Atlantik i Štraus, što se tiče Crne Gore i Sjeverne Makedonije, mogu zajedno – Hrvatsku nisu pitali

Spajanje dva najveća proizvođača kafe u Srbiji – još nije okončano. Ponuda Atlantik Granda, koju Štraus Adriatik, nije mogao da odbije, ozvaničena je još 23. maja prošle godine. Od svih regionalnih tijela zaduženih za obezbjeđivanje konkurencije na tržištu, o ovom spajanju dosad su se oglasili crnogorsko i sjeverno-makedonsko.

Čeka se prije svega ocjena srpske Komisije za zaštitu konkurencije, a ona je ovoj akviziciji posvetila posebnu pažnju. Od novembra se vodi ispitni postupak.

Zavisno od zakona država u kojima posluju ove dvije kompanije, nisu sva regionalna antimonopolska tijela bila u obavezi da se bave pitanjem srpskih proizvođača kafe.

U Crnoj Gori – skraćeno

Kada je riječ o tržištu Crne Gore, ova dva prerađivača nisu prisutna samo na rafovima trgovina. Atlantik Grand, preciznije “Grand prom” vlasnik je firme DK Mont, koja je registrovana za nespecijalizovanu trgovinu na veliko.

Tako je najavljenu kupovinu konkurentskog Štraus Adriatika tretirao Savjet crnogorske Agencije za zaštitu konkurencije. Ovo tijelo je u skraćenom postupku odobrilo buduću konkurenciju. Odluku je donio još u julu prošle godine.

„Odobrava se u skraćenom postupku sprovođenje koncentracije učesnika na tržištu koja se tiče sticanja pojedinačne kontrole od strane privrednog subjekta Atlantik Grand, nad privrednim subjektom Štraus Adriatik, na osnovu Okvirnog sporazuma, zaključenog 23.05.2023. godine”, piše u odluci.

Atlantik Grand je dužan da u roku od 15 dana, od dana potpisivanja ugovora, dokument dostavi crnogorskoj Agenciji.

Za Skoplje bez posljedica

Svoju firmu, Atlantik Grand, ima i u Skoplju. A skopski Atlantik Grand ima povezano pravno lice Altantik trejd. To je dovoljno da je mišljenje traženo i od sjeverno-makedonske Komisije za zaštitu konkurencije. I ona se oglasila još u junu prošle godine.

„Relevantnim tržištem za potrebe evaluacije predmetne koncentracije može se definisati tržište za proizvodnju i veleprodaja proizvoda od kafe na teritoriji Sjeverne Makedonije“, navodi ovo tijelo. „Komisija je na osnovu prethodnog ispitivanja utvrdila da predmet koncentracija može potpasti pod odredbe Zakona o zaštiti takmičenja. Međutim, konačna odluka o ovom pitanju je rezervisana. Komisija poziva zainteresovana treća lica da dostave komentare i mišljenja o ovoj koncentraciji Komisiji“.

Već dva mjeseca kasnije, Komisija je donijela i odluku. Ne vjeruju da će buduća koncentracija uticati na konkurenciju.

„Utvrđuje se da koncentracija koja se odnosi na sticanje samostalne kontrolu od strane Atlantik Grand, putem kupovine i prodaje akcija, iako potpada pod odredbe Zakona o zaštiti konkurencije neće imati posljedice koje značajno sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju efektivnost konkurencije na tržištu ili njegovom značajnom dijelu, posebno kao rezultat stvaranje ili jačanje dominantne pozicije učesnika“, objašnjava odluku ovo tijelo.

Hrvatsku nisu pitali

S obzirom na to da je Atlantik Grand dio Atlantik Grupe, čije je siedište u Hrvatskoj, očekivalo se da se pita i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Odobrenje, međutim, nije ni traženo.

„Prema Zakonu o zaštiti tržišnog nadmetanja, preduzetnik je obvezan da prijavi svaku namjeru sticanja koncentracije ako su kumulativno ispunjena dva uslova“, odgovaraju za Forbes Srbija u ovoj agenciji. „To je da ukupan godišnji konsolidovani prihod svih preduzetnika, učesnika koncentracije ostvaren prodajom robe i/ili usluga na svjetskom tržištu, iznosi najmanje jednu milijardu kuna, što je 132.722.808 eura“.

Ovo se odnosi na finansijske izveštaje za godinu koja prethodi koncentraciji. Obaveza važi ako najmanje jedan učesnik koncentracije ima sjedište i/ili podružnicu u Hrvatskoj.

Drugi uslov je i da ukupan prihod svakog od najmanje dva učesnika koncentracije, u Hrvatskoj, prema finansijskim izvještajima iznosi najmanje 100.000.000 kuna, što je 13.272.280 eura, u finansijskoj godini koja je prethodila koncentraciji.

Biće da Atlantik Grand ne ispunjava oba kriterijuma. Pogled na konsolidovani izvještaj firme iz 2022. godine pokazuje poslovne prihode od oko 30 milijardi dinara, što je nepunih 260 miliona eura. Ostaje otvoreno pitanje koliko potencijalnim sestrama-kompanijama, Atlantik Grandu i Štraus Adriatiku, stiže od prodaje u Hrvatskoj.

Još se ispituje

Kada je riječ o postupku u Srbiji, ispitivanje tržišnih činjenica još traje.

„Nastavlja se po službenoj dužnosti postupak pokrenut po prijavi koncentracije učesnika na tržištu koja nastaje sticanjem pojedinačne kontrole od strane privrednog društva Atlantik Grand nad privrednim društvom Štraus Adriatik, kupovinom udjela, radi ispitivanja da li prijavljena koncentracija ispunjava uslove dozvoljenosti iz člana 19. Zakona o zaštiti konkurencije, odnosno da li bi se sprovođenjem ove koncentracije značajno ograničila, narušila ili sprečila konkurencija na tržištu Republike Srbije ili njegovom dijelu, a naročito ako bi to ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje bilo rezultat stvaranja ili jačanja dominantnog položaja”, navela je Komisija u odluci iz novembra prošle godine.

Riječ je o uobičajenoj proceduri, kada je u pitanju tako veliko učešću na tržištu. A procjene su da bi ova dva igrača kada se spoje, dostigli koncentraciju od 60 do 70 odsto tržišta u segmentu tradicionalne mljevene kafe.

To se jasno vidi iz podataka koje je Atlantik grupa dostavila Komisiji za zaštitu konkurencije.

Najavljena transakcija, inače, vrijedna je 40,5 miliona eura.

Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija