Centralne banke ponovo kupuju zlato: Bugarska postaje redovni kupac

Nakon pauze u julu, centralne banke su se vratile kupovini zlata u avgustu. One su dodale neto 15 tona u globalne rezerve, objavio je Svjetski savjet za zlato.

Najveći kupac u osmom mjesecu bila je Nacionalna banka Kazahstana, a na listi su se sada našle i Nacionalna banka Bugarske i Centralne rezerve El Salvadora.

Poljska, koja je najveći kupac od početka godine, potvrdila je svoju posvećenost zlatu povećanjem ciljnog udjela, objavio je Svjetski savjet za zlato.

U analizi Krišana Gopola (Krishan Gopaul), navodi se da je 15 tona dodatih u zlatne rezerve (pozitivna razlika između kupljenog i prodatog zlata) u skladu sa mjesečnim transakcijama u periodu od marta do juna. Analitičar Savjeta smatra da to signalizira povratak kupovini nakon što se globalne rezerve u julu nijesu promijenile.

„Kao što smo ranije isticali, nedavni skok cijene zlata, koja je ove godine dostigla više novih istorijskih maksimuma, vjerovatno i dalje ograničava nivo kupovine centralnih banaka. To može biti faktor i u taktičkoj prodaji. Međutim, nedavno usporavanje kupovine ne znači nužno da centralne banke gube interesovanje za zlato. Naprotiv, nedavni događaji pokazuju da centralne banke ostaju zainteresovane za povećanje svoje izloženosti zlatu“, navodi Gopol.

Bugarska se pridružuje redovnim kupcima

Prema podacima Savjeta, tokom avgusta sedam centralnih banaka je prijavilo povećanje zlatnih rezervi (od jedne tone ili više). Suprotno tome, samo dvije centralne banke su prijavile smanjenje rezervi u avgustu.

Nacionalna banka Kazahstana dodala je osam tona, šesti uzastopni mjesec u kojoj se pojavila na strani kupovine. Njene zalihe zlata sada iznose 316 tona, što je 32 tone više nego krajem 2024.

Nacionalna banka Bugarske povećala je rezerve za dvije tone. To je najveće mjesečno povećanje od juna 1997(kada je iznosilo osam tona). Sada su ukupne zlatne rezerve te zemlje 43 tone. U januaru 2026. Bugarska će postati 21. članica eurozone i moguće je da će dio zlata prenijeti u Evropsku centralnu banku kao dio pristupnog procesa, navodi Gopol.

Centralna banka Turske dodala je još dvije tone zvaničnim zlatnim rezervama (koje uključuju rezerve centralne banke i trezora). Od početka godine zvanične rezerve te države porasle su za 21 tonu, na 639.

Kina nastavlja s kupovinom

Narodna banka Kine prijavila je kupovinu od dvije tone, što je deseto uzastopno mjesečno povećanje zlatnih rezervi. Ukupne zalihe zlata sada su prešle 2.300 tona, ali i dalje čine 7% ukupnih međunarodnih rezervi.

Centralna banka Uzbekistana takođe je dodala dvije tone tokom avgusta. Ukupne zlatne rezerve sada iznose 366 tona, ali je to 17 tona manje nego krajem 2024.

Češka ne staje

Češka nacionalna banka (ČNB) nastavila je stabilno akumuliranje zlata, kupivši dodatne dvije tone, navodi se u analizi. Time se niz mjesečnih kupovina banke produžio na čak 30 mjeseci. Česi sada imaju 65 tona. Ono što je plan centralne banke, jeste da do kraja 2028. imaju 100 tona zlata kao dio svojih međunarodnih rezervi.

„Prema dostupnim podacima u trenutku pisanja analize, Centralna banka Rusije (tri tone) i Banka Indonezije (dvije tone) bile su jedini prodavci zlata. Smanjenje ruskih rezervi zlata vjerovatno je povezano sa programom kovanja novčića“, stoji u dokumentu.

Poljska će juriti i novi cilj

Analiza se osvrće i na najvećeg kupca zlata u ovoj godini – Nacionalnu banku Poljske. Ona je potvrdila da će povećati ciljni udio zlata u međunarodnim rezervama sa 20% na 30%. Pošto je ranije ove godine dostigla prethodni cilj, zbog značajne kupovine i rasta cijena, NBP je zadržala nivo zlatnih rezervi nepromijenjenim. Novi cilj ukazuje da će NBP nastaviti aktivnu kupovinu zlata, iako je banka jasno naglasila: „Obim i tempo kupovine zavisiće od tržišnih uslova“.

„Uprkos nedavnoj pauzi u akumulaciji, NBP ostaje vodeći kupac ove godine. Dodali su 67 tona zlatnih rezervi od početka godine. Ukupne zalihe zlata krajem avgusta iznosile su 515 tona“, piše u analizi.