Agencija tvrdi da su INA i Jugopetrol dogovarali cijene gasa, kompanije to negiraju

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) utvrdila je da su INA i Jugopetrol dogovarale cijene gasa na crnogorskom tržištu tokom 2019. godine, što naftne kompanije negiraju.

U rješenju Agencije od 25. marta navodi se da je utvrđeno da je usaglašena praksa između preduzeća INA Crna Gora i Jugopetrol kojom su navedeni učesnici na tržištu „direktno utvrđivali i primjenjivali fiksne maloprodajne cijene tečnog naftnog gasa“ i da je sporazum „koji je imao za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije, zabranjen i ništav“.

Kompanijama je naloženo da pojedinačno, jednom godišnje za prethodnu godinu i u roku od naredne dvije godine, a najkasnije do 1. marta Agenciji podnose godišnje izvještaje o mjesečnom kretanju ukupno nabavljenih i prodatih količina i vrijednosti predmetnog proizvoda, i to:

1. ukupne nabavljene količine tečnog naftnog gasa,

2. ukupnu vrijednost nabavljenih količina tečnog naftnog gasa (bez PDV-a),

3. ukupne prodate količine tečnog naftnog gasa,

4. ukupna vrijednost prodatih količina tečnog naftnog gasa (bez PDV-a).

Jugopetrol podnio tužbu Upravnom sudu

Iz Jugopetrola su za Forbes Crna Gora rekli da u potpunosti posluju u skladu sa svim važećim zakonima i „kategorički“ negiraju sve navode o neprimjerenom ponašanju ili učestvovanju u radnjama koje narušavaju fer konkurenciju na tržištu.

„Samim tim, protiv rješenja Agencije podnijeta je tužba Upravnom sudu i taj postupak je u toku. Posebno naglašavamo da se kompanija nikada bavila manipulisanjem cijenama tečnog naftnog gasa, suprotno tvrdnjama iz rješenja Agencije“, kazali su.

Jugopetrol je, kako su dodali, u potpunosti posvećen fer konkurenciji i poštovanju zakona, uz stalan fokus na pružanje izuzetnih usluga i proizvoda svojim kupcima i partnerima.”

INA: Nastavićemo da koristimo zakonska prava kako bi dokazali da nije postojao nedozvoljeni sporazum

Ni u kompaniji INA Crna Gora nijesu saglasni sa rješenjem Agencije.

„Kao kompanija koja uspješno posluje na crnogorskom tržištu već više od 20 godina i u kojoj poštujemo sve zakonske odredbe te interna pravila, nismo saglasni s rješenjem koje je donijela Agencija za zaštitu konkurencije u povodu navodne usaglašene prakse“, kazali su za Forbes Crna Gora.

Pojašnjavaju da se cijena tečnog naftnog gasa definiše slobodno na tržištu, te je INA Crna Gora, kako tvrde, određivala cijene u skladu s prodajnom politikom kompanije bez prethodnog dogovora, usaglašene prakse ili konsultacija s konkurentima.

„Od početka ispitnog postupka pred Agencijom za zaštitu konkurencije, zaposleni u kompaniji su u potpunosti sarađivali s predstavnicima Agencije i dostavili su svu traženu dokumentaciju te ostali dokazni materijal. INA Crna Gora će nastaviti sarađivati s Agencijom te će postupati u skladu sa svim zakonskim obavezama“, rekli su iz kompanije.

U skladu s navedenim, kako su dodali, nastaviće da koriste zakonska prava kako bi dokazali da nije postojao nedozvoljeni sporazum niti usaglašena praksa s konkurentima pri definisanju cijena gasa.

Agencija izrekla mjeru ponašanja i podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka

Iz Agencije za zaštitu konkurencije su za Forbes Crna Gora rekli da su izrekli mjeru ponašanja kompanijama.

„Imajući u vidu da je nadležnost za izricanje novčanih kazni u oblasti zaštite konkurencije u isključivoj nadležnosti sudova za prekršaje, Agencija je 12. maja 2022. godine, podnijela zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji“, odgovorili su iz Agencije na pitanje Forbesa Crna Gora da li će kompanijama biti izrečena novčana kazna.

AZZK je ispitni postupak u slučaju naftnih kompanija pokrenula u aprilu 2022. godine.

Agenciji je, kako je navedeno u rješenju o pokretanju postupku, 10. marta 2021. godine, dostavljena Inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije, kojom je navedeno da su privredna društva INA – Crna Gora i Jugopetrol na tržištu prodaje auto plina – TNG (tečnog naftnog gasa) na teritoriji Crne Gore, povrijedili konkurenciju shodno odredbama čl. 8 Zakona o zaštiti konkurencije. Inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije je dopunjena 2. decembra 2021. godine.

„U cilju provjere navoda iz inicijative i dopune inicijative Agencija je pristupila prikupljanju i analizi podataka o kretanju nabavnih i prodajnih cijena TNG-a (autoplin) na relevantnom tržištu TNG-a na teritoriji Crne Gore. Traženi podaci i dokumentacija su kompletirani 9. februara 2022. godine“, piše u rješenju.

Na osnovu detaljnog uvida i analize raspoložive dokumentacije i informacija, Agencija je našla da su u toku 2019. godine, paralelno sa cijenama berzanskih kotacija za TNG – autoplin, odnosno sa njihovim povećavanjem ili smanjenjem, definisane i određene maloprodajne cijene ovog proizvoda na tržištu Crne Gore, dok su u periodu od 8. jula 2019. godine do 31. decembra 2019. godine, bile utvrđene nezavisno od smanjenja nabavne cijene i da su bile fiksno određene.

To, kako se navodi u rješenju AZZK, ukazuje na osnovanu sumnju postojanja usaglašene dogovorne prakse u određivanju cijena auto plina navedenih učesnika na relevantnom tržištu maloprodaje tečnog naftnog gasa na teritoriji Crne Gore, u navedenom periodu počevši od 8. jula 2019. godine do 31. decembra 2019. godine.

Šta kaže Zakon

Prema članu 7 Zakona o zaštiti konkurencije, akti ili radnje kojima senarušava konkurencije na tržištu su „sporazumi kojima se sprječava, ograničava ili narušava konkurencija; zloupotreba dominantnog položaja i koncentracije kojima se sprečava, ograničava ili narušava konkurencija ili slobodan razvoj otvorene tržišne ekonomije, a naročito stvaranje, odnosno jačanje dominantnog položaja na tržištu“.

U Članu 8 Zakona navedeno je da  su zabranjeni i ništavi akti koji za cilj ili posljedicu imaju ili mogu imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu, i to pisani ili usmeni dogovori, sporazumi, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prećutni dogovori, usaglašena praksa, kao i odluke udruženja učesnika na tržištu, kojima se:

1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene ili drugi uslovi trgovine;

2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište, tehnički razvoj ili investicije;

3) vrši podjela tržišta ili izvora nabavke;

4) primjenjuju različiti uslovi na poslove iste vrste sa različitim učesnicima na istom tržištu kojima se dovode u konkurentno nepovoljniji položaj;

5) uslovljava zaključenje sporazuma prihvatanjem dodatnih obaveza druge ugovorne strane, koje po svojoj prirodi ili poslovnoj svrsi nijesu u vezi sa predmetom sporazuma;

6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.

“Usaglašenom praksom iz stava 1 ovog člana smatra se saradnja između učesnika na tržištu bez zaključenja formalnog ili neformalnog sporazuma, koja ima za cilj usaglašavanje poslovnih aktivnosti konkurenata na relevatnom tržištu, a koja se može ostvariti neposrednim ili posrednim kontaktom između učesnika na tržištu i koja nije posljedica redovne ekonomske aktivnosti i nezavisnog poslovanja učesnika na tržištu”, navodi se u članu 8 Zakona.

Za kršenje Zakona predviđene su novčane kazne  u visini od 1% do 10% ukupnog godišnjeg prihoda u finansijskoj godini koja je prethodila godini kada je prekršaj učinjen kazniće se učesnik na tržištu, ako:

1) dogovara zaključenje, zaključi ili izvrši sporazum kojim se sprječava, ograničava ili narušava konkurencija;

2) izvrši radnju zloupotrebe dominantnog položaja;

3) sprovede zabranjenu koncentraciju;

4) ne prekine sprovođenje koncentracije do donošenja rješenja Agencije kojim se namjeravana koncentracija odobrava;

5) ne pridržava se u cjelosti ili djelimično rješenjem utvrđenih mjera, uslova i rokova.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 eura do 4.000 eura kazniće se i odgovorno lice kod učesnika na tržištu, kao i odgovorno lice u državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne uprave i lokalne samouprave ukoliko se taj organ pojavljuje kao učesnik na tržištu.

Novčanom kaznom od 4.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj učesnik na tržištu ako ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za sprovođenje koncentracije u roku iz člana 52 ovog zakona.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana novčanom kaznom od 1.000 eura do 4.000 eura kazniće se i odgovorno lice kod učesnika na tržištu.