Cijene nafte skaču, akcije padaju dok sukob steže Bliski istok

Cijene nafte snažno su jutro porasle, dok su akcije kliznule, pošto je izgledalo da će vojni sukob na Bliskom istoku potrajati sedmicama, prijeteći da poremeti globalni ekonomski oporavak i možda ponovo raspiri inflaciju.

Brent LCOc1 skočio je 6,4% na 77,57 dolara po barelu, iako je u jednom trenutku nakratko prešao 82,00 dolara, dok je američka sirova nafta (U.S. crude) CLc1 porasla 6,2% na 71,17 dolara po barelu. Sigurno utočište, zlato, ojačalo je 1,6% na 5.360 dolara po unci, prenosi Rojters (Reuters).

Vojni udari Sjedinjenih Država i Izraela na Iran nijesu pokazivali znake slabljenja, dok je Iran odgovorio serijama raketnih udara širom regiona, rizikujući da u sukob uvuče i susjede.

Predsjednik SAD Donald Tramp nagovijestio je u izjavi Dejli mejlu (Daily Mail) da bi sukob mogao trajati još četiri sedmice, uz poruku da će se napadi nastaviti dok se ne ispune ciljevi SAD-a.

Sva pažnja bila je usmjerena na Hormuški moreuz (Strait of Hormuz), kroz koji prolazi oko petine svjetske pomorske trgovine naftom i 20% tečnog prirodnog gasa (LNG). Iako taj ključni morski prolaz još nije blokiran, sajtovi za praćenje plovidbe pokazivali su da se tankeri gomilaju s obje strane moreuza, oprezni zbog mogućih napada ili možda nesposobni da obezbijede osiguranje za putovanje.

„Najneposredniji i najopipljiviji razvoj događaja koji utiče na tržišta nafte jeste efektivno zaustavljanje saobraćaja kroz Hormuški moreuz, što sprečava da 15 miliona barela dnevno (bpd) sirove nafte stigne do tržišta“, rekao je Horhe Leon (Jorge Leon), šef geopolitičke analize u Ristad Enerdžiju (Rystad Energy).
„Ukoliko se brzo ne pojave signali deeskalacije, očekujemo značajno povećanje cijena nafte.“

Dugotrajan skok cijena nafte nosio bi rizik ponovnog jačanja inflatornih pritisaka globalno, a istovremeno bi djelovao kao svojevrsni „porez“ na kompanije i potrošače, što bi moglo oslabiti tražnju.

OPEC+ jeste u nedjelju dogovorio skromno povećanje proizvodnje nafte od 206.000 barela dnevno za april, ali znatan dio te nafte i dalje mora tankerima da izađe iz regiona Bliskog istoka.

„Najbliža istorijska analogija, po našem mišljenju, jeste naftni embargo na Bliskom istoku iz 1970-ih, koji je povećao cijene nafte za 300% na oko 12 dolara po barelu 1974. godine“, rekao je Alen Gelder (Alan Gelder), viši potpredsjednik za preradu, hemikalije i tržišta nafte u Vud Mekenziju (Wood Mackenzie).
„To je samo oko 90 dolara po barelu u vrijednosti iz 2026. godine. Nadmašiti to na današnjem tržištu, koje je zabrinuto zbog velikih gubitaka u snabdijevanju, djeluje sasvim ostvarivo.“

To bi bilo skupo za Japan, koji uvozi svu svoju naftu, pa je Nikkei pao 1,3%, a avio-kompanije su bile među najteže pogođenima.

Kineske „blue-chip“ akcije bile su niže svega 0,1%, iako zemlja značajan dio pomorskog uvoza nafte dobija sa Bliskog istoka. Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija izvan Japana pao je 1,2%.

I ovo je velika sedmica za američke podatke

Na Bliskom istoku, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Kuvajt privremeno su zatvorili svoje berze, pozivajući se na „izuzetne okolnosti“.

Za Evropu, fjučersi EUROSTOXX 50 STXEc1 pali su 1,3%, a fjučersi DAX FDXc1 skliznuli 1,4%. Fjučersi FTSE FFIc1 pali su 0,6%.

Na Vol stritu (Wall Street), fjučersi S&P 500 ESc1 i Nasdaq NQc1 izgubili su po 0,8%.

Naftni šok prelio se na valutna tržišta, gdje je dolar bio glavni dobitnik. SAD je neto izvoznik energije, a američke državne obveznice i dalje se smatraju likvidnim utočištem u stresnim vremenima, pa je euro pao 0,2% na 1,1787 dolara.

Iako je japanski jen često sigurna luka, činjenica da Japan uvozi svu naftu čini tokove „dvosmjernijim“. Dolar je porastao 0,3% na 156,44 jena.

Na tržištu obveznica, prinosi na desetogodišnje američke obveznice stabilizovali su se na 3,970%, nakon što su nakratko dotakli najniži nivo u 11 mjeseci od 3,926%.

Obveznice su u petak dobile na vrijednosti nakon što je britanski hipotekarni kreditor MFS uveden u stečajni postupak poslije optužbi za finansijske nepravilnosti. Njegov kolaps podstakao je šire strahove u vezi sa kreditima, pri čemu su među kreditorima bile i poznate velike banke. MFS je pozajmio 2 milijarde funti (2,69 milijardi dolara).

Ova vijest pogodila je bankarske akcije i, u kombinaciji s nervozom oko akcija povezanih s vještačkom inteligencijom (AI), negativno se odrazila na Vol strit u širem smislu.

Investitore ove sedmice čeka i „pljusak“ američkih ekonomskih podataka, uključujući ISM istraživanje proizvodnje (ISM survey of manufacturing), maloprodaju (retail sales) i uvijek ključni izvještaj o zaposlenosti (payrolls report).

Svaka slabost mogla bi poljuljati povjerenje u ekonomiju nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala, ali bi istovremeno vjerovatno smanjila očekivanja o sniženju kamatnih stopa Federalnih rezervi, navodi Rojters.

Tržišta trenutno impliciraju 50% šanse za ublažavanje politike u junu i oko 58 baznih poena smanjenja stopa ove godine.