Američka kompanija zaplijenila pančevačku Azotaru po nalogu izvršitelja

Na pančevačku Azotaru 25. februara upisana je zaloga zbog dugova aktuelnog vlasnika, na osnovu koje bi fabrika mogla da bude prodata radi namirenja tog potraživanja, pokazuju podaci Agencije za privredne registre (APR), a otkriva Forbes Srbija.
U dokumentu koji je tog dana objavio APR, u ovom preduzeću registruje se sljedeća promjena:
“Upisuje se zaključak javnog izvršitelja od 20. februara ove godine i rješenje Privrednog suda u Novom Sadu od 12. februara kojim se određuje sprovođenje izvršenja i to: pljenidbom udjela, upisom založnog prava na udjelu, procjenom, prodajom i pokretanjem izvršnog postupka radi prodaje 100 odsto udjela dužnika u preduzeću HIP Azotara Pančevo“.
Dužnik je u ovom slučaju novosadsko preduzeće Promist doo, jedini vlasnik Azotare, odnosno vlasnik 100 odsto udjela. Pomenutim rješenjem odobren je upis založnog prava na cjelokupnom udjelu. Ono je donijeto na osnovu zahtjeva Registra založnog prava, piše u ovom dokumentu.
Ko su Amerikanci
Iz registra založnog prava vidi se da je založno pravo u Azotari upisala kompanija Nitron group LLC, registrovana u američkoj državi Delaver. Ona je u ovom slučaju založni povjerilac, dok je Promist založni dužnik.
Navodi se i da je iznos potraživanja zbog kojeg je naloženo izvršenje zalogom na udjelu, 16,7 miliona dolara, kao i da je 12. februar dan kada je potraživanje dospjelo na naplatu.
Obrt u sudu
Međutim, priča je juče dobila novi obrt. Već narednog dana, 26. februara, isti sud usvojio je žalbu Promista i donio rješenje o ukidanju prethodnog, saznaje Forbes Srbija. Ovim rješenjem ukida se prethodno, a time i založno pravo Amerikanaca nad Azotarom.
Javno dostupni podaci Narodne banke Srbije pokazuju da je Promist bio u blokadi od 19. do 26. februara. Prema dostupnim informacijama, to je bio iznos od 1,66 milijardi dinara, što je iznos koji odgovara dugu prema Nitronu. Međutim, na sajtu NBS stoji da je iznos blokade sada 0 dinara.
Po svemu sudeći, ukidanje odluke suda obrisalo je i blokadu računa.
U kompaniji Nitron nijesu htjeli da komentarišu za Forbes šta se dogodilo. Ipak, potvrdili su nam da dug i dalje postoji i da i dalje postoji upisana zaloga na udjelu u Azotari u APR-u.
Međutim, ono što se još može vidjeti iz javno dostupnih podataka jeste da je dug veći od 16,7 miliona dolara i da Nitron zapravo potražuje 23,5 miliona dolara.
Iz podataka suda vidi se da su Amerikanci paralelno poveli dva postupka. Jedan je na pomenutih 1,67 milijardi dinara, odnosno 16,7 miliona dolara, a drugi na dodatnih 684,5 miliona dinara, odnosno 6,8 miliona dolara. Kako se može vidjeti iz dostupnih podataka, oba postupka pokrenuta su u isto vrijeme, 3. februara, i u oba slučaja sud je presudio u korist Nitrona istog dana 12. februara.
Na oba rješenja Promist je podnio žalbe, pokazuje Portal pravosuđa. Zanimljivo je da su obje žalbe podnijete istog dana 25. februara, i već sjutradan su usvojene.
APR je u registar zaloga upisao samo prvo rješenje, ono na veći iznos.
Forbes Srbija istraživao je šta se desilo sa Azotarom i šta kažu propisi u ovim slučajevima.

Dugovi „zaslužni“ za privremeni gubitak Azotare
Prema dostupnim podacima, Azotara je u 2024. imala neto dobit od 6,3 miliona eura, što je 230 odsto više u poređenju sa 2023. Istovremeno, vlasnik Azotare, preduzeće Promist, imao je dobit od 8,7 miliona eura, takođe uvećanu više nego dvostruko u odnosu na godinu prije toga.
S druge strane, isti podaci pokazuju i da je Promist nedavno zapao u blokadu računa. U njoj je bio do juče. Do 25. februara taj iznos je bio 1,66 milijardi dinara. Upravo je to iznos koji je Promist dugovao američkoj kompaniji Nitron group. Ona je, kako piše u dokumentima o poslovanju, jedan od glavnih dobavljača novosadskog Promista.
Forbes Srbija zatražio je komentar od Danila Tomaševića, suvlasnika kompanije Promist, ali je on u kratkom razgovoru rekao da „ne može da komentariše ništa u vezi s tim“.
Pitanja smo poslali i kompaniji Nitron group, ali do objavljivanja teksta nijesmo dobili odgovore osim pomenute potvrde da im dug i dalje nije namiren.
Ova kompanija bavi se trgovinom vještačkim đubrivom.
Šta kažu propisi
Domaći propisi kažu da se upisom založnog prava stiče pravo povjerioca da namiri svoja potraživanja iz prodaje predmeta zaloge. Drugim riječima, upisom založnog prava Nitron grupa stiče pravo da ono što joj Promist duguje naplati prodajom Azotare, ukoliko ova kompanija ne vrati svoj dug.
Takođe, u domaćim propisima se navodi i da povjerilac može dobiti u državinu predmet zaloge ukoliko u zakonom predviđenom roku ne budu namirena njegova potraživanja.
Drugim riječima, Nitron grupa stekla bi pravo državine po isteku propisanog roka, ako Promist ne izmiri svoja dugovanja. Zakon nalaže i da zalogoprimac ima obavezu da, ukoliko vrijednost prodaje bude veća od duga koji dužnik ima prema njemu, razliku mora da vrati dužniku.
U ovom konkretnom slučaju, da odluka o izvršenju nije poništena, Nitron je mogao da prodajom Azotare namiri svoja potraživanja, a višak novca vrati vlasniku kompanije, odnosno Promistu. Podsjetimo, Promist je kupio Azotaru za 5,5 miliona eura, dok Nitron potražuje 16,7 miliona dolara.
Kako nam objašnjavaju stručnjaci, upis založnog prava nad udjelom ili udjelima u firmama nije česta pojava, a stiče se na osnovu sudske odluke. Ona povjeriocu koji se upiše kao založni omogućava da ima prvenstvo u namirenju svojih potraživanja u odnosu na druge povjerioce, ali i da praktično stekne vlasničko pravo ukoliko se njegova potraživanja ne namire u dogovorenom roku.
Ko su vlasnici Azotare
Novosadsko preduzeće Promist steklo je vlasništvo nad Azotarom 2021. godine, i to kupovinom ovog preduzeća u stečaju kao pravnog lica. Azotara je prethodno bila tri godine u stečaju, pošto je stečajni postupak pokrenut 2018. godine, i to na predlog Ministarstva privrede.
Promist je Azotaru u stečaju kupio za 5,5 miliona eura, a ona je od gubitaša ubrzo nakon toga počela da posluje pozitivno. Dobit joj je drastično povećana upravo u 2024. i veća je od iznosa koji je ovo preduzeće dalo za kupovinu Azotare u Pančevu.
Promist je firma registrovana još 2002. godine i bavi se trgovinom na veliko hemijskim proizvodima. U vlasništvu je dva fizička lica: Nebojša Petrić vlasnik je 80 odsto udjela, a Danilo Tomašević preostalih 20 odsto.
Petrica Đaković, Forbes Srbija