Zvona Notr Dama oglasila se 88 puta u znak sjećanja na papu Franja
Zvona pariske katedrale Notr Dam oglasila su se danas 88 puta u znak sjećanja na papu Franja, koji je jutros preminu u 88. godini.
U Notr Damu će biti održana misa, a gradske vlasti će u toku večeri isključiti svjetla na Ajfelovoj kuli u znak sjećanja na papu, javlja Reuters.
Franjo je bio prvi latinoamerički vrhovni poglavar Rimokatoličke crkve.
U februaru je primljen u bolnicu sa teškom respiratornom infekcijom, gde je prvobitno lečen od bronhitisa, a zatim mu je dijagnostikovana obostrana upala pluća.
Zbog preporuka ljekara, nije predvodio jučerašnju uskršnju službu, ali se pojavio na kraju kako bi dao tradicionalni blagoslov. On je u uskršnjoj poruci pozvao na prekid vatre u Pojasu Gaze i oslobađanje talaca koje drži Hamas.
Odbacio privilegije i raskoš
Papa Franjo promijenio je lice savremenog papstva više nego bilo koji njegov prethodnik, odbacujući mnoge privilegije i raskoš te funkcije. Njegovi pokušaji da Rimokatoličku crkvu učini inkluzivnijom i manje osuđujućom, učinili su ga metom konzervativaca nostalgičnih za tradicionalnom prošlošću, piše Reuters.
Naslijedio je duboko podijeljenu crkvu nakon ostavke svog prethodnika, Benedikta XVI, 2013. godine. Izbor pape iz Argentine, prvog neevropskog u 1.300 godina, produbio je jaz između konzervativnih i progresivnih struja, posebno u SAD-u, gdje se konzervativni katolicizam često prepliće sa dobro finansiranom desničarskom politikom i medijima, polarizacija je bila najoštrija.
Nakon smrti Benedikta 2022, konzervativna kritika postala je još žešća. U januaru 2023. otkriveno je da je preminuli kardinal Džordž Pel (George Pell) autor anonimnog memoranduma u kojem se papinstvo Franja naziva „katastrofom“.
Reforme i otpori
Franjo je imenovao skoro 80 odsto kardinala koji će birati njegovog nasljednika, što povećava, ali ne garantuje nastavak njegovih progresivnih politika. Iako je više žena nego ikada ranije postavio na visoke položaje u Vatikanu, progresivci su očekivali više.
Veliko razočaranje bila je njegova nemoć da okonča rat u Ukrajini. Od početka ruske invazije u februaru 2022, upućivao je pozive za mir gotovo svakodnevno. Odnosi sa Ruskom pravoslavnom crkvom pogoršani su kad je Franjo poručio patrijarhu Kirilu da ne treba da se ponaša kao „Putinov oltarnik“.
Kritikovao je i izraelsku vojnu kampanju u Gazi uoči sporazuma o prekidu vatre iz januara 2025.
Sukobi s konzervativcima
Konzervativci su ga napadali zbog neformalne liturgije, učešća žena i muslimana u Velikom četvrtku, poziva na prihvatanje LGBT osoba i ograničenja latinske mise.
Njegovi otvoreni kritičari uključivali su kardinala Rejmonda Lia Berka (Raymond Leo Burke) i biskupa Džozefa E. Striklenda (Joseph Edward Strickland). Berku su oduzete povlastice, dok je Striklend smijenjen.
Franjo je takođe osudio smrtnu kaznu, napao industriju oružja i pozvao na zabranu nuklearnog naoružanja.
Iako se većina slučajeva seksualnog zlostavljanja u crkvi dogodila prije njegovog pontifikata, Franjo je pokušao da reformiše sistem. Organizovao je samit u februaru 2019. i ukinuo „pontifikalnu tajnu“ za slučajeve zlostavljanja, ali su žrtve smatrale da je to nedovoljno.
Tokom pandemije COVID-19 otkazao je sva putovanja, ali je pozivao na reset svjetskog sistema u korist siromašnih. Održao je nezaboravnu usamljenu molitvu na Trgu Svetog Petra 27. marta 2020.
Papa je razriješio kardinala Đovanija Anđela Bećua (Giovanni Angelo Becciu) zbog optužbi za pronevjeru. Beću je 2023. osuđen na pet i po godina zatvora.
Godine 2019. potpisao je deklaraciju o bratstvu sa muslimanskim liderima. Posjetio je Irak 2021. i brojne druge zemlje koje nijedan papa prije njega nije obišao.
Početak i lična skromnost
Horhe Mario Bergoljo (Jorge Mario Bergoglio) rođen je 17. decembra 1936. u Buenos Airesu. Bio je hemičar, pa zatim jezuitski sveštenik. Preživio je uklanjanje dijela pluća kao mladić.
Kao papa od marta 2013, uveo je stil skromnosti: odbacio je raskošne apartmane, vozio se Ford Fokusom, i živio u skromnoj rezidenciji Santa Marta.
Njegov odnos prema optužbama o zlostavljanju u Čileu 2018. izazvao je buru, ali je kasnije priznao grešku. Rezultat je bilo masovno podnošenje ostavki biskupa.
Vodio je više od 45 međunarodnih putovanja, uključujući prvu papinsku posjetu Mongoliji, Bahreinu, UAE i Iraku. Uticao je na odnose SAD-a i Kube i postigao kontroverzni dogovor s Kinom o imenovanju biskupa.
Od samog početka slao je poruke skromnosti i blizine narodu. Oštro je kritikovao pohlepu, birokratiju i nemar prema siromašnima. Redovno je zvao vjernike koji su mu pisali i često lično pomagao beskućnicima u Rimu.
Uprkos kritikama i otporima, ostavio je neizbrisiv trag: pokušaj približavanja crkve savremenom svijetu, zalaganje za siromašne i marginalizovane, te neprestana borba za dijalog i mir.