Cijene bakra skočile na rekordni nivo u najvećem rastu od osamdesetih

Cijena bakra u SAD dostigla je juče novi istorijski maksimum. Uz dnevne skokove koji nisu viđeni gotovo četiri decenije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio da će uvesti carine na ovaj metal. Pojedini analitičari rekli su da bi to moglo privremeno da poremeti globalno tržište.

Tramp je tokom sastanka kabineta izjavio da će uvesti carinu od 50% na uvoz bakra. Ministar trgovine Hauard Latnik (Howard Lutnick) navodno je rekao da će vjerovatno biti uvedena do kraja mjeseca, ili „možda“ 1. avgusta.

Fjučersi na bakar su kratkotrajno skočili za 17% na rekordnih 5,89 dolara po funti težine. To je najveći dnevni rast od 1989, prije nego što su se zatvorili sa povećanjem od 13%, na 5,68 dolara.

Očekivanja

Analitičari Morgan Stenlija (Morgan Stanley) naveli su u jučerašnjoj bilješci da bi predložene carine mogle podstaći više cijene bakra u SAD jer bi uvoz poskupio. Ali su napomenuli da bi taj rast vjerovatno bio kratkoročan, kako se povećavaju domaće zalihe.

Huan Karlos Gvarhardo (Juan Carlos Guajardo), osnivač konsultantske firme za rudarstvo i metalna tržišta Plasmajning (Plusmining), rekao je za Blumberg (Bloomberg) da će cijena bakra „značajno“ porasti jer je tržište očekivalo nižu stopu carine i da će uslijediti „mnogo kupovine“ prije nego što carine stupe na snagu.

Analitičari iz Bernstajna (Bernstein) su, nekoliko sati prije Trampove objave, prognozirali rast cijena bakra do kraja godine. Pozvali su se na „očekivanja“ među trgovcima bakrom da će Tramp uvesti carine na taj metal, s obzirom na to da se zalihe premještaju u američka skladišta.

Prema podacima Američke geološke službe (USGS), nešto više od 50% ukupne potrošnje rafinisanog bakra u SAD dolazi iz uvoza. Od ukupnog uvoza, oko 38% dolazi iz Čilea, zatim iz Kanade (28%) i Meksika (8%). Proizvodnja bakra je 2024. pala u većini rudnika u SAD. Pritom je domaća proizvodnja pala oko 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Prijetnja konkurencije

Ministarstvo spoljnih poslova Čilea navodno je saopštilo da još nisu dobili zvaničnu informaciju o tome da će SAD uvesti carine na bakar. Maksimo Pačeko (Maximo Pacheco), predsjednik upravnog odbora čileanske državne rudarske kompanije Kodelko (Codelco), rekao je za Rojters da nije jasno na koje bakarne proizvode bi se Trampove carine odnosile jer je Tramp “govorio o bakru uopšteno”.

Predložene carine dolaze nakon Trampove naredbe o sprovođenju istrage o mogućim carinama na bakar. Bijela kuća je u februaru saopštila da globalni konkurenti u bakru mogu predstavljati “direktnu prijetnju za nacionalnu bezbjednost i ekonomsku stabilnost SAD”. Istakli su da iako SAD imaju “dovoljne” rezerve, kapaciteti za topljenje i rafinaciju “ozbiljno zaostaju”. Latnik, koji nije dao konkretne nalaze iz istrage, rekao je da je provjera Trampove administracije “završena”.

Ljekovi na nišanu

U objavi o carinama na bakar, Tramp je takođe nagovijestio mogućnost uvođenja carina od oko 200% na farmaceutske proizvode. Farmaceutski sektor je do sada bio izuzet iz Trampovih široko postavljenih carina koje je ranije ove godine najavio za trgovinske partnere SAD, iako je više puta zaprijetio novim carinama u toj oblasti.

Te carine bi mogle da stupe na snagu za godinu dana i uticale bi na uvoz vrijedan oko 200 milijardi dolara odnosno cijene uvoznih ljekova. One su peti proizvod koji se najviše uvozi u SAD.

Tramp je rekao na sastanku kabineta da njegova administracija namjerava da „veoma skoro“ objavi carine na ljekove.

Taj predlog bi ostavio farmaceutskim kompanijama godinu dana da prenesu proizvodnju u SAD.

Ty Roush, Forbes

Copper Prices Surge To Record High In Largest Increase Since ‘80s—Here’s Why