Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto

Rio Tinto je vrebao svoju priliku i ulovio je. Ko čeka taj i dočeka. To bi u najkraćem bio opis uspjeha koji je globalni rudarski gigant napravio kupovinom Arkadijum Litijuma (Arcadium Lithium). Od kompanije koja je početnik u svijetu litijuma, Rio Tinto sada može da se vine u sam svjetski vrh jer je našao pravu i, prije svega, laku metu.

Za to je bio spreman da dobro plati. I po svemu sudeći nije žalio novac. Kako se može vidjeti iz podataka, platio je premiju od čak 90%. Šta to znači?

Iako je akcija Arkadijum Litijuma na kraju prošle nedjelje, tačnije u petak 4. oktobra (kada je Rojters objavio informaciju o razgovorima), vrijedela 3,08 dolara, Rio Tinto se „isprsio“ i pristao da plati 5,85 dolara po akciji. Dakle, 2,77 dolara ili 90% više. To sugeriše da je više nego uvjeren da sa ovom transakcijom pravi odličan potez za svoju budućnost i ulazak u svijet litijuma.

Ukupna cijena koju će platiti iznosi 6,7 milijardi dolara (trenutna vrijednost Arkadijuma je oko 4,5 milijardi). Očekuje se da će posao preuzimanja biti zvanično završen sredinom 2025. nakon dobijanja dozvola regulatornih tijela.

Potrebno odobrenje 75% akcionara s pravom glasa

Dva su razloga zašto bi se moglo reći da je Arkadijum Litijum bio laka meta za Rio Tinto.

Prvi je što Arkadijum ima veoma usitnjeno vlasništvo. Akcije ove kompanije posjeduje mnoštvo (stotine) različitih investitora odnosno fondova. Kako fondovi za cilj imaju da obezbijede što bolji povraćaj na uloženi novac klijenata, ovako dobra ponuda vjerovatno nije nešto što bi odbili.

Ipak, finalna odluka je njihova i, kako su prenijele kompanije u zajedničkoj objavi, preuzimanje će biti sprovedeno po zakonu ostrva Džerzi. To podrazumijeva da ponudu Rio Tinta treba da odobri većina akcionara Arkadijuma. Ali, tako da ta većina predstavlja 75% akcionara sa pravom glasa. Ukoliko se to dogodi, odluku mora da potvrdi i sud Džerzija.

Iako je i to samo po sebi zahtjevan posao, ipak je to najlakši put za Rio Tinto da stekne 100% vlasništva. Ako dobiju 75% glasova, zakon propisuje da preostali akcionari moraju da prihvate odluku i prodaju akcije ponuđaču.

To je dosta lakše u odnosu na tradicionalni način preuzimanja. Da bi Rio Tinto stekao 100% vlasništva, morao bi da otkupi 90% akcija kako bi potom mogao da sprovede tzv. „istiskivanje“ preostalih 10% akcionara.

Opet Srbija i Blekrok

Za srpsku javnost može da bude interesantno da je jedan od akcionara Arkadijuma i Blekrok (BlackRock). O ovoj kompaniji uglavnom se pisalo u domaćim medijima kao o nekom mističnom ulagaču koji otkupljuje srpski dug i sl. Prema podacima Jahu fajnensa (Yahoo finance), na dan 30. jun Blekrok je bio prvi među najvećim institucionalnim vlasnicima akcija Arkadijuma sa udjelom od 11,9%. Takođe ima i dodatne, manje udjele preko svojih fondova.

Drugi veći akcionar je Vangard. To je jedna od najvećih američkih investicionih kompanija koja upravlja sa više od devet biliona dolara. Prema podacima Jahu fajnensa, posljednjeg dana juna Vangard je kao institucionalni investitor imao 9,85% udela u Arkadijumu. Ali, kao i Blekrok, dodatne procente drži preko svojih ETF i zajedničkih fondova.

Na trećem mjestu među institucionalnim investitorima je State Street sa dosta manjim udjelom od Blekroka i Vangarda (3,4%). Oni su inače tzv. Velika trojka investitora koja dominira korporativnim svijetom Amerike.

Slabi dani za Arkadijum

Drugi razlog zbog kojeg je Arkadijum Litijum bio pogodan za Rio Tinto jeste i stanje na tržištu litijuma, kao i kretanja na berzi.

Kako su prenijeli pojedini mediji, Rio Tinto nije mjerkao samo Arkadijum već i drugog velikog giganta u svijetu litijuma Albemarl (Albemarle). Ipak, Albermal trenutno vrijedi 11,8 milijardi dolara tako da je izbor vjerovatno bio olakšan.

A bio je olakšan jer je cijena Arkadijuma osetno pala tokom ove godine. Kako se može vidjeti iz berzanskih podataka, najviša cijena akcije Arkadijuma bila je 7,11 dolara početkom januara. Do septembra je pala na samo 2,26 dolara (vijesti o preuzimanju donijele su veliki oporavak akcije Arkadijuma koja je sada na 5,55 dolara). Negativan trend obarao je vrijednost kompanije tokom cijele godine.

Takođe, kako prenosi Forbes, Goldmen Saks (Goldman Sachs) je nedavno upozorio na rizike po finansijsku poziciju Arkadijuma ukoliko se nastavi trend niskih cijena litijuma.

S druge strane, mediji ističu i druge stvari koje su tas na vagi pogurale na stranu Arkadijuma. Prije svega to je blizina biznisa Rio Tinta i Arkadijuma u Kvebeku i Argentini. To bi moglo da im pomogne u postizanju veće efikasnosti i smanjivanju troškova.

Dodatna prednost Arkadijuma su i projekti u SAD, još jednom velikom tržištu. To je zemlja koja je kao i EU, svrstala litijum u kritičnu sirovinu. Tako bi Rio Tinto s Jadrom „pokrio“ Evropu, a sa Arkadijom SAD, dva ključna tržišta što djeluje kao veoma razborita strategija.

Šta je predsjednik kompanije napisao akcionarima

Juče se oglasio i predsjednik borda direktora Arkadijum Litijuma Piter Kolmen (Peter Coleman). On je akcionarima kompanije uputio pismo koje otkriva motive za odluku da prihvate ponudu.

Najprije je istakao da vjeruje da je ova transakcija u najboljem interesu kompanije.

„Kao što smo naglasili prošlog mjeseca na našem danu investitora, Arkadijum Litijum ima imovinu vrhunskog kvaliteta, pobjedničku tržišnu strategiju i robusne planove za rast. Takođe se suočavamo sa izazovnim tržišnim uslovima, sa izgledima da će cijena litijuma nastaviti da bude niska“, objasnio je Kolmen.

„Iako ostajemo veoma optimistični po pitanju dugoročnih izgleda za litijum kako se nastavlja energetska tranzicija, vjerujemo da je premijum ponuda Rio Tinta u gotovini dobra za naše akcionare. Došli smo do tog zaključka nakon sveobuhvatne evaluacije ponude Rio Tinta“.

On je istakao i da je ova ponuda u gotovini nešto što će akcionarima obezbijediti sigurnost i likvidnost. S druge strane, ističe da izbjegavaju rizik povezan sa budućim potencijalnim tržišnim fluktuacijama.

Još malo iskrenosti

Kolmen dalje objašnjava u pismu da je razvoj i širenje proizvodnje litijuma nešto što zahtijeva velika kapitalna ulaganja. Takođe, postavlja izazove vezane za izgradnju, regulatorne prepreke i tržišne rizike, „uključujući promjenjivost cijena koju pokreće promjenjiva globalna ponuda i potražnja“.

„Prihvatanjem predložene transakcije većeg i diverzifikovanijeg igrača, akcionari mogu da izbjegnu ove rizike. Kao i potencijalna odlaganja ili zastoje u realizaciji projekata, u zamjenu za momentalni povraćaj“, napisao je Kolmen.

„Ohrabrujem vas da podržite ovu transakciju sa Rio Tintom, slično kao vaš bord direktora koji je jednoglasno odobrio“, zaključio je Kolmen.

Dodatno obrazloženje dao je Rojtersu rekavši da Rio Tinto nije ograničen po pitanju raspoloživog kapitala. „Što se nas tiče, znamo da planovi rasta zavise od jačanja cijene u naredne dvije do tri godine, što je značajno poboljšanje u odnosu na to gdje smo sada“.

Rio Tintu se ne žuri

Slično su motive Arkadijuma protumačili analitičari i mediji. Kako se može pročitati, i oni vide da je veliki pad cijene litijuma u posljednjih par godina doprinio realizaciji ove transakcije.

Analitičari procjenjuju da će cijene litijuma u najmanju ruku mirovati narednih nekoliko godina zbog velike ponude sirovine i slabije potražnje za električnim vozilima. To Arkadijumu otežava da realizuje planove pa je bilo logično da prihvati ponudu rudarskog giganta.

Kako se navodi, trenutne cijene su preniske da bi podstakle novu proizvodnju litijuma tako da su rudarske kompanije preduzimale korake da smanje proizvodnju ili odlože povećanje kapaciteta. Analitičari tumače da je to pomoglo da se spriječi dalji pad cijene litijuma i da akcije kompanija krenu naviše.

S druge strane, ovu transakciju vide kao priliku za Rio Tinto i smislenu odluku kompanije da budući profit gradi na litijumu kao metalu koji ima i imaće veliku ulogu u energetskoj tranziciji. Takođe, i da smanji svoju zavisnost od drugih metala poput gvožđa u čijoj prodaji sada dominira.

Takođe, osvrću se i na raniju izjavu generalnog direktora Jakoba Stausholm koji je izjavio da ga ne brinu trenutne cijene litijuma odnosno da Rio Tinto gleda mnogo dugoročniju perspektivu.

Kompanija navodi da je uvjerena u dugoročne izgleda za litijum odnosno u godišnji rast potražnje za tim metalom za više od 10% do 2040. kao i da će doći do deficita u ponudi.

Stausholm je izjavio za Rojters da je trenutno slabo tržište prilika da kupe imovinu vrhunskog kvaliteta po pravoj cijeni. Transakciju je nazvao preuzimanjem u suprotnom smjjeru jer ne kupuju da bi smanjili troškove već da bi rasli brže i bolje.

Rojters podsjeća da Rio Tinto trenutno vrijedi 112,4 milijardi dolara i da sa svojom snažnom finansijskom pozicijom može lako da finansira razvoj, a da ne optereti postojeće operacije.

I Srbija u priči

U komentarima medija na transakciju između Rio Tinta i Arkadijuma nije moglo bez Srbije. Mediji podsjećaju da se Rio Tinto suočio sa izazovima i zastojem u našoj zemlji zbog protesta stanovništva, a Vol strit džurnal (Wall Street Journal) na to dodaje i „navodne ruske dezinformacije“.

Istraživačka kompanija CreditSights saopštila je da je kupovina vjerovatno bolji način da Rio Tinto brzo uđe u svijet litijuma, posebno zbog niže vrijednosti kompanija koje kopaju ovaj metal tj. da je to bolje nego da troši milijarde na razvoj grinfild projekata u „visokorizičnim jurisdikcijama koji mogu, ali i ne moraju da se ostvare“.

Rojters navodi da se Rio Tinto kladio „na svoj veliki projekat Jadar u Srbiji kako bi zadovoljio veći dio potreba Evrope za litijumom“. „Međutim, to bi moglo da oduzme najmanje dvije godine da obezbijede dozvole, a rudarska kompanija se suočava sa jakim lokalnim protivljenjem“, navodi Rojters.

Forbes ističe da viziju kompanije ometa „politički zastoj oko predloženog rudnika litijuma Jadar u Srbiji, koji ima podršku vlade, ali je postao predmet kritika ekoloških aktivista“. Za drugi projekat Rio Tinta, Rinkon u Argentini, Forbes navodi da je premali za razvoj jedne velike kompanije.

Ko je Arkadijum Litijum Arkadijum Litijum formiran je prošlogodišnjim dogovorom o spajanju kompanija Livent i Allkem i konačnom realizacijom posla u januaru 2024. Kako se navodi na sajtu kompanije oni su vertikalno integrisani proizvođač odnosno i iskopavaju i prerađuju rudu i proizvode različite proizvode od litijuma. Istorija osnivača kompanije seže čak do 1944. Sada imaju proizvodne pogone i projekte u Argentini, Australiji, Kanadi, Kini, Japanu, Velikoj Britaniji i SAD.

Ivan Radak, Forbes Srbija