Cijene dva plemenita metala rastu brže od zlata

Investitori su ove godine okreću plemenitim metalima zbog carina i geopolitičkih napetosti, ali rekordne cijene zlata zasjenile su još brži rast cijena srebra i platine od početka godine. Neki analitičari vjeruju da se rast zlata sada završio, dok se predviđa da će srebro nastaviti rasti u narednim mjesecima.

Zlato, čija cijena raste od kraja 2022. godine zahvaljujući velikim kupovinama centralnih banaka, ove je godine poraslo oko 28 posto, dosegnuvši rekordnih 3.500 dolara po unci u aprilu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio visoke carine za više od 60 trgovinskih partnera.

Srebro je u istom razdoblju poraslo 32 posto, dok je platina od početka godine porasla 60 posto. Oba plemenita metala dostigla su 14-godišnje maksimume ovog mjeseca.

Analitičari američke investicione banke Citigroup u junu su napisali da je cijena zlata već dosegla vrhunac, predviđajući da će do druge polovine sljedeće godine cijena pasti između 2.500 i 2.700 dolara za 31,1 gram.

S druge strane, u julu su podigli svoju tromjesečnu prognozu cijene srebra s 38 na 40 dolara za 31,1 gram (troy unce), a svoju prognozu za šest do 12 mjeseci na 43 dolara. Cijena na njujorškoj berzi Nymex trenutno je 39,8 dolara. Među razlozima dobrih izgleda u Citigroupu navode rast investicione i industrijske potražnje, koja nadmašuje ponudu na tržištu, te očekivano smanjenje kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi.

Prema Frenku Holmsu (Frank Holmes), izvršnom direktoru kompanije US Global Investors, srebro je potcijenjeno u odnosu na zlato. Trenutni odnos između njih je 86, dok je istorijski prosjek 80. “Povratak na istorijski odnos zlata i srebra mogao bi vratiti srebro na njegov rekord od 50 dolara po unci“, rekao je Holms za Forbes. Srebro je dostiglo rekordnu cijenu u aprilu 2011.

Veći interes za industriju

Na tržištu srebra potražnja je u posljednje četiri godine premašivala ponudu, a Institut za srebro, industrijsko udruženje, predviđa deficit ove godine. Organizacija očekuje da će ove godine na tržištu biti 1,03 milijarde trojskih unci (31,1 g), što je dva posto više nego prošle godine, dok se očekuje da će potražnja iznositi 1,15 milijardi, odnosno jedan posto manje nego prošle godine. Od 2016. godine potražnja je ojačala za više od desetine, dok se ponuda nije značajno promijenila, s izuzetkom pada tokom pandemije.

Kao i drugi plemeniti metali, srebro ima industrijsku primjenu uz svoju investicionu vrijednost. Ali dok za zlatom dominira potražnja centralnih banaka, investitora i proizvođača nakita, industrijski potrošači su ti koji najviše traže srebro. Oni čine gotovo 60 posto globalne potražnje za metalom, koja je prošle godine iznosila rekordnih 680 miliona trojskih unci (31,1 g).

To znači, između ostalog, da bi očekivano ublažavanje geopolitičkih i trgovinskih previranja te niže kamatne stope ojačale potražnju za srebrom, jer bi podstakle ekonomsku aktivnost, dok je zlato, kao sredstvo čuvanja vrijednosti, nedavno raslo upravo zbog tih neizvjesnosti.

Elektronički sektor je najveći potrošač srebra, posebno u fotonaponskim sistemima ili proizvodnji solarnih panela, gdje se potražnja više nego udvostručila u posljednjij deceniji, prema Institutu za srebro. Fizička kupovina investicionog srebra i proizvodnja nakita čine nešto manje od petine potražnje, a manje količine koriste se i u fotografiji i proizvodnji srebrnog posuđa.

Rudnici proizvode manje srebra

Iako je ukupna ponuda srebra posljednjih godina stabilna, proizvodnja u rudnicima opada od 2016. godine, a taj je pad donekle nadoknađen rastom recikliranja, koje čini manje od petine ponude. U rekordnoj 2016. godini, kada su rudnici proizveli 900 miliona unci srebra, cijena za uncu (31,1 gram) iznosila je 13 dolara, gotovo tri puta niže nego danas, ali proizvodnja nije pratila taj rast cijena.

Istraživačka kompanija Metals Focus kaže da proizvodnja neće značajno porasti u sljedećih pet godina, uprkos rekordnim cijenama. To je zato što više od polovine srebra proizvode rudnici koji vade metal kao nusproizvod rudarstva drugih metala, naime olova i cinka (29,4 posto), bakra (26,8 posto) i zlata (15,5 posto), a proizvodnja u tim rudnicima manje reaguje na tržišnu cijenu srebra.

Primarni rudnici srebra čine 27,8 posto proizvodnje, ali rast koče visoki operativni troškovi, dok bi čak i kad bi se uložila ulaganja u povećanje proizvodnje, proces trajao nekoliko godina. “Malo je vjerovatno da bi nova proizvodnja mogla uravnotežiti trenutne deficite u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju. Umjesto toga, zavisimo od recikliranja i potražnje koja reaguje na predviđeni rast cijena kako bismo riješili te deficite“, rekao je Metals Focus za Money Metals.

Najveći proizvođači srebra su Meksiko, Kina i Peru, čija je godišnja proizvodnja prošle godine premašila 100 miliona trojskih unci (31,1 g). Slijede ih Bolivija, Čile i najveći evropski proizvođač, Poljska, koja je prošle godine iskopala 42,5 miliona unci srebra, uglavnom iz rudnika bakra i srebra Lubin kojim upravlja poljska kompanija KGHM, drugi najveći rudar srebra na svijetu prema podacima Instituta za srebro.

Platina je ove godine porasla 60 posto

Platina je takođe zabilježila rast od 60% od početka godine, posebno u drugom tromjesečju, nakon što se posljednje tri godine trgovala u uskom rasponu od 900 do 1.100 dolara po unci (31,1 gram). Taj metal je u 2025. godinu na Nymexu ušao po cijeni od 922 dolara, a u julu je bio na 1.440 dolara po unci.

Tramp je poštedio platinu i industrijske metale kada je u aprilu najavio carine, ali je potom početkom jula najavio carinu od 50% na bakar, jedan od najčešće korišćenih industrijskih metala. To je takođe podstaklo nagli rast cijena platine jer su investitori počeli isporučivati veće količine iz tradicionalnih centara u Londonu i Cirihu u skladišta u Njujorku kako bi unovčili više cijene tamo – slično kao u slučaju bakra. To je ograničilo ponudu na spot tržištima poput Ciriha.

Već u junu, metal je dobio 28 posto jer Kina uvozi rekordne količine platine, koju kupuju i proizvođači nakita i investitori.

U međuvremenu, Svjetski savjet za ulaganje u platinu (WPIC) kaže da će ponuda ove godine biti na najnižem nivou u pet godina, nešto manje od sedam miliona trojskih unci, a zalihe u skladištima takođe padaju, a organizacija procjenjuje da pokrivaju samo tri mjeseca globalne potražnje. S obzirom na očekivane deficite svake godine u sljedećih nekoliko godina, te će se zalihe iscrpiti do 2029. godine.

Platina je jedan od najrjeđih metala pa je istorijski bila skuplja od zlata, ali ima manju vrijednost kao investiciona imovina, jer se kopa u manjim količinama i ima više industrijskih primjena. Osim toga, koncentracija proizvodnje u Južnoj Africi, koja vadi više od 70 posto sve platine u svijetu, znači da su cijene nestabilnije. Osim snažne potražnje u Kini, na skok cijena u junu uticao je i pad proizvodnje u Južnoj Africi za gotovo četvrtinu u aprilu.

Platina se najčešće koristi kao katalizator u automobilskoj industriji, rafiniranju nafte i hemijskoj industriji, kao i za premaze na tvrdim diskovima računara i za proizvodnju nakita.

Jan Artiček, Forbes Slovenija