dnevno, te u okviru malih lokalnih šopova, koji imaju duže radno vrijeme i koji se mogu prijaviti kao dostavni punktovi i ostvariti procenat od svakog paketa koji se kod njih dostavi.

Stepen razvoja e-commerce-a u Crnoj Gori i regionu

Prema podacima Eurostata, u 2023. godini 29% stanovništva Crne Gore starosti između 18 i 60 godina napravilo je makar jednu trgovinu online. Iako ovo podrazumijeva napredak u odnosu na 2019. godinu kada je ovaj podatak iznosio svega 15%, Crna Gora se prema ovoj statistici i dalje nalazi iza država u regionu. Poređenja radi, u Srbiji ova brojka iznosi 57%, u Bosni i Hercegovini 35%, u Hrvatskoj 55%, a u Sloveniji 65%, dok prosjek na nivou Evropske unije iznosi 69%.

Razlog za takav rezultat u Crnoj Gori leži u manjku aktera u ovoj industriji – trenutno je na crnogorskom e-commerce tržištu prisutan samo Glovo koji može služiti kao neka vrsta e-commerce agregatora obzirom na multikategorijalnost ponude. Osim Glova, imamo par manjih online prodavnica, ali nijednu platformu koja zapravo nudi raznovrsnost na jednom mjestu. Dobra vijest je što je nekoliko aktera već najavilo dolazak, prvi među njima regionalni Ananas.

Izazovi i budući trendovi e-commerce industrije

Tri su ključna izazova sa kojima se suočava industrija, a koje trenutno prepoznajemo ne samo kao pitanja od značaja, već i kao mogućnost za dalji napredak u pogledu inovacija.

Big data, odnosno svi podaci koje e-commerce platforme sakupljaju o potrošačkim trendovima, vidovima ponašanja, potrebama i željama su izuzetno značajan i vrijedan resurs. Kao takav, on zahtijeva oprezan i pažljivo kalkulisan pristup, tako da služi za potrebe inovacija, uz beskompromisno poštovanje načela i zakona koji se odnose na očuvanje privatnosti korisnika.

Vještačka inteligencija, koja potencijalno predstavlja svojevrstan izvor revolucije u e-commerce industriji, trenutno se čini najpotrebnija jednoj grani, a to je modna industrija. Iako su određene barijere u razvoju modne industrije u svijetu e-commerce-a vremenom prevazilažene brzom isporukom i fleksibilnošću politike vraćanja proizvoda, i dalje postoje određeni nedostaci u iskorištavanju njenog punog potencijala. Razlog za to je upravo priroda samih proizvoda, koje korisnici žele da probaju, kako bi znali da li žele da ih kupe. Predviđa se da će augmentovana stvarnost prevazići i ovu barijeru na način što će omogućiti korisnicima da online isprobaju komade garderobe na isti način na koji bi to činili u butiku ispred ogledala.

Konačno, održivost i način na koji se e-commerce industrija bavi ovom temom važnom za društvo i planetu će znatno uticati na budućnost njenog razvoja. Karbonski otisak koji e-commerce industrija generiše, zbog samog procesa dostave i pakovanja, je veliki, a brojne su inicijative, napori i upozorenja da se on smanji. Odgovornost svih aktera online trgovine, a naročito lidera ove industrije, je jako velika, i predstavlja jednu od gorućih i neizbježnih aktuelnih tema u industriji.

Autorka teksta je Bojana Radović, ekspertkinja u oblasti e-commerce-a, sa dugogodišnjim iskustvom u industriji u Francuskoj i Crnoj Gori, te izvršna direktorica Glovo Montenegro. Mišljenja i stavovi objavljeni u tekstu nisu nužno i stavovi redakcije Forbes Crna Gora.