Čega se plaši Kušner: Investitor za Generalštab traži izuzeće od primjene zakona
Među brojnim ustupcima, uključujući i one koji na najdirektniji način derogiraju srpski pravni poredak u slučaju projekta Generalštab, našao se i ovaj. Naime, u ugovoru između firme Trampovog zeta Džareda Kušnera (Jared Kushner) i države Srbije stoji i zahtjev da buduće zajedničko preduzeće dvije strane bude izuzeto iz primjene Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini.
Ne bi ovaj zahtjev bio nikakvo iznenađenje, s obzirom na šta je država pristala, da se ne primjenjuje na ona državna preduzeća u kojima Srbija ima najmanje 50 odsto udjela. U ovom, čije osnivanje će tek uslijediti precizira se da će američki partner imati udio od 77,5 odsto. Srbija će, sa druge strane, biti vlasnik tek 22,5 odsto. Spram ovoga će se donositi i odluke, ali i dijeliti buduća dividenda.
S tim u vezi, čini se da Kušnera, preciznije njegove izaslanike u ovom poslu, primjena ovog propisa ne bi trebalo da brine. Ugovor, naime, precizira da će buduće zajedničko preduzeće registrovano u Srbiji biti društvo sa ograničenom odgovornošću. Imaće skupštinu društva, nadzorni odbor i direktora kao organe upravljanja.
Skupština će, opet, birati članove spram udjela. Dio koji će zastupati interese američkog partnera sa uticajem spram udjela i dio koji će predstavljati državu. Očigledno sa daleko manjim uticajem u donošenju odluka. Slično će biti i u Nadzornom odboru.
Šta propisuje Zakon
Član 3 ovog zakona kaže da se on odnosi na preduzeća, bilo d.o.o ili akcionarska društva, u kojem Srbija ima svojstvo člana. Drugim riječima, akcionara sa više od 50 odsto osnovnog kapitala, kao i privredno društvo u kojem Srbija ima kontrolno vlasništvo po drugom osnovu.
Ipak, u stavu 2 navodi se da se pojedine odredbe ovog zakona primjenjuju na privredno društvo u kojem Srbija ima 50 odsto ili manje učešća u osnovnom kapitalu.
U jednom drugom članu navodi se, međutim, da predstavnik Srbije u skupštini preduzeća zastupa interese Srbije. I dužan je da izvršava svoje poslove stručno i savjesno. Takođe, predstavnik Srbije bira se na četiri godine i razrješava aktom ministra. I to nakon prethodno dobijene saglasnosti Vlade.
„U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti predstavnik Srbije dužan je da postupa u skladu sa zakonima, podzakonskim aktima i aktima društva kapitala. Takođe, i da vrši redovne konsultacije sa Ministarstvom i drugim nadležnim organima…“, kaže se, između ostalog, u pomenutom propisu.
Čega se plaši Kušner
Zahtjev da se buduće preduzeće izuzme iz primjene ovog propisa prvobitno nameće zaključak da Džared Kušner želi da izbjegne mogućnosti koje nosi imenovanje predstavnika Srbije u upravnim organima. Ipak, ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća to podrazumijeva.
Sagovornici sa kojima je Forbes Srbija razgovarao vjeruju da Kušner zapravo želi da izbjegne bilo kakvu mogućnost da se u budućnosti neko pozove na odredbe ovog zakona. I to u smislu zaštite prava manjinskog vlasnika. Još veća vjerovatnoća je da želi da izbjegne da eventualne izmjene ovog propisa koje bi mogle da uslijede u budućnosti na bilo koji način ugroze njegov biznis.
Ukoliko se ovaj zakon ne bude primjenjivao, predstavnik države u preduzeću zapravo neće biti u obavezi ni da poštuje domaće zakone. Niti da obavlja konsultacije sa ministrom. Na isti način, nikakve buduće izmjene ovog zakona neće uticati na već sklopljeno partnerstvo u projektu Trump Tower.
Pogotovo ukoliko bi te izmjene imale za cilj da država ima veću kontrolu u preduzećima u kojima ima makar i manjinsko vlasništvo.
Zakon usvojen iz drugog puta
Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini usvojen je 2023. i to nakon brojnih polemika, pa i prvobitnog njegovog povlačenja iz skupštinske procedure na doradu. Njegova primjena počela je tokom 2024. Usvajanju je prethodio dogovor sa MMF-om. Srbija se, naime, obavezala da će donijeti pomenuti propis.
Dio javnosti protivio se njegovom usvajanju navodeći da će promjena pravne forme javnih preduzeća zapravo omogućiti njihovu lakšu privatizaciju. Kao ključni argument istican je EPS (Elektroprivreda Srbije), odnosno svojevremena namjera mađarske kompanije MVM da zajedno sa EPS-om osnuje zajedničko preduzeće. Tim predlogom EPS bi u zajedničko preduzeće unio drinsko-limske hidroelektrane.
Vlast je, sa jedne strane, isticala da zakon treba da poveća transparentnost u poslovanju državnih preduzeća i da ih korporativizuje. Kritičari su, opet, ukazivali da upravo slučaj EPS-a pokazuje da se to ne dešava. Njegova transformacija u akcionarsko društvo i prije nego što je ovaj zakon usvojen nije dovela ni do jednog ni do drugog. Niti je povećana transparetnost u poslovanju, niti je omogućeno reformisanje i korporativno upravljanje.
Pritom, ukidanje javnih preduzeća, odnosno njihova transformacija „skinula“ je direktore tih preduzeća sa spiska javnih funkcionera. U praksi oni više nisu u obavezi sa Agenciji za borbu protiv korupcije podnose izvještaj o svojoj imovini i prihodima.
Petrica Đaković, Forbes Srbija