Tramp pritiska Svjetsku banku da poveća ulaganja u naftu i gas

Administracija Donalda Trampa vrši pritisak na Svjetsku banku da finansira više projekata vezanih za fosilna goriva, uključujući bušenja novih nalazišta gasa, kao dio šire reakcije protiv nastojanja da se suzbije klimatska kriza.
Američki predsjednik, koji je obećao da će osloboditi potencijal američkih fosilnih goriva i oštro kritikovao zelenu energiju, ukinuo je mnoge politike svog prethodnika Džoa Bajdena (Joe Biden) vezane za zelenu energiju i klimu otkako se vratio u Bijelu kuću.
Njegova administracija sada se usmjerava na finansiranje energetskih projekata u zemljama u razvoju, prema riječima petorice razvojnih zvaničnika, piše Financial Times (Financial Times).
“Amerikanci govore o gasu posvuda”, rekao je visoki zvaničnik jedne zemlje članice odbora Svjetske banke.
Povećanje kreditiranja projekata istraživanja gasa od strane Svjetske banke i drugih multilateralnih razvojnih institucija označilo bi iznenadan zaokret u pravcu, budući da su te institucije posljednjih godina bile pod pritiskom da se bore protiv klimatskih promjena.

Ograničenja za kreditiranje
Rast finansiranja fosilnih goriva u industrijalizovanim zemljama potkopao bi napore za ograničavanje globalnog rasta temperature. Dok su industrijalizovane zemlje uglavnom odgovorne za istorijske emisije gasova sa efektom staklene bašte, nivoi emisija najbrže rastu na tržištima u razvoju. Prošla godina bila je najtoplija otkako postoje mjerenja.
Neke razvojne banke uvele su ograničenja za kreditiranje fosilnih goriva u posljednjim godinama, uključujući Grupaciju Svjetske banke, koja je 2019. prestala finansirati nove projekte istraživanja i eksploatacije nafte i gasa, uz nekoliko ograničenih izuzetaka za gas.
Godine 2023. banka je izjavila da do 2025. namjerava usmjeriti 45% godišnjeg finansiranja na projekte vezane za klimu.
Na sastanku uprave Svjetske banke u junu, američki zvaničnici snažno su podržali kreditiranje projekata koji bi otkrili nova nalazišta prirodnog gasa, prema riječima troje upućenih ljudi.
Nakon sastanka, Adžaj Banga (Ajay Banga), predsjednik Svjetske banke, napisao je u e-poruci zaposlenima da odbor banke nije usaglašen oko svog uključivanja u projekte istraživanja gasa. “Ovo će zahtijevati dalju raspravu”, rekao je.
Portparol američkog Ministarstva finansija rekao je da SAD koriste svoj “glas i glasove kako bi odgovorile na energetske prioritete i potrebe zemalja”.
SAD takođe pojačavaju pritisak na druge razvojne banke, javno i privatno, da smanje svoja zelena nastojanja, a istovremeno povećaju kreditiranje fosilnih goriva, uključujući finansiranje gasovoda, rekli su izvori. SAD su veliki akcionar u mnogim razvojnim bankama, što im daje značajan uticaj na politike i prioritete tih institucija.
Klimatsko finansiranje udvostručeno
Ekonomisti procjenjuju da će do 2035. ekonomijama u razvoju godišnje trebati 1,3 biliona dolara klimatskog finansiranja, pri čemu se očekuje da će multilateralne razvojne banke igrati važnu ulogu u obezbjeđivanju i raspodjeli tih sredstava.
Prošle godine multilateralne razvojne banke, uključujući Grupaciju Svjetske banke, procijenile su da će njihovo godišnje zajedničko klimatsko finansiranje za zemlje sa niskim i srednjim prihodima dostići 120 milijardi dolara do 2030.
U septembru, izvještaj koji je sastavila Evropska investiciona banka (European Investment Bank) naveo je da je klimatsko finansiranje razvojnih banaka u posljednjih pet godina više nego udvostručeno, dostigavši 85 milijardi dolara u 2024. godini.