Da li bi države trebalo da nagrađuju turiste za dobro ponašanje?

Pretjerani turizam sve je veći problem, zbog čega se sve glasnije postavlja pitanje: Kako ga kontrolisati? Je li bolje ograničiti turističke brojke, uvesti dva nivoa plaćanja gdje za turiste vrijede više cijene ili možda postoji i alternativno rješenje, gdje se turisti podstiču da se ponašaju bolje i za to budu nagrađeni?

Loše ponašanje turista izaziva pozive na ograničenje broja dolazaka.

Firenca je preplavljena turistima – između juna i septembra 2023. godine, ovaj italijanski grad posjetilo je 1,5 miliona ljudi. To je teško izdržati za grad od tek 382.000 stanovnika, a kad se ti turisti ponašaju loše, neizbježno je da će lokalno stanovništvo željeti ograničiti njihov broj.

Ranije ovog mjeseca internetom su se proširile slike turistkinje koja se u Firenci neprilično ponašala pored statue rimskog boga vina i obilja, Bakusa. Scena je izazvala zgražavanje, a neki su se požalili da grad počinje podsjećati na Diznilend i dodali da je žena trebalo da bude uhapšena.

U Japanu su vlasti koje upravljaju planinom Fudži odlučile uvesti dnevno ograničenje broja planinara kako bi lakše kontrolisali ponašanje turista i smanjili gužve. Vlasti kažu da mnogi posjetioci na lokaciju dolaze slabo pripremljeni i nedovoljno obučeni – ponekad u sandalama – i ne mogu se izboriti s terenom. Pale vatre i za sobom ostavljaju gomile smeća. Nadaju se da će moći ponovno u život vratiti tradicionalne prakse penjanja vezane za religiju planine i u većem skladu s lokalnim vrijednostima.

Zašto turistima ne naplaćivati ulazak?

Rješenje vlasti iz Japana sviđa se i Butanu, koji je učinio isto nakon što je nedavno ponovo otvorio svoje granice. Butan je podigao dnevni porez (naknadu za održivi razvoj) sa 65 na 200 dolara po danu, ali ključno je da što duže ostanete, to je manji broj dana kada morate platiti.

Neki kažu sa bi za turiste trebalo da vrijede više cijene nego za lokalno stanovništvo. Tu opciju uveo je dvorac Himedži u Japanu. To je jedan od tek šačice dvoraca koji su preživjeli bombardovanja u Drugom svjetskom ratu. Lokacija je uvrštena na popis svjetske kulturne baštine 1993. godine, a svake godine je posjeti nekoliko miliona turista.

Gradonačelnik Himedžia Hideyasu Kiyomoto kaže da bi turisti za posjetu trebalo da plaćaju četiri puta više od lokalaca (trenutna cijena je oko 6 dolara). Mnogi restorani u Tokiju takođereksperimentišu s višim cijenama za turiste.

U Italiji je, nakon dugih borbi i protesta, kruzerima 2021. godine napokon zabranjen pristup kanalu Đudeka u Veneciji, gradu koji takođe vjeruje da je rješenje za pretjerani turizam uvođenje naknade za ulazak u grad za turiste koji ga posjećuju na kratko.

Zašto ne nagraditi turiste za dobro ponašanje?

U glavnom gradu Danske turistička kancelarija odlučila se za alternativni pristup: oni nagrađuju posjetioce za održivo ponašanje u sklopu ljetnog programa CopenPay gdje možete volontirati u najvećem urbanom vrtu na sjeveru Evrope Oens Have, a za nagradu dobiti besplatan vegetarijanski obrok.

Možete i kupiti smeće oko BaneGaardena i tako si zaraditi besplatni obrok s organskim sastojcima. GreenKayak nudi besplatni najam kajaka za one koji prikupljaju otpad na vodi.

Izvršni direktor gradske turističke agencije Wonderful Copenhagen, Mikkel Aarø Hansen kaže da se radi o “stvaranju značajnih i pamtljivih iskustava koja su odgovorna, ali i u kojima se može uživati.”

Oni koji program podržavaju nadaju se da će se on produžiti na čitavu godinu, ali i čitavu Dansku.

Alex Ledsom, viša saradnica Forbesa
Should Countries Reward Good Tourist Behavior?
(Prevela: Nataša Belančić)